HELJDA, FAGOPYRUM ASCULENTUM MNCH. - FAGOPYRUM SAGITTAIUM
Zdravo narodno jelo
http://www.hic.hr/zdrava-hrana29.htm
Heljda (Fagopyrum asculentum Mnch. - Fagopyrum sagittaium) pripada obitelji dvornici - dvornjače (Familiae polygonaceae). Ljekarnički naziv joj je Fagopyri herba. Prirodni je antiarterosklerotik, dermetik, dijetik, hemostiptik, kozmetik, vermifug, sedativ.
Druga imena heljde su: ajda, eljda, hajda, hajdina, jelda, golokud. Engleski naziv joj je buckwheat, njemački: Echter Buchweizen, Buchwiezen, Echte Buchweizen, francuski: Blé noir, Sarrasin commun, talijanski: grano saraceno comune, slovenski: ajda.
Ime je heljda dobila po grčkoj riječi fagus što u prijevodu znači bukva te riječi pyros - pšenica. Domovina heljde je centralna Azija iz koje su u Evropu prenijeli Saraceni u 15. st. Francuzi heljdu nazivaju * blé sarrasin * u prijevodu saracensko žito, a u Rusiji * greča ili grčika * što upućuje da su Grci prenijeli heljdu u te istočne krajeve u kojima se danas najviše uzgaja. U našim krajevima, pogotovo u Međimurju, heljda je stoljetno tradicionalno narodno jelo.
Ljekovito djelovanje
U novije vrijeme, o velikom povratku heljde svjedoče ponajprije poklonici zdrave i prirodne hrane te već znani rezultati znanstvenih istraživanja. U pučkoj medicini heljda se rabi dvojako, kao biljni čaj od osušene biljke i kao jelo (kaša) te čaj od sjemena heljde. Poznati su ljekoviti učinci heljdinog čaja u liječenju:
o bolesti krvnih žila (proširenje vena, ovapnjenje žila, pucanje kapilara, i razna krvarenja kapilara),
o slabe memorije (poglavito kod starijih osoba, hrana za mozak),
o reumatizma, glaukoma, dijabetesa,
o danas medicina rabi rutin za sprječavanje krvarenja i jačanje otpornosti i elastičnosti kapilara, pojačavajući i samu propusnost kapilara kod visokog tlaka,
o znanstvena otkrića njemačkih biologa koji su utvrdili da jela od heljde snižavaju tlak, slično kao i riža te preporučuju heljdu u liječenju hipertenzije (visoki tlak) i arteroskleroze (ovapnjenje krvnih žila),
o osobama starije dobi i osobama oboljelih od spomenutih bolesti, jela od nepročišćene heljde (heljdina kaša) pomlađuju krvne žile
Čaj za smirenje
Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela (hajdina kaša) kod poremećaja u probavnom sustavu (želuca, crijeva),
o kod posljedica zračenja i kemoterapije (razne vrste karcinoma),
o kod pretjeranog umnog rada (jača memoriju i koncentraciju, kao hrana za studente),
o kod živčane rastrojenosti (depresivna i razdražujuća stanja),
o gojaznosti (dijeta),
o kod slabe krvne slike (slabokrvnost),
o dijabetesa (danas možemo reći da su žitarice kao heljda, proso, zob, ječam i riža, hrana koja djeluje na dijabetes, te se preporučuje dijabetičarima da svakodnevno unose cjelovite kuhane žitarice u organizam),
Poznato je ljekovito djelovanje čaja od cvijeta heljde na dišne organe i puta (kašalj, sluz, katar), a mješavina lista i cvjetova heljde liječi arteriosklerozu krvnih žila. U krajevima gdje se heljda najviše uzgaja pije se čaj od sjemena za smirenje i kod nesanice. Grubo brašno od heljde rabimo za pripremu raznih obloga u liječenju raznih kožnih nečistoća (lišajeva, ekcema, čireva), a u kozmetici za njegu lica i to za pripremu maski (piling).
Homeopatija
Homeopatski lijek Fagopyrun rabi se za liječenje kožnih bolesti kao što su upala, infekcija, svrab, osip i raznih kožnih nečistoća kože, hemoroida, varikoznih vena, arterioskleroze, krvarenja itd.
Upute za pčelare
Prinosi po 1 hektaru iznose i do 90 kg meda. Vrijeme cvatnje od tri tjedna čine ju odličnom medonosnom biljkom koja daje mnogo nektara. Med od heljde je tamne boje, a miris i okus aromatičan. Klasifikacijska ocjena za prinos (4).
Ljekovit sadržaj
Plod heljde sadrži: energetska vrijednost na 100 g iznosi 1407 kJ ili 335 kcal. Ugljikohidrata ima 72 %, bjelančevina 12 %, biljnog ulja 2,4 %, biljnih vlakna 25 %, kalija 448 mg, fosfora 282 mg, kalcija 114 mg, željeza, natrija, globulina, glutenina, magnezija, vitamina B kompleksa. List: 1-5 % glikozida rutina (vitamin P).
Toksičnost: fagopirin (list).
Rutin: flavonski glikozid izoliran iz rute (Ruta graveolens) po kojemu biljka dobiva i ime. Ima isto djelovanje kao i vitamin P: utječe na fragilnost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i uopće smanjuje propusnost površinskih slojeva stanica. Koristi se u cijelom nizu indikacija u kojima postoje krvarenja i povećane tenzije ka krvarenjima kao posljedica smanjene rezistencije kapilara.
Iskustva i kontraindikacije
Zapadna pučka medicina rabi heljdu kao adstrigent, arteriosklerotik, dermetik, sedativ, za liječenje bolesti kože i krvnih žila, bolesti živaca. Med se koristi tegobe sa želucem itd.
Kineska medicina (heljda - chiao mai) rabi med od heljde, za liječenje dječjeg mokrenja u krevetu.
Kontraindikacije nisu poznate, osim kod uporabe većih količina.
Čaj
(za liječenje arterioskleroze i jačanja otpornosti kapilara)
2 čajne žličice osušene biljke, 2 dl vode
Uputa za pripremu: kipućom vodom prelijemo bilje, poklopimo, pustimo da odstoji 15 minuta i procijedimo.
Uputa za uporabu: pijemo 2-3 šalice čaja dnevno. Za dobar rezultat, terapija čajem traje 4-8 tjedana.
Čaj II.
(za liječenje arterioskleroze)
1 jušna žlica neoljuštenog sjemena heljde, 2 dl vode
Uputa za pripremu: sjeme heljde kuhamo u vodi 10 minuta i procijedimo.
Uputa za uporabu: Pijemo mlako 2-3 šalice dnevno, a ako zasladimo sa heljdinim medom napitak djeluje umirujuće. Terapija traje 3-4 tjedna.
Heljdina juha
(za liječenje visokog tlaka i arterioskleroze)
1 šalice sjemena heljde, 5 dag korijena peršina s lišćem, 1 l vode, kim
Uputa za pripremu: sjeme heljde operemo i navečer stavimo močiti da nabubri. Sutradan ocijedimo i stavimo kuhati. Kuhamo na tihoj vatri uz povremeno miješanje da ne zagori. Dok kuha, operemo korijen peršina i sitno ga naribamo, a listove sitno isjeckamo. Kad utvrdimo da je heljda malo omekšala, dodajmo ribani korijen peršina i pustimo da kuha 2-3 minute.
Uputa za uporabu: kad serviramo heljdinu juhu, neposredno prije samog jela posipamo sjeckanim peršinom i mljevenim sjemenkama kima.
Branje i prerada
U pučkoj medicini rabi se biljka u cvatu i plod. Biljku beremo za vrijeme cvatnje, a sušimo na prozračnom mjestu u hladu. Plod rabimo za pripravu raznih jela (juhe, kaše, popečci, žganci), te za dobivanje heljdinog brašna.
Karakteristike biljke
Opis: Jednogodišnja zeljasta biljka sa čvrstom, rebrastom i grubom stabljikom visine od 15-60 cm, a na kraju vegetacije razgranata i crvenkaste boje. Donji listovi su smješteni na dugim peteljkama, a gornji su sjedeći. Listovi su srcoliki, streličasti i zašiljeni. Cvjetovi su maleni, bijelo-crveni ili crveni jakog mirisa (do 2000 cvjetova na jednoj stabljici), a složeni su u gronjama na dugim stapkama koje rastu iz pazušca lista. Plodovi su crnosmeđi, sitni i trobridni te 5-6 mm dugi.
Vrijeme cvatnje: VII. - IX. mjesec (poslije nicanja, cvate nakon 25 dana)
Miris i okus: miris je aromatičan koji za vrijeme cvatnje privlači pčele, a okus listova je gorak i nejestiv.
Stanište: uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta vlage.
Ivan LESINGER
Novi list 27.11.2005.
Kušajte izvrsne hamburgere od heljde.
Talijanski smrznuti desert
Za 12 porcija:
1 šalica smrvljenih keksa
1/3 šalice mljevenih oraha
1/3 šalica rastopljenog maslaca
1 šalica jogurta s okusom vanilije
1 šalica ricotta sira
1 šalica preljeva od čokolade (ili nekog drugog okusa, npr. voćnog)
1/2 šalice komadića polugorke čokolade
Pomiješajte smrvljene kekse, orahe i maslac, odgrabite i sačuvajte sa strane 2 žlice. Utisnite smjesu u pleh promjera 25 cm. U velikoj zdjeli pomiješajte jogurt, rocotta sir i čokoladni preljev i tucite dok ne postane glatko. Umiješajte komadiće čokolade. Stavite u pleh i pospite s one 2 žlice mrvica koje ste sačuvali na početku. Dobro pokrijte i smrznite 3 sata dok ne postane čvrsto. Pustite neka odstoji na sobnoj temperaturi 5-10 minuta prije rezanja.