ZAŠTO VEGETARIJANSTVO?

MISLI, IZJAVE I SAVJETI POZNATIH OSOBA NEKADA I SADA

Horacije (65-8 pr.n.e., klasični rimski pjesnik):
"Riskiraj i budi mudar! Prestani ubijati životinje! Onaj tko izšpekulira samo jedan sat savršenog života, nalik je seljaku koji čeka da rijeka presuši, umjesto da je prijeđe."

Thomas Alva Edison (1847-1931, američki pronalazač, između ostalog: žarulje, gramofona i mikrofona):
"Ja sam vegetarijanac i antialkoholičar, jer tako mogu bolje upotrebljavati svoj mozak."
"Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci."

Jean Paul (1763-1825, njemački pjesnik):
"Pravedni Bože! Koliko mnogo sati mučenja životinje je zalemljeno za jednu minutu svečanosti za čovjekov jezik."

Aleksandar von Humbolt (1769-1859, osnivač znanst. istr. Zemlje):
"Svirepost prema životinjama ne može opisati niti kraj pravog obrazovanja niti kraj erudicije. Ona je jedna od naznakovitijih poroka nižeg i prostog naroda."

Leonardo da Vinci (1452-1519, talijanski univerzalni genije, umjetnik i znanstvenik):
"Čovjek je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice!"
"Ja sam se još u najmlađoj dobi odrekao jedenja mesa. Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka."
"Onaj tko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio."

Ralph Waldo Emerson (1803-1882, američki pisac i političar):
"Upravo ste objedovali, i koliko god da je brižljivo i u taktičnoj udaljenosti od klaonica, vi ste sukrivac."

Friedrich Nietzche (1844-1900):
"Sva antička filozofija bila je usmjerena na simplicitet života i naučavala je život bez zahtjeva. U tom smislu više su za čovječanstvo učinili vegetarijanci po filozofskom uvjerenju nego svi novi filozofi zajedno, i sve dok ne smognu hrabrosti da potpuno izmjene svoj način života i to pokažu svojim primjerom, ništa od njih."

Pitagora (580 do 500 pr.n.e., grčki filozof i matematičar):
"Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav."
"Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim, učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja."
"Zar da čovjek mojega uma jede leševe?"

L.N. Tolstoj (1828-1910, ruski pisac):
"Kada čovjek slobodno i pošteno traži moralni put, prvo od čega se mora okrenuti je meso...Vegetarijanstvo je kriterij po kojem možemo prepoznati da li je čovjekovo stremljenje prema moralnoj savršenosti iskreno i ozbiljno."
"Zastrašujuća je ne patnja i smrt životinja, već to što čovjek u sebi zatomljuje najviše duhovne osjećaje samilosti i sažaljenja prema sebi sličnim živim bićima te gazeći vlastite osjećaje postaje okrutan."

Wilhelm Busch (1832-1908, njemački pjesnik):
"Prava ljudska kultura je tek ona u kojoj se kanibalizmom ne smatra samo jedenje čovjekovog mesa, nego svako uživanje mesa."

Emil Zola (1840-1902, francuski pisac):
"Stvar sa životinjama za mene je ispred brige da me se ne ismije."

Georg Bernard Shaw (1856-1950, irski dramatičar, pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1925.):
"Životinje su moji prijatelji, a svoje prijatelje ne jedem."
"Doživjeti istinsku radost života znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše."

Sven Hedin (1865-1952, švedski istraživač Azije):
"Nikada nisam mogao ugasiti neko životno svjetlo, jer mi nedostaje moć da ga ponovno upalim."

Franz Kafka (1883-1924, austr-češki pisac):
"Sada vas mogu mirno promatrati, više vas ne jedem." (prilikom promatranja riba u akvariju)

Isaac Bashevi Singer (1904. američki pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1978):
"Svi smo mi Božja stvorenja - da se molimo Bogu za milost i pravednost dok jedemo meso životinja koje su za nas zaklali, nije u suglasju s tim."
"Ja bih i dalje nastavio živjeti vegetarijanski, čak i kada bi cijeli svijet jeo meso, to bi bio moj protest protiv stanja svijeta. Atomska energija, bijede zbog gladi, svirepost - moramo nešto poduzeti protiv toga. Vegetarijanstvo je moj prvi korak i mislim da je to vrlo važan korak."

Harvey Diamond (pisac):
"Ljudi jednostavno nisu pripremljeni za jedenje mesa. Stavite u kolijevku dijete i uz njega zeca i jabuku. Ako se počne igrati s jabukom, a pokuša pojesti zeca - kupit ću vam novi auto!"

Albert Schweitzer (1875-1865, elsaški teolog i misionarski liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953):
"Moje mišljenje je, da ćemo mi, koji se zauzimamo za zaštitu životinja, potpuno odustati od uživanja mesa i da ćemo protiv toga govoriti."

Mahatma Gandhi (1869-1948, indijski političar i zastupnik nenasilnog otpora):
"Mislim da duhovni napredak na jednoj određenoj točki od nas zahtijeva da prestanemo ubijati živa subića za zadovoljenje tjelesnih zahtjeva."
"Veličina i moralni napredak naroda moći će se mjeriti po tome kako postupaju sa životinjama...Jedini način da živiš je da pustiš i druge živjeti."

Victor Hugo (francuski pjesnik i pisac):
"Bilo je nužno civilizirati čovjekov odnos prema čovjeku. Sada je nužno civilizirati čovjekov odnos prema prirodi i životinjama."

Plutarh (rimski pisac, iz eseja O jedenju mesa):
"Možete li se zapitati koji je razlog naveo Pythagoru da odbaci meso? Što se mene tiče, ja bih radije volio znati pod kojim je neočekivanim okolnostima i u kojem stanju uma prvi čovjek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, iznio na stol mrtva, ustajala tijela i usudio se nazvati hranom dijelove tijela koji su do maloprije puštali glasove i krikove, kretali se i živjeli...?"

Albert Einstein (1879-1955, njem-američki fizičar, dobitnik Nobelove nagrade 1921):
"Vegetarijanski način života mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu čovječanstva, čisto fizičkim djelovanjem na temperament ljudi."
"Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu."
"Naš zadatak mora biti da se oslobodimo...širenjem kruga samilosti na sva živa bića i svu prirodu i njenu ljepotu."

Tony Benn (premijer):
"Moj sin je uvjerio mene i moju suprugu Caroline da postanemo vegetarijanci ukazujući nam na to da ako bi svijet jeo žitarice umjesto da njima hrani životinje na farmama, nitko ne bi gladovao."

Richard Gere (američki glumac):
"Kao stanovnicima ovog planeta, dužnost nam je prema svim vrstama odnositi se ljubazno, s ljubavlju i samilošću. Izvan je svake mogućnosti razumijevanja patnja koju, zbog ljudske okrutnosti, doživljavaju životinje. Molim vas, pomozite da okončamo to ludilo."

Milan Kundera (pisac):
"Istinski moralni ispit čovječanstva, ispit koji je temelj svega ostaloga, očituje se u odnosu prema onima koji u potpunosti ovise o našoj milosti, a to su životinje. Na tom je polju čovječanstvo pretrpjelo potpuni poraz, poraz koji je toliko potpun da svi ostali porazi proizlaze iz njega."

Paramhans Svami Mahesvarananda (duhovni učitelj):
"Najviši princip u ljudskom biću jest njegov razum koji mu omogućuje razumijevanje i shvaćanje. Zato razmislite - osjetite i razumijte. Tada je to ono pravo znanje, mudrost. Takva je svijest iznad kulture, tradicije i religije - to je svijest realnosti."

Sveti Franjo Asiški (mistik i propovjednik):
"Ne ozlijediti našu skromnu braću (životinje) naša je prva dužnost prema njima, no nije dostatno zaustaviti se na tome. Mi imamo uzvišeniju misiju - služiti im kad god to zatrebaju...Čovjek koji bi isključio bilo koje Božje biće iz okrilja samilosti i suosjećanja, isto bi se tako ponio i prema drugom čovjeku."

Margaret Mead (antropolog):
"Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali."

James Cromwell (farmer Hagget u filmu Praščić Babe):
"Kada bi mladi ljudi shvatili što je umiješano u proizvodnju svinja na farmama, nikada više ne bi dotakli meso."

Martina Navratilova (svjetska teniska prvakinja):
"Postala sam vegetarijanka zbog patnji životinja, ali su se pojavile i neke druge dobrobiti. Počela sam se osjećati zdravije - postala sam puno pokretljivija, što je jako važno za sportaša. Osim toga, bilo mi je potrebno puno manje sna, a budila sam se svježija i odmornija. Moja koža je postala kvalitetnija i sada imam više energije. Obožavam biti vegetarijanka."