Piše: Velibor Panić
Foto: NIna Đurđević/Cropix
Osim što će redovni gosti i brojni znatiželjnici koji u restoran u Vlaškoj ulici dolaze prvi put imati priliku kušati najraznovrsniju hranu biljnog porijekla, zasigurno će ih oduševiti ugodan interijer u prostoru od 50-ak četvornih metara. Iako je u Vegehopu zaposlena tek nekoliko mjeseci, kuharica Ida Roginek svu je svoju energiju usmjerila u pripremanje vegetarijske hrane. I sama je vegetarijanka jer, kako kaže, to je jedini način da se svom poslu potpuno posveti. U društvu još jednog kuhara i dvojice konobara, svakodnevno priprema objede od povrća, mahunarki, algi i žitarica, a uz igru okusima koji se ravnopravno mogu “nositi” s mesnatim proizvodima, posebnu pozornost posvećuje i dekoraciji svakog ručka. Bilo da je riječ o gustoj juhi od graha, tjestenini s dimljenim tofuom ili seitan (pšenični gluten) i tofu burgeru koji se nalaze u Vegehopovoj ponudi, svaki će obrok biti i vizualno zadovoljstvo.
Najveće priznanje zaposlenicima restorana ipak nisu “svejedi” koji su im najčešći gosti, već djeca koja se zaljubljuju u vegetarijanstvo i koja traže da ih roditelji ponovno dovedu u restoran.
Recepti iz svih kuhinja
- Vegetarijanac se postaje iz moralnih ili vjerskih razloga, a neki mu se posvećuju zbog zdravlja. Ta je hrana lako probavljiva i dobra za zdravlje, a iz našeg restorana gosti izlaze zadovoljni. Što se samih recepata tiče, oni dolaze iz svih svjetskih kuhinja, a naši obroci često podsjećaju na japanska jela. Dnevni meni razlikuje se iz dana u dan, a glavni su sastojci žitarice i povrće. Tako svakodnevno imamo vegetarijanski i veganski meni. Vegetarijanski može biti sastavljen od juhe od rajčice, celera i miješanog povrća, zelenih njoka u umaku od buće i miješane salate. Veganski meni razlikuje se utoliko što se u njemu ne nalaze namirnice životinjskog porijekla poput jaja i mliječnih proizvoda. Kod nas se mogu jesti i kolači te razne biosalate od smeđe riže, kukuruza, povrća, maslina i maslinova ulja. Kada su u pitanju blagdani, i vegetarijanci se potrude oko svojih ručkova baš kao i nevegetarijanci. Naša sarma spremljena od žitarica jednako je dobra i ukusna kao i sarma od mljevenog mesa, a većina gostiju razliku uopće ne primjećuje - kaže Ida koja je pekla svoj zanat i u Americi.
Upisan u turističku kartu
No Ida ne kuha samo za vegetarijance kojih ima oko 150 tisuća u cijeloj Hrvatskoj, već i za brojne turiste i javne ličnosti poput glumice Barbare Vicković i redatelja Ivana Lea Leme.
Kako ističe vlasnik Marić, vrlo je važno da su vegetarijanski restorani upisani u turističke zajednice gradova.
- Svakom je vegetarijancu bitno da ima gdje pojesti ručak, a većina nas ne odlazi u klasične restorane jer u njima ne postoje dovoljno ‘vegetarijanski’ uvjeti. Hrana se sprema u istom ulju, što nam ne odgovara - kaže Marić.
Dodaje da Vegehop nije poseban samo zato što je jedini vegetarijanski (odnedavno i veganski) restoran u Zagrebu. Odlikuje ga i dostava vegetarijanskih obroka, a poseban popust u restoranu ima udruga Prijatelji životinja.
- Iza vegetarijanstva stoji filozofija, a zajedničko nam je i to što ne želimo da zbog našeg ručka umiru životinje. Često održavamo tribine i seminare na temu vegetarijanstva, što nije samo način prehrane, već i stil života - kaže Marić.
Najveće priznanje zaposlenicima restorana ipak nisu “svejedi” koji su im najčešći gosti, već djeca koja se zaljubljuju u vegetarijanstvo i koja traže da ih roditelji ponovno dovedu u restoran.
Recepti iz svih kuhinja
- Vegetarijanac se postaje iz moralnih ili vjerskih razloga, a neki mu se posvećuju zbog zdravlja. Ta je hrana lako probavljiva i dobra za zdravlje, a iz našeg restorana gosti izlaze zadovoljni. Što se samih recepata tiče, oni dolaze iz svih svjetskih kuhinja, a naši obroci često podsjećaju na japanska jela. Dnevni meni razlikuje se iz dana u dan, a glavni su sastojci žitarice i povrće. Tako svakodnevno imamo vegetarijanski i veganski meni. Vegetarijanski može biti sastavljen od juhe od rajčice, celera i miješanog povrća, zelenih njoka u umaku od buće i miješane salate. Veganski meni razlikuje se utoliko što se u njemu ne nalaze namirnice životinjskog porijekla poput jaja i mliječnih proizvoda. Kod nas se mogu jesti i kolači te razne biosalate od smeđe riže, kukuruza, povrća, maslina i maslinova ulja. Kada su u pitanju blagdani, i vegetarijanci se potrude oko svojih ručkova baš kao i nevegetarijanci. Naša sarma spremljena od žitarica jednako je dobra i ukusna kao i sarma od mljevenog mesa, a većina gostiju razliku uopće ne primjećuje - kaže Ida koja je pekla svoj zanat i u Americi.
 |
 |
| Dalibor Marić, vlasnik Vegehopa: Često održavamo tribine i seminare na temu vegetarijanstva, što nije samo način prehrane, već i stil života |
Ida Roginek, kuharica: Najveće priznanje nam je kad se djeca zaljube u vegetarijanstvo i natjeraju roditelje da se vrate u naš restoran |
Upisan u turističku kartu
No Ida ne kuha samo za vegetarijance kojih ima oko 150 tisuća u cijeloj Hrvatskoj, već i za brojne turiste i javne ličnosti poput glumice Barbare Vicković i redatelja Ivana Lea Leme.
Kako ističe vlasnik Marić, vrlo je važno da su vegetarijanski restorani upisani u turističke zajednice gradova.
- Svakom je vegetarijancu bitno da ima gdje pojesti ručak, a većina nas ne odlazi u klasične restorane jer u njima ne postoje dovoljno ‘vegetarijanski’ uvjeti. Hrana se sprema u istom ulju, što nam ne odgovara - kaže Marić.
Dodaje da Vegehop nije poseban samo zato što je jedini vegetarijanski (odnedavno i veganski) restoran u Zagrebu. Odlikuje ga i dostava vegetarijanskih obroka, a poseban popust u restoranu ima udruga Prijatelji životinja.
- Iza vegetarijanstva stoji filozofija, a zajedničko nam je i to što ne želimo da zbog našeg ručka umiru životinje. Često održavamo tribine i seminare na temu vegetarijanstva, što nije samo način prehrane, već i stil života - kaže Marić.
| Kuha se samo na plinu i nema smrznute hrane Makrobiotika je termin upotrebljavan još u staroj Grčkoj, a označava širok pogled na život  U Restoranu Nova, prvom restoranu prirodne prehrane prema makrobiotičkim načelima u ovom dijelu Europe, posljednjih se 15 godina okupljaju razni profili ljudi, a u “oazu mira” odnedavno bježi sve više poslovnih ljudi koji u njemu pronalaze predah od stresnog života. Svoj odmak od posla u tom restoranu u Ilici traže i javne ličnosti poput Almire Osmanović, Ede Maajke, Marija Valentića i Jakova Sedlara. Svi oni, najčešće oko podneva, u opuštajućem interijeru, ručaju makrobiotičke obroke koje od vegetarijanskih razlikuje čitava filozofija. Riječ je o posebnom pristupu prehrani, koji se tiču pravilnog disanja, žvakanja hrane i posebnih kombinacija namirnica. Većina njih je biološkog i kontroliranog porijekla, a u obrocima se uglavnom koriste nerafinirani proizvodi. Smrznuta hrana makrobiotičarima je potpuna nepoznanica. Za sve to već sedam godina brine kuhar Tvrtko Šakota. - U dnevnom meniju uvijek postoje pravila. U objedu su stalno prisutne žitarice i mahunarke, a velika se pozornost pridaje i sezonskim jelima. Tako zimi nećete pronaći nikakvu smrznutu hranu, poput rajčice. Zimski meni tako primjerice može biti pita od batata, slatkog krumpira. U to je uključen i dimljeni tofu i odrezak od fermentirane soje, a za piće se može koristiti i organsko pivo i vino. Važno je napomenuti da su sve namirnice kontroliranog porijekla i da nisu bile izložene pesticidima i herbicidima. Surađujemo s poljoprivrednicima, a 80 posto naših namirnica, koje imaju certifikate, dolazi upravo od njih. U ponudi imamo i razne slastice koje su napravljene bez jaja, mliječnih proizvoda i šećera, a većina njihovih sastojaka su namirnice s certifikatom organskog porijekla - kaže Šakota. Voditeljica restorana Ivana Cicarelli ističe i da, osim što se svaki obrok sprema po makrobiotičkim načelima, u restoranu Nova računa se vodi i o uštedi energije. Svaki ručak se, naime, priprema isključivo na plinu. |
http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,1,18,,148795.jl
bglavac
edin.kecanovic
