VEGETARIJANAC ILI MESOJED?

Dilema suvremenog homo-sapiensa

Zdrava prehrana - izraz je kojeg u posljednjem desetljeću sve više pronalazimo u dnevnom i tjednom tisku, o njemu slušamo na radiju i TV-u, razgovaramo na poslu i u tramvaju. Višak kilograma, probavne smetnje i razne bolesti problemi su koji nas tjeraju da i sami više razmišljamo o svojoj svakodnevnoj prehrani, pojmu kojem do sada nismo pridavali neki poseban značaj. Unosimo li dovoljno kalorija, vitamina i proteina u svoj organizam, koliko smo do ovog trenutka konzumirali mliječnih proizvoda, koliko voća i povrća i u kojem omjeru? U ovome članku detaljnije raspravljamo o ovoj temi a k tome prenosimo i podatke preuzete iz New York Times-a (podaci su otprije nekoliko godina, no još uvijek su relevantni u određivanju dolje spomenutih parametara) ukoliko imate dilemu o tome kojoj vrsti prehrane se prikloniti. Nadamo se kako će vam ovi podaci Američke zdravstvene organizacije pomoći u razumijevanju ozbiljnosti problema o kojima se govori kroz dolje spomenutih 9 argumenata. Podaci se odnose samo na SAD. Pokušajte barem iz radoznalosti otprilike izračunati podatke koji bi se mogli odnositi i na ostale zemlje svijeta te ih zajedno pribrojiti navedenim postocima i brojkama. Možda će vam se to samo učiniti kao običnom zabavom, no, ukoliko ste još uvijek ostali ravnodušni i hladni na dobivene rezultate, pokušajte ih još jednom zbrojiti i dublje analizirati.

ARGUMENT br. 1 – Svjetska glad

• Broj ljudi koji će ove godine umrijeti od izgladnjelosti: 60 000 000
• Broj ljudi koji bi mogli biti adekvatno prehranjeni sačuvanim žitaricama kada bi  Amerikanci smanjili konzumiranje mesa za 10%: 60 000 000
• Broj stanovnika u SAD-u: 300 000 000
• Broj ljudi koji bi mogli biti prehranjeni žitaricama i sojinim zrnom koje danas konzumira američka stoka: 1 300 000 000

 

 

• Postotak kukuruza uzgojenog u SAD-u namijenjenog prehrani ljudi: 20%
• Postotak kukuruza uzgojenog u SAD-u namijenjenog prehrani stoke: 80%
• Postotak zobi uzgojene u SAD-u namijenjene prehrani stoke: 95%
• Postotak proteina koji se gube pri kruženju žitarica kroz stoku (probavom): 99%
• Koliko često jedno dijete umre od gladi: Svake 2 sekunde
• Količina krumpira koja bi se mogla uzgojiti na hektaru tla:  cca. 20 000 kg
• Količina stoke uzgojene na hektaru tla: cca. 165 kg
• Postotak američke obradive zemlje namijenjene proizvodnji mesa: 56%
• Količina žitarica i soje potrebna za proizvodnju kilograma mesa: cca. 16 kg

ARGUMENT br. 2 – Zaštita okoliša

• Razlog globalnog zagrijavanja: Učinak staklenika
• Glavni razlog učinka staklenika: Ispuštanje ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva
• Količina fosilnog goriva koja je potrebna za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina: 50 puta više nego za vegetarijansku prehranu
• Postotak površinskog sloja tla izgubljenog u SAD-u do danas: 75%
• Gubitak površinskog sloja tla u SAD-u usko povezan s uzgojem stoke: 85%
• Broj hektara američke šume posjećene radi uzgoja usjeva za proizvodnju mesa: cca. 130 000 000
• Količina mesa koju SAD godišnje uvozi iz Kostarike, El Salvadora, Guatemale, Hondurasa i Paname: cca. 100 000 000 kilograma
• Količina mesa po stanovniku koja se konzumira u gore navedenim zemljama: Manje nego što prosječno konzumira kućna mačka u SAD-u
• Površina tropske prašume “pojedena“ svakim hamburgerom: cca. 20 cm2
• Broj životinjskih vrsta istrebljenih uništavanjem tropskih šuma radi ispaše stoke i ostalih potreba: 1000 na godinu

ARGUMENT br. 3 – Rak

 

• Vjerojatnost pojave raka dojke kod žena koje jedu meso 4 puta na tjedan je 4 puta veća nego kod žena koje ne jedu meso.
• Vjerojatnost pojave raka dojke kod žena koje svakodnevno jedu jaja je 3 puta veća nego kod žena koje ne jedu jaja.
• Vjerojatnost pojave smrtonosnog raka jajnika kod žena koje jedu jaja 3 ili više puta tjedno 3 puta je veća nego kod žena koje to nikada ne čine.
• Vjerojatnost pojave raka prostate kod muškaraca koji svakodnevno jedu meso 3,6 puta je veća nego kod onih koji to vrlo rijetko čine, ili to uopće ne čine.

ARGUMENT br. 4 – Prirodni izvori

• Više od polovice vode u SAD-u korištene u bilo koje svrhe troši se na uzgoj stoke za klanje
• Količina vode potrebna za uzgoj prosječnog junca: Dovoljno da se potopi jedan osrednje veliki brod
• Količina vode potrebna da se proizvede pola kilograma pšenice: cca. 100 litara
• Količina vode potrebna za proizvodnju pola kilograma mesa : cca. 10 000 litara
• Cijena običnog hamburgera iznosila bi cca. 70$ po kilogramu kada novac američkih poreznih obveznika ne bi nadoknađivao dio troškova
• Pola kilograma proteina iz goveđeg odreska koštalo bi cca. 89$ kada voda ne bi bila subvencionirana
• Poznate zalihe nafte trajale bi još 13 godina kada bi svaki čovjek bio mesojed. Iste bi trajale još 260 godina kada bi ljudi prestali jesti meso
• SAD dnevno uvoze 6 800 000 bačava nafte
• Postotak fosilnog goriva vraćenog kao energija iz hrane putem najučinkovitijeg procesa proizvodnje mesa: 34,5%
• Postotak vraćene energije iz najneučinkovitije biljne hrane: 32,8%
• Postotak sirovina potrošenih u SAD-u da bi se održalo jedenje mesa: 33%

ARGUMENT br. 5 – Kolesterol

• Broj američkih medicinskih škola: 125
• Broj škola koje trebaju tečaj iz prehrane: 30
• Trajanje obuke o prehrani koju usvoji prosječni američki liječnik tijekom četvorogodišnjeg školovanja: 25 sati
• Najčešći uzrok smrti u SAD-u: Srčani udar
• Koliko često srčani udari ubijaju u SAD-u: Svakih 45 sekundi
• Vjerojatnost da će prosječni Amerikanac umrijeti od srčanog udara: 50%
• Ista ta vjerojatnost, ali za čovjeka koji izbjegava meso: 15%
• Mesna industrija tvrdi da se ne bi trebali brinuti oko količine kolesterola u vašoj krvi ako je normalna. Vjerojatnost da ćete umrijeti od suženih arterija ako vam je količina kolesterola u krvi “normalna” iznosi 50%

ARGUMENT br. 6 – Antibiotici

 

• Postotak antibiotika kojima se hrani američka stoka: 55%
• Postotak infekcija otpornih na penicilin 1960. godine: 13%
• Postotak infekcija otpornih na penicilin 1988. godine: 91%
• Odgovor Europske ekonomske zajednice na rutinsko davanje antibiotika stoci: Zabranjeno!
• Odgovor na isto pitanje Američke mesne i farmaceutske industrije: Potpuna podrška!

ARGUMENT br. 7 – Pesticidi

• Postotak ostataka pesticida u američkoj vegetarijanskoj hrani: 1%
• Postotak ostataka pesticida u američkoj prehrani baziranoj na voću: 4%
• Postotak ostataka pesticida u američkoj mesnoj prehrani: 55%
• Postotak zagađenosti mlijeka pesticidima majki dojilja koje jedu meso 35 puta je veći nego u onih koje ne jedu meso
• USDA tvrdi da meso prolazi inspekciju. Manje od 0,00004% ubijenih životinja prođe testiranje na ostatke otrovnih kemikalija uključujući dioxin i DDT

ARGUMENT br. 8 – Etika

• Broj životinja ubijenih zbog mesa po satu u SAD-u: 500 000
• Zanimanje s najvećim prometom u SAD-u: Radnik u klaonici
• Zanimanje s najviše povreda na poslu u SAD-u: Radnik u klaonici
• Trošak za uspavljivanje životinja prije klanja s pištoljem za uspavljivanje: 1 cent (oko 0,06 kn)
• Razlog zbog kojeg mesna industrija ne koristi takve pištolje: “Odviše skupo!” (”Captive bolt pistol“)

ARGUMENT br. 9 – Preživljavanje

• Atletičar koji je više od dva puta pobijedio na poznatom “Iron Man Thriatlon” natjecanju (Maraton željeznog čovjeka) bio je Dave Scott a pobijedio je 6 puta. Dave Scott je vegetarijanac
• Najveći mesojed koji je ikada živio: Tyrannosaurus Rex
• Posljednji put Tyrannosaurus Rex viđen je 100 000 000 god.pr.Kr.