Turska

http://www.coolinarika.com/clanak/turska

U Turskoj nezamislivo je jesti u samoći ili usput, a motu: "Nije važno što je, glavno da se može jesti!" nema mjesta.

Geografski položaj

Temeljem turske kuhinje smatra se tijesto od pšeničnog brašna za neizbježni ekmek, pide, simit, manti i yufka.

Turska pripada krajnjem jugoistoku Europe i jugozapadu Azije. Površinom od 779 450 km² u području 40. stupnja geografske širine prolazi kroz sedam geografskih zona koje se razlikuju klimatskim odlikama, reljefom, florom i faunom.

Turski krajolik obilježen je osobinama iskonskih kontinenata Euroazije i Afrike. Područje uz Sredozemno more, gdje vlada topla i umjerena klima, obiluje plodnim dolinama i plantažama na kojima uspijevaju sve vrste voća i povrća.

Središnji plato Anatolije najveća je geografska regija Turske koja se sastoji od stepa, nježnih brežuljaka i beskrajnih žitnih polja. Na istoku je okružena visokim, snijegom pokrivenim planinama, dok jugoistok Turske karakterizira topla, skoro pustinjska klima.

Povijesni utjecaj

Turska kuhinja spada među deset najpoznatijih svjetskih kuhinja, a nastala je kao rezultat spajanja više čimbenika. Davni nomadski život, prostor koji zbog regionalnih različitosti obiluje različitom florom i faunom i naslijeđe bogate kraljevske kuhinje tri su temeljna elementa zaslužna za takvo umijeće.

Osnove turske kuhinje postojale su još u vrijeme nomada i ranih turskih država u Aziji. Već tada postojao je kulinarski odnos prema mesu, mliječnim proizvodima, povrću i žitaricama.

Punjene tjestenine ("manti", "bugra" - preteča bureka) i korištenje svih vrsta povrća bili su, kao i danas, uobičajena praksa. Pečeno meso na ražnju i roštilju, danas poznato kao varijante "keba", kao i mliječni proizvodi i jogurt, bili su prilagođeni potrebama turskih nomada.

Tijekom svojih putovanja upoznali su rižu, voće i nove vrste povrća koje su stoljećima stapali sa svojom vlastitom kuhinjom. Sve te navike i metode pripravljanja hrane donijeli su u 11. st. sa sobom u Anatoliju.

600-godišnje Osmanlijsko Carstvo također je ostavilo velik utjecaj na prehrambene navike Turaka. Koliko je vladarima bila važna dobra kuhinja, govori podatak da je u 17. st. samo dvorska kuhinja zapošljavala 1.300 osoba.

Današnje je kulinarsko središte zemlje regija Marmara sa zapadnom Trakijom i, naravno, Istanbul. Ta plodna regija može se pohvaliti bogastvom voća i povrća, zavidnim izborom riže na Bosporu i prije svega rafiniranim jelima pripremljenim od janjetine.

Karakteristike kuhinje

Osmanlijsko Carstvo davalo je veliku važnost dobroj kuhinji, pa je tako u 17. st. samo dvorska kuhinja zapošljavala 1300 osoba.

Sva jela moguće je kategorizirati prema njihovu temeljnom sastojku – žitaricama, mesu, ribi, tijestu, povrću – te na deserte i napitke.

Žitarice

Temeljem turske kuhinje smatra se tijesto od pšeničnog brašna za neizbježni ekmek (bijeli kruh), pide (lepinje), simit (perec sa sezamom), manti (tijesto) i yufka (lisnato tijesto).

Yufka je lisnato tijesto od kojega se pravi sjajni burek, paštete svih veličina punjene sirom, ribom, mesom ili povrćem. Manti su svici od tijesta punjeni mesom. Jedu se uz puno jogurta s češnjakom i žlicom topljenog maslaca s paprikom.

Uz kruh i tijesto od velikog je značenja pilav od riže ili bulgur pšenice. Riža se priprema u mnogo varijanti. Poslužuje se hladna ili topla, a ovisno o načinu pripreme služi kao prilog uz meso ili kao glavno jelo.

Meso

Meso se u pravilu koristi u malim količinama. Čak i kod "kebaba" najveći dio čine pide zajedno s prilogom od povrća i jogurtom.

Kebab je skupni naziv za brojna jela od mesa, a za Tursku je karakterističan kao i burek. Na zapadu je poznat šiš kebab i doner kebab. Jedinstven okus svih vrsta kebaba potječe od kvalitetnog mesa ovaca i teladi uzgojenih u prirodnim uvjetima.

Kofte (ćufte) pripremaju se od mljevenog mesa i ribanog luka, oblikuju u okruglice, valjuške ili duguljaste paštete koje se zatim peku na roštilju ili kuhaju.

Omiljeno jelo koje potječe od turskih nomada, kod Europljana poznato kao steak tartar, priprema se od sirovog mljevenog mesa koje se nekoliko sati snažno miješa s bulgurom i začinima. Poslužuje se kao niz malih zalogaja umotanih u list salate.

Kao izgara servira se miješano meso s roštilja, a sastoji se od janjećih kotleta, komadića jetara i bubrega, kockica junetine ili govedine na ražnju.

Povrće

Povrće se najčešće priprema tako da se lagano kuha u vlastitom soku zajedno s rajčicom i lukom uz dodatak malo biljnog ulja ili maslaca. Cijeli niz raznog povrća peče se u maslinovu ulju i servira kao prilog uz glavno jelo. Kad je riječ o povrću, patlidžan zauzima vodeće mjesto.

Dolma je skupni naziv za punjeno povrće. Uglavnom se pripremaju dvije vrste dolmi. Dolme punjene rižom pripremaju se s maslinovim uljem i jedu se hladne, dok su dolme punjene mesom glavno jelo i jedu se uglavnom s jogurtom. Sve vrste povrća koje se mogu puniti ili ih se može zavijati u listove mogu se koristiti za pripremu dolmi. Paprika punjena rižom smatra se kraljicom svih dolmi.

Meze su hladna predjela kojima se otvara izdašan obrok, a uglavnom se uživaju uz raki. Poslužuje se lubenica, kremasti ovčji sir, povrće svih vrsta, pečeno ili kuhano u umaku od rajčica, rakovice, hobotnica, turski kavijar, salata od patlidžana, male paštete.

Plodovi mora

Turska, zemlja okružena četirima morima, raj je za plodove mora, a stanovništvo s obale majstorski ih priprema. Najbolja se riba jede zimi, kad mnoge vrste iz Crnog mora sele u toplije vode i u tom razdoblju dosežu idealnu lovnu veličinu. U to se doba nedostatak ljetnog povrća nadoknađuje obiljem ribe.

Najpoznatija je i najomiljenija turska riba crnomorska srdela hamsi. Okus ribe se kod pripreme obogaćuje sezonskim povrćem i salatama. Roka - aromatična rukola i tere (vrsta loćike) pokapane limunovim sokom nezaobilazan su dodatak svim vrstama ribe.

Slastice

Turska kuhinja prava je riznica finih slastica, od kojih su najpoznatije lokum i baklava. Muhallebi također spadaju u omiljene turske deserte. To su različiti pudinzi od kukuruznog škroba, riže ili rižina brašna aromatizirani između ostalog limunom, narančom ili ružinom vodicom.

Halva se sastoji od pšeničnog brašna ili briza i zrna pinije koji se s maslacem pirjaju u tavi, zatim se umiješaju šećer i mlijeko ili voda te sve kratko prokuha dok se sastojci ne prožmu. Pripremanje halve pridonosi svojevrsnom osjećaju zajedništva. Goste se poziva na čavrljanje uz halvu da bi se uljepšale zimske večeri.

Među deserte koji se pripremaju od tijesta spadaju peciva, komadići dizanog tijesta prženi u masnoći i deserti saturirani u tavi. Ti se deserti ubrajaju u obitelj baklava. Listovi tijesta tanki poput najfinijeg papira premazuju se maslacem i preklapaju, slažu ili savijaju, pune i posipaju mljevenim pistacijama i orasima te peku, a najčešće se poslužuju preliveni sirupom i/ili uz vrhnje.

Usprkos svemu, daleko najomiljeniji desert je svježe voće, kojeg u Turskoj, zemlji sa 300 sunčanih dana u godini, ima u izobilju (obično su dvije ili čak tri berbe godišnje).

Pića

Turska kava može razočarati neupućene. Ona nije jaka, nego gusta pa se pije u malenim gutljajima. Kava nije piće koje obožavaju, ona je samo izlika za druženje.

Najdraže sredstvo koje pomaže organizmu "živnuti" jest čaj. Ispijanje čaja važan je sastavni dio života i radnog dana turskog stanovništva. Tradicionalni crni čaj dobro je poznato piće kojim Turci izražavaju dobrodošlicu brojnim turistima.

Najznačajnije bezalkoholno piće koje pruža najučinkovitije osvježenje, posebno za vrućih ljetnih dana, jest ayran. Ayran je blago posoljeni i hladnom vodom razrijeđeni jogurt. Poznat je kao vrlo zdravo piće, a osobito je koristan u održavanju krvnog tlaka.

U jesen i zimi pije se boza, gusti, hladni, slatkasti napitak od prokuhanog prosa začinjen s malo cimeta i đumbira.

Unatoč islamskoj zabrani vina i svih namirnica koje sadrže alkohol, Turska ima bogatu tradiciju uživanja u alkoholnim pićima. Uživanje alkoholnih pića u krugu obitelji ili s prijateljima u restoranima dijelom je posebnih prigoda.

Najpopularnije alkoholno piće, kako za lokalno stanovništvo tako i za turiste, je raki. Raki je tursko nacionalno piće omiljeno diljem zemlje. Sadrži čak 42% alkohola, aromatizirano je anisom, a pije se razrijeđeno s vodom, zbog čega prozirna tekućina postane mliječno bijela te je otuda nazvano "lavlje mlijeko".

Začini

Suprotno mišljenju koje prevladava na Zapadu, začini i začinsko bilje koriste se vrlo štedljivo i izbirljivo. Od jela se očekuje da do izražaja dođe aroma glavnog sastojka koju ne smiju prekriti umak ili začini.

Kod pripreme tikvica koristi se kopar ili vršci metvice, kod pripreme patlidžana peršin, nekoliko češnjeva češnjaka uzima se kod pripreme hladnih jela od povrća, kim se posipa po juhi od crvene leće ili dodaje u mljeveno meso za kufte (ćufte). Limun i jogurt upotpunjuju jela od mesa, ali i od povrća kako bi se zaokružio okus maslinova ulja ili mesa. Za većinu deserata ne koristi se nikakav začin tako da prirodna aroma dolazi do punog izražaja.

Obroci

Jelo se u Turskoj shvaća vrlo ozbiljno. Nezamislivo je jesti u samoći ili usput. Običaj je da se svaki dan jedu tri obroka, sjedeći.

Jelovnik se sastoji od triju ili više jela koja se jedu u slijedu, jedno iza drugog. Pritom su bliži rođaci, dobri prijatelji ili susjedi koji spontano dođu uvijek dobrodošli. Važno je znati da motu: "Nije važno što je, glavno da se može jesti!" nema mjesta u turskoj kući.

Travel tips

• Stanovnici Turske su gostoljubiv, srdačan i otvoren narod. Nemojte im zamjeriti što vas uporno pozivaju da dođete baš u njihovu radnju nudeći "samo vama" posebne pogodnosti.
• Oni ne znaju gdje je Hrvatska ili Croatia, ali su čuli za Hrvatistan i za većinu naših nogometaša.
• Cjenkanje je nacionalni sport. Pritom možete uživati ispijajući posebno ukusan čaj od jabuke ili raki.
• Strast su im plavuše. Kompliment neće uputiti ženi, nego muškarcu s kojim je u društvu jer je on vrlo sretan muškarac.
• U turskom prometu postoje znakovi kojih nigdje drugdje nema, npr. prekriženi ljutiti vozač. Oni pretječu preko pune linije i voze brzo pa im ovaj znak doista treba.

Autor:
Podravkin Kulinarski centar

 

Fini burek od mljevenog mesa

Iako burek mnoge podsjeća ponajprije na pitu sa sirom, ništa manje poklonika nema ni burek s mesom, ovdje dodatno oplemenjen.

Sastojci za 6 do 8 osoba

Za tijesto:
350 g	Pšeničnog glatkog brašna tip 550 Podravka
150 ml	jogurta
50 ml	ulja
2	jaja
1	Prašak za pecivo Dolcela
	sol
250 g	margarina
2 žlice	ulja
Za nadjev:
500 g	mljevenog mesa
1	luk
2	svježe paprike
	papar
1 žlica	Vegete
Za premazivanje:
1	jaje

Priprema

1. Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, dodajte jaja, jogurt, ulje i umijesite glatko tijesto.
2. Razvaljajte ga na debljinu oko 0,5 cm i premažite margarinom.
3. Tijesto zarolajte i prerežite napola tako da dobijete dvije rolade. Stavite ih na hladno mjesto oko sat vremena.
4. Na zagrijanom ulju propirjajte nasjeckani luk, dodajte papriku narezanu na kockice, mljeveno meso i Vegetu. Sve zajedno kratko pirjajte i ostavite neka se hladi.
5. Ohlađeno tijesto razvaljajte, stavite u okrugli pleh (Ø 28 do 30 cm) i po tijestu rasporedite pripremljeni nadjev. Razvaljajte drugi dio tijesta, stavite ga preko mesa, izbodite vilicom i premažite razmućenim jajem.
6. Burek stavite peći u pećnicu zagrijanu na 220°C i pecite ga oko 20 minuta, a zatim snizite temperaturu na 180°C i pecite još 15 minuta.

Posluživanje

Burek malo ohladite i poslužite uz jogurt.

Savjet

Prije pečenja tijesto izbodite drvenim štapićem kako bi para mogla izlaziti, a tijesto se neće naglo podizati.

Ovo možete i zamrznuti

Zamrzavanje: Jelo pripremite do 6. koraka postupka (tijesto nemojte izbosti i premazati jajem), ohladite u okruglom plehu i zamrzavajte 2 sata. Zatim pleh kratko umočite u vruću vodu, izvađeni burek zamotajte u plastičnu foliju i vratite u zamrzivač.
Odmrzavanje: Burek izvadite iz folije i u nauljenom okruglom plehu ostavite na sobnoj temperaturi oko 2 sata. Tijesto izbodite vilicom, premažite razmućenim jajem i pecite u pećnici na 200-220°C oko 25-30 minuta, a po potrebi burek prekrijte aluminijskom folijom.
Trajnost: 60 dana.

 

Urmašice

Urmašice su vrlo slatke bosanske slastice prelivene vrlo slatkim šećernim sirupom, srodne bliskoistočnima, ponajprije turskima.

 Sastojci

Za tijesto:
400 g	Pšeničnog glatkog brašna tip 550 Podravka
250 g	margarina
2	jaja
60 g	šećera
Za nadjev:
50 g	mljevenih badema
50 g	grubo narezanih badema
1	Vanilin šećer Dolcela
	naribana limunova korica
2 žlice	šećera
	naribani muškatni oraščić
50 ml	mlijeka
Za šećerni sirup:
500 g	šećera
800 ml	vode
	sok jednog limuna
	narezane ploške od pola limuna
1	Vanilin šećer Dolcela

Priprema

1. Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, dodajte maslac, jaja, šećer i umijesite glatko tijesto. Ostavite ga stajati oko sat vremena.
2. Za to vrijeme pripremite nadjev: bademima dodajte šećer, vanilin šećer, naribani muškatni oraščić i sve zalijte kipućim mlijekom. Dobro izmiješajte i ohladite.
3. Od tijesta oblikujte loptice veličine oraha, stanjite ih dlanom na ribežu, na sredinu tijesta stavite žličicu nadjeva, a zatim pažljivo uvijte jednu, a potom drugu stranu tijesta. Oblikovane urmašice stavite ne namašćen i pobrašnjen pleh, i to tako da s gornje strane ostane ukras od ribeža.
4. Pecite ih u pećnici zagrijanoj na 200°C oko 40 minuta.
5. Od šećera, vanilin šećera, vode, limunova soka i ploški narezanog limuna skuhajte sirup.
6. Kuhajte ga 15 do 20 minuta na laganoj vatri, pritom pazite da se previše ne zgusne. Kuhani sirup malo ohladite i prelijte preko pečenih toplih urmašica.
7. Urmašice ostavite stajati u sirupu oko 10 sati.

Posluživanje

Urmašice poslužite uz tursku kavu.

Savjet

Ribež na kojem ćete oblikovati urmašice dobro pobrašnite.

 

Prilog od graha i povrća

Jednostavno za pripremu, a vrlo zdravo, ukusno i jeftino jelo. Oduševit će i one koji ga kuhaju i one koji ga kušaju.

Sastojci za 6 osoba

500 g	graha
150 g	celera
200 g	poriluka
150 g	mrkve
500 g	rajčice
2 žlice	maslinova ulja
3 žličice	Vegete
	sol
	papar
	crvena mljevena paprika

Priprema

1. Prethodno namočen grah skuhajte u blago posoljenoj vodi.
2. Na maslinovu ulju kratko popecite nasjeckani češnjak, dodajte na kockice narezan celer, na ploške narezanu mrkvu i poriluk pa sve zajedno pirjajte.
3. Kad povrće omekša, dodajte oguljenu rajčicu očišćenu od sjemenki i narezanu na kockice i Vegetu.
4. U pirjano povrće umiješajte kuhani grah, dodajte papar i crvenu papriku pa sve zajedno pirjajte još oko 5 minuta.

Posluživanje

Gotovo jelo ukrasite ribanim sirom i poslužite kao prilog ili glavno jelo uz salatu.

Savjet

Dio slatke mljevene paprike možete zamijeniti ljutom.

 

Mesne roladice s blitvom i gljivama

Iako naizgled složeno pripremom, ovo jelo vrlo je zanimljivo i isplati se pozabaviti njime.

Sastojci za 6 osoba

6	telećih odrezaka (svaki po 150 g)
200 g	blitve
300 g	gljiva
80 g	luka
1 žlica	margarina
1 žlica	ulja
1 žlica	naribanog tvrdog sira
	sol
	papar
1 žličica	Vegete

Priprema

1. Na zagrijanom margarinu kratko propirjajte nasjeckani luk, dodajte nasjeckane gljive i pirjajte dok tekućina ne ispari.
2. Umiješajte narezanu blitvu, dodajte Vegetu i sve kratko propirjajte.
3. Odreske posolite, popaprite i po njima rasporedite pirjane gljive i blitvu. Svaki odrezak savijte i učvrstite čačkalicom.
4. U tavi, na zagrijanom ulju odreske popecite sa svih strana, izvadite čačkalice, podlijte vodom i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 200°C oko 30 minuta.
5. Pred kraj pečenja pospite meso naribanim tvrdim sirom i ostavite u pećnici da se sir rastopi.

Posluživanje

Mesne roladice narežite i poslužite uz prilog od graha ili salatu.

Savjet

Odresci će biti ukusniji ako ih podlijete malom količinom razrijeđenog umaka od rajčice.

 

Tikvice u tankom tijestu

Recept stiže iz turske kuhinje, a jelo je toliko fino da se usuđujemo prognozirati: osvojit će vas. Nabavite li gotove listove tijesta za savijaču, znatno ćete skratiti proces pripreme. Dakle, prepreka za užitak u jelu nema.

Sastojci za 6 osoba

6 listova	gotovog tijesta za savijaču
1 žlica	kima
4 žlice	ulja
40 g	brašna
1 vezica	kopra
200 ml	mlijeka
150 g	svježeg sira
1 vezica	peršina
700 g	tikvica
1 žlica	Vegete
Za umak:
3	jaja
1 žličica	ulja
1 žličica	mlijeka
1 žličica	jogurta

Priprema

1. Tikvice ogulite, naribajte, malo posolite i zatim ocijedite.
2. Dodajte im mlijeko, brašno, Vegetu, ulje, sir, narezani kopar i nasjeckani peršin pa sve dobro promiješajte.
3. U dubokoj posudi napravite umak od jaja, ulja, mlijeka i jogurta.
4. Tri kore za savijače raširite na radni stol i premažite umakom od jaja. Dio umaka ostavite za premazivanje gotovih savijača.
5. Premazane kore poklopite s ostalim korama koje premažite nadjevom od tikvica i savijte u tri savijače.
6. Savijače složite u nauljen lim, premažite ostatkom umaka od jaja i posipajte kimom. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 40 minuta.

Posluživanje

Tikvice u tankom tijestu narežite i poslužite uz kiselo vrhnje kao toplo predjelo.

Savjet

Ovo jelo možete pripremiti i u obliku bureka tako da na svaki list tijesta stavljate dio nadjeva.

Ovo možete i zamrznuti

Zamrzavanje: Recept pripremite sve do termičke obrade pečenja. Zatim svaku od triju savijača stavite u zasebnu vrećicu i zamrznite.
Odmrzavanje: Zamrznute savijače položite na nauljeni lim i pecite na 180°C oko 50 minuta.

 

Pogača sa sirom

Turska etno-jela podsjećaju da su mali zalogaji “na brzinu” mnogo stariji od modernoga fast-fooda, a Jasna Tomić otkrila nam je pide, lepinje od dizanog tijesta s nadjevom od mesa, povrća i sira.

Sastojci za 4 do 8 osoba

Za tijesto:
500 g	brašna
2 žlice	soli
40 g	svježeg pekarskog kvasca
1 žličica	šećera
50 ml	vode
100 ml	ulja
300 ml	jogurta
Za nadjev:
500 g	polutvrdog sira
2 vezice	peršina
2	jajeta
1 žličica	Vegete

Priprema

1. Prosijte brašno, a malo brašna ostavite za izradu tijesta. Posolite i u udubljenje u brašnu stavite kvasac koji ste prethodno izmiješali sa šećerom i toplom vodom.
2. Prekrijte kvasac s malo brašna i ostavite neka se diže 10 minuta. Postupno umiješajte ulje i jogurt te dobro izmiješajte električnom mješalicom (7-8 minuta) da se oblikuje glatko srednje mekano tijesto.
3. Tijesto pokrijte i ostavite dizati na toplome mjestu da udvostruči volumen.
4. Dizano tijesto stavite na lagano pobrašnjenu dasku. Podijelite na 8 komada, svaki oblikujte i razvucite u ovalni oblik debljine ½ cm.
5. Složite ih na malo namašćen pleh i svaki premažite nadjevom tako da ostavite uz rub 1 cm čistog tijesta. Pecite u pećnici na 200°C oko 10 minuta dok pogače ne poprime zlatnosmeđu boju.
6. Za nadjev: jaja razmutite zajedno s Vegetom pa prelijte grubo naribani sir. Dodajte nasjeckani peršin i lagano izmiješajte.

Posluživanje

Pogače sa sirom poslužite vruće.

Savjet

Ovako mala, domišljata jela spravljena na brzinu, mogu idealno poslužiti u raznim prigodama i oblicima druženja.

Mala tajna

Obratite pozornost na debljinu tijesta kako bi pri pečenju pogače bile ravnomjerno pečene.

Ovo možete i zamrznuti

Zamrzavanje: Tijesto pripremite do 5. koraka recepta. Pecite ga na 180°C 6 minuta. Ohladite tijesto, rasporedite ga u vrećice i zamrznite.
Odmrzavanje: Tijesto izvadite iz vrećica na lim, rasporedite pripremljeni nadjev i pecite na 200°C 7 minuta.
Trajnost: 30 dana.

 

Baklava s bademima

Orijentalna pita arapskoga imena, baqlawa, prelivena rastopljenim medom i limunovim sokom, najpoznatija je kao grčka i turska, a omiljena je i u našim krajevima. Kušajući je s raznim nadjevima, i mi smo je umjesto uobičajnim orasima, nadjenuli bademima.

 Sastojci

12 listova	gotovog tijesta za savijače
Za nadjev:
250 g	maslaca
200 g	badema
80 g	grožđica
	muškatni oraščić
Za sirup:
300 g	šećera
500 ml	vode
1	Vanilin šećer Dolcela
	sok od 1 limuna

Priprema

1. Pleh veličine oko 30×15 cm prelijte rastopljenim maslacem i složite na dno 4 do 5 listova tankog tijesta (koje ste izrezali prema veličini pleha) pa svaki list poškropite maslacem. Listove slažite redom i svaki pospite mješavinom mljevenih badema, grožđica i struganoga muškatnog oraščića sve dok ne potrošite nadjev.
2. Na samom vrhu složite preostalih 4 do 5 listova.
3. Prije pečenja nadjeveno tijesto izrežite nožem u obliku romba ili kocaka, prelijte rastopljenim maslacem i stavite u pećnicu na oko 200°C. Pecite dok baklava ne dobije lijepu rumenu boju.
4. Pečenu baklavu nakon vađenja iz pećnice prelijte ohlađenim sirupom i ostavite 2 do 3 sata da upije sirup.
5. Sirup pripremite tako da šećer, vanilin šećer i vodu dobro prokuhate i umiješate sok od limuna.

Posluživanje

Baklave poslužite uz tučeni Šlag hit Dolcela.

Savjet

Umjesto maslaca možete koristiti kvalitetno biljno ulje.