Piše: Ivana Cesarec

Kao stil života makrobiotika podrazumijeva život u skladu s prirodom te ravnotežu tijela, duha i psihe. U tom se smislu i makrobiotička prehrana okreće prirodno uzgojenim, zdravim i neprerađenim namirnicama. Zasnovana je, prije svega, na organski uzgojenim, cjelovitim žitaricama, koje čine 30 - 50 posto svakog obroka.

Tako je jelovnik bogat pšenicom, zobi, raži, heljdom, ječmom, prosom, kukuruzom, amarantom, quinoom te različitim vrstama kruha, tjestenine, riže, brašna i drugoga. Uz to, 25 - 40 posto svakodnevne prehrane trebalo bi činiti povrće, a 10 - 20 posto mahunarke (različite vrste graha, slanutak, leća, soja i proizvodi od soje...).

Ovisno o godišnjemu dobu, jede se korjenasto, glavičasto i zeleno lisnato povrće. Ponajviše se priprema kuhano, ali se može jesti i sirovo, pirjano, pareno, pečeno itd. Priprema također ovisi o godišnjemu dobu. Tako se zimi povrće uglavnom kuha, a ljeti, jer hladi organizam, jede se sirovo. Bogate mineralima, alge su u makrobiotici zastupljene u manjim količinama. Neke su vrste: kombu, arame, wakame, nori, dulse i agar. Moguće ih je kuhati same ili u kombinaciji s povrćem ili mahunarkama. Osim ovih temeljnih i neophodnih namirnica, prehrana povremeno može uključivati ribu i morske plodove, svježe ili suho voće, sjemenke i orašaste plodove. Neke od namirnica koje makrobiotika nalaže izbjegavati ili veoma rijetko koristiti su meso, mliječni proizvodi, jaja, šećer, tropsko voće i masnoće životinjskoga podrijetla.

NEPOTREBNE NAMIRNICE
Makrobiotika nalaže izbjegavanje voćnih sokova, gaziranih pića, kave i crnoga čaja. Umjesto šećera i umjetnih zaslađivača (npr. saharina) koriste se zaslađivači na bazi žitarica (rižin sirup, ječmeni slad).

VAŽNA PIĆA

Osim vode, makrobiotička prehrana uključuje čaj i kavu na bazi žitarica te povremeno zelene i biljne čajeve. Vino i pivo dopušteni su samo u posebnim prigodama.
PRIMJER JELOVNIKA:
Doručak: muesli sa zobenim mlijekom
Ručak: rižoto od bundeve, salata
Večera: pečeno povrće s tofuom (200 g tofua narezanog na kockice, očišćen i nasjeckan luk, tikvica narezana na kockice, 2 manja patlidžana narezana na kockice, očišćena mrkva i izrezana na uzdužne trake, 2 žlice maslinova ulja, majčina dušica, sol, papar).

SAVJET:
Sandra Marić, dipl. nutricionist, Multipower, Atlantic Trade

Makrobiotika je bogata vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašna je kolesterolom i zasićenim mastima. Unos algi od velikog je značenja. Osim što su niskokalorične, bogate su vitaminima (B12) i mineralima, sadrže jod i esencijalne aminokiseline što daje puniji okus hrani i pomaže u mršavljenju. Makrobiotička prehrana zasniva se na zdravoj, organski uzgojenoj i minimalno prerađenoj hrani. U cilju očuvanja zdravlja nalaže izbjegavanje, prije svega, masti, šećera i ostalih štetnih tvari. Osim što je za ovakav način prehrane potrebno malo više novca, problem je ponajprije premaleni unos proteina i mliječnih proizvoda. Zbog strogih pravila čest je nedostatak masti, a pretjerane količine cjelovitih žitarica zbog neprobavljivih celuloznih vlakana mogu izazvati povećanu nadutost i opterećenje probavnog sustava. Posljedica ovakve prehrane čest je nedostatak kalcija, željeza te vitamina D i B12.

www.24sata.hr