Ova se mahunarka najčešće koristi u pripremi variva, kao prilog te osnova za namaze. Potječe iz zapadne Azije, a u Europu su ga prenijeli Turci. Njegovu su ljekovitost poznavali stari Rimljani, a odličan je za regulaciju probave te održavanje stabilnih razina šećera. Pomaže i u snižavanju loših masnoća u krvi.

Indijski šafran ili kurkuma potječe iz Azije, a danas je u začinu curryu prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Samo jedna žlica currya podmiruje 20 posto dnevnih potreba organizma za željezom, a brojne studije potvrđuju učinkovitost kurkume na upalne bolesti crijeva te gastritis. Vjeruje se da kurkuma pojačava ciljeno djelovanje kemoterapije kod pacijenata s rakom.

Lišće korijandera koje se još naziva i cilantro, bogato je eteričnim uljima, proteinima, vitaminom C i organskim kiselinama. Potječe iz jugoistočne Azije, a ima snažan utjecaj na izbacivanje toksina iz tijela. Osim toga, blagotvorno djeluje na tegobe kod reume i artritisa.

Začin kim potječe iz Indije, a u svjetskoj se gastronomiji koristi kao dodatak jelima s mesom, juhama, pa čak i ribi. Osim što pospješuje probavu masnoća, plod kima je najboje prirodno sredstvo protov nadutosti te grčeva u želucu i crijevima.

Ova mahunarka koja je iz SAD-a u Europu došlo krajem 16. stoljeća. Odličan je izvor proteina, minerala i vitamina, a najnovija kanadska studija je pokazala da ljudi koji redovito jedu grah imaju niže vrijednosti krvnog tlaka te zdravije srce.

Ovo zeleno lisnato povrće porijeklom iz Kine najčešće se koristi u salatama i juhama. Zbog bogatog udjela vitamina D poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora te čuva zdravlje kosti i zubi. Kako ima velike količine antioksidansa, vjeruje se kako pruža zaštitu od malignih bolesti.

Ova se biljka u Kini uzgaja preko 3000 g., a popularan je i u ostatku svijeta. Najpoznatiji je kao lijek protiv mučnine, no pripisuju mu se i brojna afrodizijačka svojstva. U Kini se đumbir koristi kao sastojak u skoro 50% recepata i biljnih preparata, jer ubrzava reakciju biljaka sa kojima je pomiješan te zbog jačanja imuniteta.

Zvijezde mediteranskog kraja, masline sadrže monozasićene masne kiseline koje mogu smanjiti kolesterol i regulirati razine inzulina. Sadrže i fenol hidroksitirosol, koji može spriječiti nenormalan rast stanica te DNK oštećenja na njima, pa čuva od karcinoma te prijevremenog starenja.

Porijeklom iz Južne Amerike, rajčica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C. Sadrže i likopen, antioksidans, koji dokazano sprečava nastanak raka dojke, debelog crijeva i prostate. Zahvaljujući bogatom udjelu vitamina i minerala, rajčice imaju i protuupalno djelovanje u organizmu.

Soja se u jugoistočnoj Aziji uzgaja već 4000 godina, a odnedavno je vrlo popularna i u ostatku svijeta. To ponajprije duguje svojim ljekovitim sastojcima. Sadrži sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne tijelu, a ima visoku hranjivu vrijednost zbog čega je i čuvar vitkosti.

Porijeklom iz Japana, ove se gljive već tisućama godina koriste u drevnoj medicini. Djeluju antivirusno, antialergijski i antigljivično, a u novije vrijeme sve veći broj istraživanja potvrđuje njihovo djelovanje na usporavanje rasta tumora i brži oporavak kod kroničnih bolesti.

Iako su izvor brojnih nutrijenata, škojke sadrže vrlo mali broj kalorija. Bogate su zdravim mastima te blagotvorno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila. Odličan su izvor i vitamina B12, koji čuva stanice živčanog sustava od propadanja.

Ove se vrste ljutih papričica u Meksiku uzgajaju preko 5000 godina. Kapsaicin koji im daje ljutinu djeluje protuupalno jer blokira djelovanje neuropeptida koji ih uzrokuju. Osim toga, čili potiče izlučivanje upalnog sekreta iz sinusa te bronhija, a i stimulira zdravu probavu. Od davnina se čili koristi i kao moćam afrodizijak.

Potječe iz jugozapadne Azije, a prema zapisima je najstarija biljna vrsta koju ljudi uzgajaju. Odličan je izvor topivih i netopivih vlakana, koji stimuliraju probavu te pomaže u održavanju stabilnih razina glukoze kod oboljelih od šećernih bolesti. Puna je proteina, a sadrži i visok postotak vitamina B kompleksa, koji čuvaju dobar vid i živčani sustav.

Ovo tropsko voće u obliku kruške dolazi iz centralne Amerike. Njegove sjemenke su jestive, a okus je mošusan i zasitan. Jedna voćka obično sadrži oko 120 kalorija, obilje vitamina C te je izvrstan izvor kalija i folne kiseline. Papaja sadrži enzim papain te druge korisne bjelančevine za probavu, a jede se svježa ili pak pečena, uz dodatak soka od limuna ili limete.

U umjerenim količinama, vino stimulira rad srca i krvotok, a postoje dokazi da se ovaj čuveni napitak pripremao još 5500 godina prije Krista. Svojom kiselinom vino olakšava probavu i najmasnijih namirnica, pa ga se najčešće savjetuje piti uz jelo. Polifenoli u vinu dokazano štite od infarkta, pokazuju studije

www.24sata.hr