Što nas tjera na prežderavanje?
Piše: Marta Štoos
Na pitanje zašto se prežderavamo nema jednostavnog odgovora i po svoj je prilici za svaku pojedinu osobu odgovor drukčiji. No, nedavno su znanstvenici u Yerkes centru za proučavanje primata na Sveučilištu Emory u Atlanti utvrdili kako majmunice nižeg statusa ne mogu odoljeti masnoj hrani punoj šećera koju često tamane do kasno u noć dok dominantni majmuni nisu ni izdaleka tako skloni žderanju. Čini se da podređeni majmuni - i to ženke - imaju više hormona stresa u organizmu i visokokalorična hrana služi im kao svojevrsna utjeha.
Ti se rezultati ne mogu jednostavno preslikati na ljudsku vrstu. Ljudi reagiraju na stres i hranu na razne načine i premda su neki visokopozicionirani menedžeri izloženi mnogo većem stresu od djelatnika na nižim položajima, ipak nisu pretili niti skloni noćnim napadima na frižider.
No, studija nedvojbeno ukazuje na to da stres vodi u prežderavanje, ono što se na engleskom zove “binge eating”. Kako kaže voditelj istraživanja: “Pretilost ima mnogo uzroka, ali ovo je dokaz da su pojedincima u nepovoljnim uvjetima prijeti debljina”.
Ispitivanja provedena među ljudima pokazuju da su posebno rizična skupina osobe na dijeti koja je također svojevrsni stres pa tako, čim okuse prvi zabranjeni zalogaj, popuste i navale na jelo.
Znanstvenica sa Sveučilišta Montclair State utvrdila je pak da žene pod stresom - primjerice, dok rješavaju težak zadatak - gutaju bombone, a muškarci će ih pojesti samo jedan ili dva, i to tek nakon što su zadatak uspješno riješili.
bglavac
edin.kecanovic
