Pripremile: Sonja Njunjić i Mirela Vidović Udruga za prevenciju prekomjerne težine

Nužnost promjene prehrambenih navika kod djece

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija formulirala debljinu kao globalnu epidemiju koju je moguće prevenirati, činjenica je da danas u svijetu već oko 2 milijarde ljudi ima problema s prekomjernom težinom. Alarmantan je i podatak da se povećava broj debele djece i adolescenata, što traži hitna rješenja - ulaganja u primarnu prevenciju, odnosno provođenje određenih programa promjene prehrambenih navika poglavito tijekom najintenzivnijeg razvoja tih dobnih skupina. Zato cijeli svijet, pogotovo Amerika, a potom i Europa, pronalaze i nude prilagođene preventivne programe namijenjene djeci i mladeži, i to od najranije (vrtićke) dobi.

Posebno je bitno naglasiti da se u takav oblik prevencije sve više uključuju obitelj, vrtići, škola i javni mediji. Samo angažiranjem svih subjekata našeg društva (ponajprije sveobuhvatna civilna inicijativa - suradnja vlade, državnih ustanova, roditelja, posebice medija i svih onih koji sudjeluju u kreiranju zdravstvene politike radi poboljšanja zdravlja, a posebno djece) mogu se pokrenuti programi koji bi trebali pridonijeti mijenjaju loših prehrambenih navika na razini obitelji.

Promicanjem zdrave prehrane i pravilnih prehrambenih navika, razvija se svijest o važnosti očuvanja zdravlja od najranije dobi. Time bi se utjecalo na prevenciju prekomjerne težine djece, ali i na osvješćivanje potrebe uspostavljanja prehrambene, zdravstvene i tjelesne kulture, te zdravih stilova života djece i odraslih.

Stanje u Hrvatskoj

Koliko je alarmantno stanje u Hrvatskoj pokazuju podaci da povećanu tjelesnu masu ima 11% školske djece u dobi od 7 do 14 godina, a već sada je pretilo 5,2% školske djece, dok će njih 80% biti debelo kad odrastu, sa svim popratnim komplikacijama od organskih, lokomotornih, kardiovaskularnih do psihofizičkih.

Da je to doista tako i da je broj pretile djece u porastu, govori anketa iz 2006. g. provedena među učenicima 7. i 8. razreda koja je pokazala da kod 45% učenika u prehrani prevladavaju sendviči, a ne kuhani obroci, te da više od polovice učenika ima samo jedan obrok tijekom dana. Ćevapi, hamburgeri, prženi krumpirići, pizze, hot dog, slatkiši i zaslađeni napici iz automata samo su neki od nezdravih proizvoda na kojima se temelji školska prehrana ili dječji obroci tijekom dana. Upravo takva loša hrana, u pravilu masna i slatka, razlog je sve većem broju pretile djece.

Važno je spomenuti i to da učenici u školama piju mlijeko jedanput na tjedan ili čak jedanput u dva tjedna, a da polovica djece ništa ne jede prije odlaska u školu. Ostatak tjedna namijenjen je brzoj hrani sendvičima, pizzama, hamburgerima... Hrana koju u školama konzumiraju hrvatski učenici sve je sličnija onoj iz fast fooda.

Promjene nakon 30 godina

Zbog epidemije pretilosti među najmlađom populacijom i adolescentima, sve su češća mišljenja i preporuke stručnjaka (zdravstvenih radnika i nutricionista) o potrebi promjena usvojenih dugogodišnjih (loših!) prehrambenih navika, što je ostvarivo promjenama u praktičnom radu vrtićkih i školskih kuhinja, odnosno pripremom i ponudom zdrave i pravilne prehrane.

Što je novo u "novim jelovnicima"?

Novi jelovnici u skladu su sa zdravim prehrambenim trendovima, a posebnost je da su obogaćeni namirnicama koje će osigurati optimalnu dnevnu energetsku i kalorijsku potrebu jer, napominjemo, djeca u vrtićima, a sve više i u školama (osnovnim) provode više od polovice dana.

Osnovne promjene na jelovnicima su:

· iz starih su izbačene namirnice s e-brojevima (posebno boje i štetni dodaci)

· izbačene su namirnice bogate zasićenim mastima i kalorijama (kobasice, hrenovke, paštete, pizze, hot dogovi, hamburgeri)

· bogati su sezonskim voćem i povrćem

· bogati su integralnim žitaricama, mahunarkama

· od pića se preporučuje voda i svježi sokovi · obvezni mliječni proizvodi i mliječni namazi

· serviranje sezonskih salata

· preporučeni mesni obroci (lakše probavljivo meso i riba)

· više variva i juha sa zobenim i ječmenim pahuljicama

· niskokalorični kolači od voća i povrća (npr. mrkve)

· obroci obogaćeni svježim začinskim biljem

· prilikom obrade namirnica koriste se hladna prešana ulja (maslinovo ulje) i jabučni octat.

Ovakav, nov, zdrav i prilagođen oblik prehrane bit će uskoro ponuđen i osnovnoškolcima, gdje je stanje, u usporedbi s vrtićima, zaista zabrinjavajuće.

Izmjenu jelovnika u školama također priprema Gradski ured za obrazovanje u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo. Promjene prehrambenih navika i vrtićkih i školskih jelovnika u Hrvatskoj događaju se nakon 30 godina, što nikako ne smije umanjiti nužnost i važnost njihova donošenja, jer svake promjene su teške sa sociološkoga, ali i gospodarskoga stajališta i za njih treba vremena. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba u sklopu Službe za zdravstvenu ekologiju i Odsjeka za kemijsko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe godinama prati kvalitetu prehrane djece u dječjim vrtićima u gradu Zagrebu i okolici. Cilj tog praćenja bio je utvrđivanje kalorijske vrijednosti gotovih obroka i njihovo zadovoljavanje energetskih potreba djece, a prema novim prehrambenim i zdravstvenim trendovima. Praćenje i procjena kvalitete prehrane u dječjim vrtićima na području grada Zagreba i okolice (količina masti, bjelančevina i ugljikohidrata te ukupna energetska vrijednost cjelodnevnih obroka) traje od 2003. do 2006. godine. Dobivene vrijednosti uspoređene su sa preporučenim standardima temeljem kojih se i procijenila kvaliteta analiziranih uzoraka. Dobiveni rezultati nisu bili porazni, ali se nametnula nužnost promjene određenih standarda i vrijednosti.

Kako je ovdje riječ o posebno osjetljivoj populaciji, svakako treba uzeti u obzir da se prehrana treba planirati sa što manje rizičnih elemenata, a prema usvojenom "Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima" temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ("Narodne novine", broj 10/97.) gdje se u članku. XIV. govori o kontinuiranom odgoju djece i odraslih kroz "higijenu jela i pića" te članku XV. koji govori da se "Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima osigurava redovitim brojem obroka u skladu s preporučenim količinama energije i prehrambenih tvari kao i propisanim sanitarnim nadzorom nad namirnicama i predmetima opće uporabe koji se koriste u prehrani djece". Stoga se zajedničkom inicijativom s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, uz pomoć Podružnice medicinskih sestara dječjih vrtića, prvi put u Hrvatskoj u dječjim vrtićima krenulo k provedbi projekta "Novi prehrambeni standard za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću."

Zahvaljujući zalaganju i financijskoj pomoći Grada Zagreba (taj Projekt Grad Zagreb je sufinancirao s 300 000 kuna) zagrebački će mališani od jeseni uživati u novim zdravim jelovnicima u svojim vrtićima.

Savjet roditeljima

Intencija ovog Programa je djecu naučiti osnovnim činjenicama o prehrani kako bi ona sama spoznala osnovna pravila koja će im omogućiti stvaranje navika i preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, a da im se pritom ne sužava izbor onoga što žele jesti i ne nameću neki novi tipovi prehrane. S ozbirom da su djeca najosjetljivija populacija, promjenama treba pristupiti smjerno i s puno senzibiliteta, jer sve što bi bilo previše ili premalo je ekstremno i sputavajuće. Prehrambene navike djeca usvajaju uz svoje najbliže, u obitelji, a pripremom i pružanjem raznovrsne prehrane s dobro uravnoteženim obrocima koji će im osigurati sve potrebne nutrijente, dat ćemo im temelj za zdrav psihofizički razvoj, uz uvjet da su roditelji nutricionistički educirani i imaju dovoljno vremena za pravilno planiranje i pripremanje hrane. Dobra školska svjedodžba ima podrijetlo u doručku U skandinavskim zemljama to nije samo izreka, o kojoj bi trebali razmisliti i mi - osobito roditelji, bez obzira na žurbu i svakodnevicu, jer to je način života pogotovo u zimskim i težim uvjetima, a slovi kao životni eliksir.

Tajna "Oslo doručka" je u njegovoj nutritivnoj vrijednosti (zobene pahuljice, med, mrkva, jabuka, mlijeko) i navikama djece da ga obvezno konzumiraju prije odlaska u školu. On školarcima daje snagu, jača vid te stvara prirodni imunitet od mnogih zaraznih bolesti - i zime!

Važnost novog Projekta je i u tome što se djecu uči da se doručak ne smije preskakati i tu naviku treba odgajati od malih nogu. Također uz ustrajnu edukaciju roditelja, osoblja u vrtićima i školama, treba odbaciti tradicionalni stav roditelja, ali i baka i djedova o kultu hrane - "Ako sve pojedeš bit ćeš velik i jak!", što je velika pogreška u odgoju i prihvaćanju hrane kao nagrade i prestiža.

Samo sustavnim promjenama u prehrani, kretanjem, vježbanjem mogu se poboljšati i potaknuti zdrave navike - koje su u odrastanju, srednjoj dobi i starosti iznimno vrijedne.

Dakle, dragi roditelji, pola posla je na vama. S ozbirom da su djeca najosjetljivija populacija, promjenama treba pristupiti smjerno i s puno senzibiliteta, jer sve što bi bilo previše ili premalo je ekstremno i sputavajuće.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine od početka svog rada veliku pozornost posvećuje prehrani djece od najranije dobi pa sve do adolescencije putem sustavnih predavanja i edukacije u vrtićima i školama.

Specifični ciljevi edukacije usmjereni su na:

· promicanje pravilne prehrane sukladno suvremenim prehrambenim smjernicama stručnjaka (nutricionista, liječnika i osobito važno - pedijatara)

· edukativne radionice s djecom i roditeljima (priprema zdravih obroka) u vrtićima i školama prema preporukama i uz sudjelovanje Udruge za prevenciju prekomjerne težine

· stručnu pomoć pretilom djetetu (pedijatarsku, nutricionističku, endokrinološku, psihološku).

Zbog svega spomenutog Udruga je još 2004. godine pokrenula opsežnu kampanju, obrativši se pismom namjere i upozorenja velikom broju institucija, vrtićima, školama i svim medijima (tisak, radio, tv) o sociološkim i zdravstvenim problemima nuđenja nezdravih proizvoda putem automata postavljenih po školama i javnim ustanovama. Ovime još jednom upozoravamo na činjenicu koliko su bitne civilne inicijative, jer podaci govore da su u zagrebačkim osnovnim školama već uklonjeni (i uklanjaju se) aparati sa slatkišima i nezdravim napicima umjesto kojih se postavljaju oni s vodom i mliječnim proizvodima, a donesena je i preporuka da škole moraju osigurati svakom djetetu čašu mlijeka na dan.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine Association for Overweight Prevention Marulićev trg 15, Zagreb
tel./faks: (01) 4828 237, GSM: 098 913 5819, 091 373 9042
e-mail: info@uppt.hr;
www.uppt.hr
Raspored predavanja za listopad 2007. 01.10.
Začini i kako ih upotrebljavati 15.10. Zdravlje - kako ga steći i održati 29.10. Fizička aktivnost i pravilna prehrana u redukciji težine

Sastanci Udruge za prevenciju prekomjerne težine održavaju se na Trgu Francuske Republike 11, Zagreb.

Vježbe istezanja i disanja: ponedjeljkom od 16:30 h; svakog drugog ponedjeljka u 17:30 h tematska predavanja o zdravom načinu života.

Obavijesti o grupi za smanjenje tjelesne težine na tel. 099 388 7006, Irena Švenda.

Članovi grupe za smanjenje tjelesne težine imaju besplatne konzultacije u ordinaciji dr. Slađane Divković uz prethodni telefonski poziv na 091 580 1677.

Više o Udruzi na telefon: 060 460 460