| Doručak osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. Mnoga istraživanja dokazuju da učenici koji preskoče prvi jutarnji obrok imaju lošije rezultate na testovima nego oni koji su doručkovali. Tijekom dana važno je ne preskakati glavne obroke i započeti dan s doručkom. Tijekom noći naše rezerve u obliku glikogena razgrađuju se kako bi se osigurala glukoza potrebna našem organizmu. Zato i jest važan doručak, koji omogućava popunjenje tijekom noći ispražnjenih rezervi glikogena i osigurava energiju za jutarnje aktivnosti. Također, naš se metabolizam za vrijeme spavanja i mirovanja usporava pa doručak pridonosi njegovom ubrzanju i boljem funkcioniranju. Neka su istraživanja pokazala da 'preskakanje' doručka pridonosi češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća. To se posebno odnosi na školsku djecu koja ne doručkuju pa na putu za školu često kupuju razne grickalice i čokoladice. Doručak omogućuje unos različitih vrijednih nutrijenata i zato je važan kvalitetan izbor namirnica. ŠTO IZABRATI ZA DORUČAK • Žitne pahuljice s mlijekom ili jogurtom. Žitne pahuljice daju dovoljno energije zbog visokog sadržaja ugljikohidrata, a ukoliko su obogaćene vrijedan su izvor i vitamina B skupine, željeza, cinka, folne kiseline itd. Mlijeko i mliječni proizvodi vrijedan su izvor bjelančevina, vitamina B skupine, posebno riboflavina i B12 te minerala – poput cinka, magnezija i posebno kalcija. U žitne se pahuljice može dodati i med kako bi osigurali dodatan unos energije • Integralni kruh ili peciva s mliječnim namazom. Istraživanja su pokazala da namirnice porijeklom iz punog zrna smanjuju rizik razvoja srčanih bolesti, nekih vrsta raka te poboljšavaju funkciju probavnog sustava. Mliječni namaz (s niskim sadržajem masti) pridonosi većem unosu bjelančevina i kalcija. • Sok od naranče, jagode, kiwi, rajčica. Sokovi su vrijedni izvori vitamina C čime olakšavaju apsorpciju željeza. • Jaja. Vrijedan su izvor bjelančevina i vitamina A. • Ne zaboravite na tekućinu. Osigurajte i dovoljan unos tekućine - vode, mlijeka, voćnih sokova, čaja. Ne zaboravite - vrlo je važan i dovoljan unos tekućine! VODA Voda je neophodna. Za koga? Za život i zdravlje. Osim što sačinjava više od 50 % naše tjelesne težine pomaže u prijenosu nutrijenata, regulira volumen krvi i tjelesnu temperaturu. Koliko bi trebalo dnevno konzumirati vode? 0,3 dl vode/kg tjelesne mase dnevno = 1,5 do 2,5 litre vode dnevno = 8 čaša vode dnevno. Čak i manji nedostatak tekućine, kojeg ne morate uopće biti svjesni, može izazvati glavobolju, pospanost i umor. Nažalost, ne možemo računati da će nam naš mehanizam žeđi na vrijeme reći kada je vrijeme za piće. U trenutku kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirani. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijelog dana. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode. Osim što vodu unosimo drugim tekućinama, unosimo je i brojnim namirnicama od kojih neke sadrže i 80-95% vode (lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci…) Za MojDoktor: Sanja Musić Milanović Croatian National Institute of Public Health Health Promotion Unit Rockefellerova 7 CRO-10000 Zagreb |
| www.Net.hr/zdravlje |
bglavac
irida
edin.kecanovic
