Piše: Marta Štoos, Ivana Rimac

 
Da su vremena teška, jasno je svima. Recesija je zahvatila svijet, radna su mjesta u opasnosti, ono malo ušteđevine u mirovinskim i dioničkim fondovima je splasnulo, a budućnost ne obećava. No, vjerojatno vam nije palo na pamet da recesija ima i pozitivne strane, koliko god to nevjerojatno zvuči.

Odzvonilo brzoj hrani

Dok se na internetskim forumima naveliko raspravlja o tome kako uštedjeti s napomenom da je seks (uglavnom) besplatan, a rastrošnost grijeh, zapadni stručnjaci, od američkih do talijanskih, javljaju se u medijima tvrdeći da je recesija dobra za zdravlje.

Ljudi će manje pušiti, piti i bit će manje pretilih   Utvrđeno je, naime, da u neizvjesnim vremenima ljudi manje puše, manje piju, manje se debljaju i općenito žive kvalitetnije. U “zlatnim danima” ekonomije, kad se mnogo radi, ali i mnogo zarađuje, stres raste, a briga za zdravlje i obitelj na drugome je mjestu, što su pokazala istraživanja američkih sveučilišta Stanford i North Carolina. Uglavnom se konzumira previše alkohola i masnija restoranska hrana ili, pak, polugotova pa na brzinu pripremljena. Kuhanje kod kuće namirnica kupljenih na tržnici, duge šetnje i posjete rodbini - sve to djeluje kao čisti gubitak vremena kad možemo iskoristiti priliku za zaradu.

No, kad nastupi krizno razdoblje, mnogo se toga mijenja. Izlazak u restoran postaje luksuz, kao i skupe jaslice ili izvanškolske aktivnosti za djecu. I tu zapravo svi neočekivano profitiraju: umjesto nezdrave brze hrane, obitelj će sjesti za hranjiv domaći obrok, djeca će se igrati s roditeljima, a mama i tata naći će vremena da obiđu tetu koju dugo nisu vidjeli.

Profitirat će i okoliš

Recesija na neki neugodan način doista potiče zdraviji način života jer ako strahujete da ćete ostati bez posla, po svoj prilici ćete manje piti, nećete svaki čas trčati popušiti cigaretu i općenito ćete manje riskirati u svakom smislu.

I okoliš bolje prolazi u recesiji. Još prije dvije godine u Velikoj Britaniji bacala se jedna od četiri kupljene jabuke, novi televizor kupovao se u prosjeku svake dvije godine, a nova kuhinja pri svakoj selidbi. No, sad se čak i oni koji nikad nisu marili za ekologiju ponašaju štedljivije iz ekonomskih razloga, pa se tako u posljednjih šest mjeseci znatno smanjila količina smeća koja britanska kućanstva bacaju, a porastao je broj posuđenih knjiga u knjižnicama.

U zlatnim vremenima veća je zarada, ali i stres   Potrošnju su smanjili čak i imućni ljudi čiji prihodi nisu stradali u recesiji: bogatašice koje su prije za svaku prigodu kupovale novu toaletu, sada će, kao princeza Ana, s ponosom odjenuti staru haljinu, a muževe su zamolile da im ne kupuju skup nakit.

- Razmetati se bogatstvom nepristojno je prema onima koji nemaju mnogo - izjavila je za New York Times pravnica Marion Hagedorn te dodala kako, unatoč dobroj zaradi, ne ide u šoping jer u ormaru ima “dovoljno odjeće za deset godina”.

To je tipično, objašnjava ugledna ekonomistica Juliet B. Schor: ljudi troše kad svi oko njih troše, ali u krizi nestaje potrebe da se natječu sa susjedima. Fokus se mijenja i više nije važno dostići one koji su nas pretekli, nego se zamisliti nad sudbinom onih koji su ispod nas.

Precijenjene delikatese

“Novu štedljivost” zagovara i Barack Obama koji je nedavno predstavio državni proračun pod naslovom “Nova era odgovornosti”. Nije čudo što se na inauguraciji njegove kćeri Sasha i Malia nisu pojavile u dizajnerskim haljinama, nego u konfekciji J. Crew po pristupačnim cijenama koju rado nosi i Michelle Obama, dok je osiguravajuća kuća Allstate pokrenula novu reklamnu kampanju uz slogan “Back to basics” - natrag na najosnovnije.

U recesiji je svaka kuna na vagi, a statistika kaže da prosječna hrvatska obitelj najviše mjesečno izdvaja upravo za hranu. U potrošačkoj košarici na hranu mjesečno odlazi čak 36 posto. Hrvati u prosjeku konzumiraju 2700 kalorija dnevno, gotovo polovinu tanjura čine ugljikohidrati, a godišnje se pojede više mesa nego voća ili povrća.

U porastu je broj knjiga posuđenih u knjižnicama   No, dobra hrana nisu precijenjene delikatese, nego voće i povrće, mahunarke i ribe, poručuju stručnjaci koji nude kombinaciju dobre hrane i malo uloženog truda kao pravo rješenje. Konkretno: s malo truda za desetak kuna i jedan sat rada možemo napraviti, primjerice, domaću pitu od jabuka.

To je jedan od međuobroka koji savjetuje dr. sc. Darija Vranešić-Bender koja je za Jutarnji list napravila tri različita “krizna menija”. Meniji te nutricionistkinje dokazuju još jednom kako dobra hrana ne mora biti skupa, a sadrže optimalnu količinu svih potrebnih nutritivnih vrijednosti i ulog su za dobro zdravlje.

Smanjiti unos mesa i povećati unos ribe jedno je od pravila. Prema statističkim podacima, Hrvati godišnje konzumiraju samo deset kilograma ribe te čak pet kilograma više svinjetine. Dr. Vranešić-Bender ističe da radi očuvanja zdravlja ribu treba konzumirati barem dva puta tjedno u obrocima od po 170 grama. Istodobno treba smanjiti unos rafiniranog šećera, redovito konzumirati voće i povrće, povećati unos sjemenki i orašastih plodova te ekstra djevičanskog maslinova ulja. To su neki od savjeta kojima bi se tanjur u Hrvatskoj približio mediteranskoj prehrani - zlatnom standardu pravilne prehrane.

Mudrost Mediterana

Među ljudima koji konzumiraju upravo mediteranski tip prehrane devet posto je niža stopa mortaliteta, šest posto niža učestalost karcinoma, devet posto manja smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti i 13 posto niža učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. To su podaci iz 12 studija provedenih na ukupno milijun i pol ispitanika, čiji su rezultati objavljeni u British Medical Journalu.   Ni bogati više ne hrle u šoping i ne bježe od konfekcije

- Brojne znanstvene studije pokazale su da zdravstvene blagodati mediteranske prehrane proizlaze iz visokog unosa vlakana, ribe, voća, povrća i maslinova ulja. Utvrđeno je da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarnih bolesti. Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti - objasnila je dr. sc. Vranešić-Bender.

Kako jesti dobro i jeftinoNavodimo nekoliko primjera  “kriznog menija” kojim smo uštedjeli novac (jedan od tih menija za cjelodnevnu prehranu s međuobrokom iziskuje samo 20 kn).  No, nismo nimalo štedjeli na zdravlju, naprotiv. To potvrđuje kako je uvriježeno mišljenje da je zdrava hrana skupa samo mit: veći iznosi za voće, povrće, ribu i maslinovo ulje kompenziraju se smanjenjem izdataka za crveno meso, rafinirane žitarice, slatkiše i brzu hranu.  Kad razmišljate o svojim kriznim menijima imajte na umu da m i u prosjeku još uvijek jedemo skandalozno malo ribe i svježeg voća i povrća i da smo ‘dužni’ to promijeniti u svojim tanjurima. Dok, primjerice, u Italiji po glavi  stanovnika godišnje pojedu 354 kg voća i povrća, mi jedemo samo trećinu, 110 kg. S ribom je situacija još gora: naši jadranski susjedi  pojedu prosječno 25 kg ribe, a mi samo 10 kg. Ta dva podatka pokazuju da zapravo još uvijek nismo usvojili osnove mediteranske prehrane koja je doista najzdravija, no  zahtijeva trud u kuhinji i u nabavci namirnica. Mnogi svjetski  nutricionisti ponavljaju da je bolje kupiti svježe zaleđeno povrće i imati uvijek veliku zalihu povrća u hladnjaku nego naručivati gotovo hranu ili jesti fast food. Hoće li nas odista recesija naučiti da se vratimo kuhanju i zdravijoj prehrani? Meni 1 Doručak: zobene pahuljice, 30 g, 3 dl mlijeka, zdjelica sušenog voća i orašastih plodova (50 g) Međuobrok: 1 banana, 1 naranča Ručak: pržene srdelice, 250 g (pržene na 50 ml ulja), kuhani kelj s krumpirom i maslinovim uljem (300 g kelja, 100 g krumpira, 30 ml maslinova ulja), 1 kriška crnog kruha (50 g) Međuobrok: pita od jabuka s integralnim brašnom Večera: ječmena juha (1 šalica ječma - 100 g u 1 l vode, dodati malo ribanog celera, 1 krumpir, peršin, papar, sol, 1 žličica koncentrata od rajčice te 1 žlicu repičina ulja) -  količina za dvije osobe, 3 dl jogurta ili kefira, 1 pecivo od integralnog brašna sa sjemenkama Meni 2 Doručak: 250 ml fermentiranog mliječnog proizvoda (jogurt, kefir, acidofil), 1 kuhano jaje, 2 kriške crnog kruha, 1 banana, šalica biljnog čaja Međuobrok: 2 kriške čistog kukuruznog kruha s kriškom tvrdog sira Ručak: gusta juha od mrkve s češnjakom i 1 žlicom vrhnja, 2,5 dl, 200 g pečene teleće jetrice, kuhana kukuruzna krupica (100 g sirove krupice) Međuobrok: biljni čaj sa žlicom meda, 50 g orašastih plodova i sušenog voća Večera: kuhani proso sa žlicom maslaca (100 g sirovog prosa), povrće kuhano na pari (mrkve, tikvice - ukupno 500 g povrća), dodatak 1 žlice repičina ulja Meni 3 Doručak: 30 g heljdine kaše, 15 g grožđica, žličica cimeta, žlica meda, šalica biljnog čaja Međuobrok: 3 dl jogurta sa žlicom lanenog sjemena Ručak: grah varivo (100 g graha, mala glavica luka, žličica brašna, žlica ulja, prstohvat crvene paprike, 50 g suhog mesa), kriška crnog kruha Međuobrok: jedna jabuka Večera: kuhani proso sa žlicom maslaca (100 g sirovog prosa), povrće kuhano na pari (mrkve, tikvice - ukupno 500 g povrća), dodatak 1 žlice repičina ulja

www.jutarnji.hr