Opis i podrijetlo Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune, a u ljudskoj prehrani se koristi već više od 4000 godina. Porijeklom s istočnog Mediterana (Sirije i Palestine), rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).
Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali "egipatska smokva". Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtijeva puno pažnje, a donosi puno plodova. 

U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata.
Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Naziv se rabi i danas za 0,18 gr. zlata.

Stari Grci, osnivajući trgovačka uporišta na Jadranu, nekoliko stoljeća prije Krista donijeli su rogač u naše krajeve, pa tako i na otok Vis.
Otok Šolta je posebno poznat po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač.
Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis. 

Rogač je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, maslenicima, po šumama i kamenitim mjestima. Uspijeva u toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode. Poznato kao stablo sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina. Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta. Energetska i nutritivna vrijednost Energetska vrijednost 100 g mljevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62% bjelančevina, 89% ugljikohidrata i  0,65% masti. 

Od minerala rogač u značajnijim količinama sadržI kalcij (348 mg što čini 43,5% RDA), željezo (3 mg što čini 21,5% RDA), magnezij (54 mg što čini 14%  RDA), fosfor (79 mg što čini 11%  RDA), cink (0,92 mg što čini 9,2%  RDA), bakar (0,6 mg što čini 60% RDA), mangan (0,5 mg što čini 25% RDA) i selen (5,3 mcg što čini 9,6% RDA).  
Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice.
Od vitamina rogač sadrži tiamin (0,05 mg što čini 5% RDA), riboflavin (0,46 mg što čini 33%  RDA), niacin (2 mg što čini 12,5% RDA), vitamin B6 (0,36 mg što čini 26% RDA), folna kiselina (29 mcg što čini 9% RDA) i vitamin E (0,63 mg što čini 5% RDA). Rogač sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mljevenog rogača).  Ljekovitost Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Navedimo samo činjenicu da je rogač prirodno sladak pa se u kolače, za razliku od kakaa koji je gorak, dodaje  manje ili gotovo ništa šećera.

Rogač iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode. Za ublažavanje tegoba preporučuje se 2 jušne žlice praha dodati u voćnu kašicu, a jednako je učinkovit i za odrasle. Rogač pomaže reduciranju kolesterola. Studija obavljena u Potsdamu u Njemačkoj 2002. godine utvrdila je da vlakna iz rogača mogu reducirati LDL (loš) kolesterol u periodu od šest tjedana. Druga studija objavljena u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition" iz siječnja 2010. usporedila je dvije grupe osoba s povišenim kolesterolom. Jedna je uzimala placebo, a druga oko 4 g vlakana iz rogača nekoliko puta dnevno. Na kraju četiri tjedna, grupa koja je jela vlakna rogača imala je manji ukupni sadržaj lipoproteina i LDL-a. 

Osim navedenih prednosti, rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u ožujku ove godine u časopisu "Plant Foods for Human Nutrition"  brašno od rogačevih klica pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice, potrebno je naglasiti da su istraživanja u začetku i da ih je potrebno potvrditi daljnjim ispitivanjima. Konzumiranjem rogača pomaže se iskašljavanje, osobito olakšava ove probleme pušačima. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom. Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima.

Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti. 
Sve sjemenke rogača imaju jednaku masu od 0,18 grama i  služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Kupovanje i čuvanje Rogač možete kupiti kao mahunu na tržnici te u supermarketima na odjelima voća, a može se čuvati na suhom i tamnom mjestu i više od dvanaest mjeseci. Sjemenke rogača mogu se kupiti pakirane u celofanskim vrećicama i čuvati do datuma označenog na pakiranju. Brašno rogača odnosno mljeveni rogač također se može naći u prodaji, kao i  sirup od rogača, a čuvaju se na suhom mjestu do isteka roka valjanosti predočenog na deklaraciji pakiranja. Priprema jela s rogačem Sjemenke rogača mogu se konzumirati kao grickalice, a zbog svoje slatkoće može se na isti način konzumirati i cijela mahuna. Mljeveni rogač može se kao kakao u prahu miješati u hladno i zagrijano mlijeko za napitak. 

U Njemačkoj pržene sjemenke služe kao zamjena za kavu, a u Španjolskoj se pržene sjemenke miješaju s kavom. Brašno rogača je bogato vlaknima pa se kroz razne proizvode preporučuje kod prvog dnevnog obroka. U kombinaciji s pšeničnim brašnom priprema se ukusan kruh, palačinke i razna tijesta te nadjevi za kolače. Djelomično korištenje brašna od rogača, za pojedina tijesta može zamijeniti upotrebu jaja. Rogačem možete raznim pudinzima i kolačima dati finu aromu čokolade.

Kod pripreme orehnjače dio oraha možete zamijeniti rogačem, koji se još dobro slaže s bademima, lješnjacima, grožđicama, smokvama, šljivama i jabukama. Džem od smokava s rogačem pripremite tako da na jedan kilogram smokava dodate 350 g šećera, 50 g mljevenog rogača, 300 g šljiva, 1 manji limun, 300 ml vode. Smokve i šljive operite i prepolovite pa spojite s vodom i kuhajte uz dodatak limunova soka oko 30 minuta. Usitnite kuhane smokve i šljive pa spojite šećer i mljeveni rogač i nastavite kuhati uz povremeno miješanje oko 45 minuta, a po želji do 20 minuta duže, da džem bude još čvršći. "Puding" od rogača i banana priprema se bez kuhanja, tako da uzmete dvije manje banane pa ih pasirate u pire, potom dodate žlicu mljevenog rogača, žlicu do dvije narančina soka po želji i žlicu nasjeckanih oraha. Dobro promiješajte i poslužite u čaši na stalku ukrašenu kriškama naranče ili mandarine.

Od rogača se dobiva važan prirodni komercijalni stabilizator i zgušnjivač koji se koristi u pekarstvu, pripremi sladoleda, pripravcima za salatne preljeve i umake, kod proizvodnje sira i salama, konzerviranih mesnih i ribljih proizvoda, senfa želea, voćnih punila.  Kod pripreme čokolade koristi se kao zamjena umjesto kakao praha, u omjeru do
50 %, a ujedno služi kao zgušnjivač, ali i kako bi spriječio kristalizaciju šećera. Rogač u prahu ima niz prednosti u odnosu na kakao prah pa je poznat i pod nazivom zdrava čokolada.

 coolinarka.com