Istraživači su već dugi niz godina svjesni činjenice da je izbor hrane usko povezan s ljudskim emocijama i raspoloženjima te napominju da bez obzira u kojem raspoloženju da se pojedinac nalazi, s obzirom na kvalitetu namirnica koje unosi u sebe, takav će efekt polučiti. Istraživači na području prehrane naglašavaju da zdravija hrana tj. unošenje zdravijih namirnica je uvijek povezano s pozitivnim efektima na stanje u organizmu, dok nezdrava hrana ima u potpunosti suprotan učinak.  

Tko je pojeo više kokica?  

Ako smo se ikada zapitali o povezanosti hrane i raspoloženja, možemo biti sigurni da povezanost postoji, jer ju potkrepljuju znanstveni dokazi. U prilog ovoj činjenici ide nekoliko istraživanja provedenih na ovu temu. Jedno od njih bilo je bazirano na 38 sudionika koji su imali vrlo jednostavan zadatak. Naime, sve što su trebali raditi je da su trebali izabrati žele li pogledati jednu dobru komediju ili jedan depresivan i težak film. No, ključ je bio u tome što su im tijekom filma ponuđene netom ispečene, slane kokice. Dobiveni rezultati bili su očekivani. Sudionici koji su gledali depresivan i težak film pojeli su 36% više kokica od onih koje su tijekom filma pojeli sudionici koji su gledali komediju.  

Istraživači naglašavaju da je ovo samo jedan od primjera u kojima je potvrđen razlog zašto ljudi jedu više nego što bi trebali te zašto jedu hranu koju inače ne bi jeli. Teorija koju nudi Brian Wansink, američki profesor marketinga i nutritivne znanosti, ide u prilog prethodnom istraživanju. Prof. Wansink smatra da sretni ljudi žele produžiti svoj dobar osjećaj tj. osjećaj sreće te se zbog toga nesvjesno okreću zdravim namirnicama. S druge strane, tvrdi prof. Wansink, ljudi koji su depresivni ili iskušavaju bilo koju drugu nepoželjnu emociju, žele pojesti nešto što će im dati trenutan osjećaj euforije. Jednom riječju, traže nešto što će im bar na trenutak pružiti dobar osjećaj. Radi se o tome da specifična hrana direktno utječe na kemijske procese u mozgu što izravno utječe na razinu raspoloženja.

Nepoželjna raspoloženja = nezdrava hrana

Prof. Wansink je potkrijepio svoje tvrdnje. Proveo je istraživanje u kojem je ponudio određenu nezdravu namirnicu skupini sretnih i zadovoljnih ljudi te skupini tužnih i depresivnih. Način na koji je pokušao doći do određenog rezultata u istraživanju bio je taj da je i jednoj i drugoj skupini ponudio, zajedno s ponuđenom nezdravom namirnicom, nutritivne podatke vezane uz tu namirnicu. Rezultat koji je dobio bio je vrlo zanimljiv. Pokazalo se da je skupina sretnih ljudi nakon što je pročitala nutritivne podatke, pojela jednaku količinu namirnica kao što bi ju pojela da ju nije pročitala (postojala je i skupina u uzorku ispitanika koja nije dobila na uvid nutritivne podatke). S druge strane, skupina depresivnih ljudi je pojela znatno manje te iste nezdrave namirnice, nego što bi je pojela da nije pročitala što točno unosi u sebe. Postojala je i druga skupina depresivnih ljudi, koja nije dobila na uvid nutritivne podatke, i u toj skupini je grupa istih pojela duplo više namirnica od grupe sretnih ljudi. Prof. Wansink je došao do zaključka da  depresivni ljudi uvijek jedu puno veću količinu hrane od sretnih, i to ne samo veću, već i nezdravu, kao što su slatkiši, masna hrana, grickalice i fast food. To ne znači da inače ne konzumiraju takvu vrstu hrane, već da u trenucima lošijeg raspoloženja konzumiraju veću količinu iste. Dobar način da bolje upravljamo  tom navikom je, kao što je istraživanje prof. Wansinka pokazalo, da  pročitamo što jedemo ili da bar razmislimo o tome (ako se primjerice radi o fast foodu).

Za odgovor na pitanje što nas navodi na konzumiranje nezdrave hrane, čini se da postoji dobar razlog koji objašnjava ovaj oblik privlačnosti. Psihološki mehanizmi motiviraju nas na izbor određene vrste hrane koja utječu na reduciranje iritabilnosti izazvane negativnim emotivnim stanjem u organizmu istovremeno povećavajući osjećaj smirenosti i pozitivnosti. No, to uvelike ovisi o veličini obroka te onome što se nalazi na jelovniku. Budući da smo u negativnom raspoloženju skloni jesti nezdravu hranu, takvim prehrambenim navikama izazivamo upravo suprotan efekt.

Raspoloženja vs. emocije

Budući da nas istraživanja navode na činjenicu da smo skloniji nezdravim prehrambenim navikama pod utjecajem negativnih raspoloženja, dobro je imati na umu da raspoloženja i emocije nisu ista stvar. Emocije se definiraju kao kratkotrajni afektivni odgovor na određene stimulanse, dok su raspoloženja psihološka stanja koja postoje mimo ikakvih stimulansa te traju od nekoliko minuta do puno dužeg vremenskog razdoblja. Uz raspoloženja veže se i razina energije te količina ugode ili nelagode u tijelu. U skladu s tim, pozitivna raspoloženja povezana su s višom razinom energije i manjom razinom tenzije ili nelagode i obrnuto.

Tipičan primjer u kojem se može vidjeti utjecaj hrane na raspoloženja je prisutan u promatranju raspoloženja prije konzumiranja hrane i nakon. U ovom slučaju, ljudi reagiraju jednako kao i životinje. Što se zapravo događa? Ljudi su, kao i životinje, prije konzumiranja obroka razdražljivi. No, nakon konzumacije obroka i ljudi i životinje postaju smireniji, ponekad čak i letargični, te su više skloni pozitivnom raspoloženju. Zašto je tome tako? Zato što mozak rapidno detektira apsorpciju hranjivih tvari, tako što preko desetog moždanog živca prima impulse iz crijeva i jetre. Na taj način potencijalan utjecaj tih unutarnjih informacija na emotivno stanje počinje dobivati svoju potvrdu.

Učinak stresa na prehranu

Što se tiče utjecaja stresa na  prehranu, istraživanja su vršena i na životinjama i na ljudima. U životu postoje prirodno nastali periodi stresa kao što su prezaposlenost. Takvi slučajevi kod ljudi su najbolji uzorci za istraživanje. Na temelju istih, istraživanjem su dobiveni rezultati da ljudi pod stresom konzumiraju više masnu i tešku hranu te  više šećera. No zanimljivo je da se ovo događa pogotovo kod ljudi koji se inače obuzdavaju prilikom konzumiranja određenih namirnica. S druge strane, u istraživanjima vršenim nad američkim tinejdžerima te britanskoj  djeci od 11-13 godina, utvrđeno je da većoj razini stresa doprinosi preskakanje obroka, a najviše sklonost svakodnevnom konzumiranju masne, teške i slatke hrane. Gledano iz ove pozicije, očito je da nezdrava hrana nije poželjna u prehrani iz koje god strane da se gleda – bilo kao način za ublažavanje negativnih raspoloženja ili kao svakodnevni način života. U oba slučaja, nezdrava hrana ostavlja samo nepoželjan učinak. U uzorku korištenom pri istraživanju prehrambenih navika ljudi pod stresom, statistički podaci pokazuju da od 38% do 72% ljudi jede manje kad je pod stresom, dok od 28% do 50% ljudi jede više. No, postoji ipak jedan zanimljivi podatak vezano uz prehranu pod stresom. Naime, obje skupine ljudi, i one koje pod stresom jedu više i one koje jedu manje, ipak jednu namirnicu jedu znatno više u tome razdoblju, a to su slatkiši i  čokolada, dok se konzumacija voća i povrća, mesa i ribe jede ili nešto manje ili jednako. U skladu s tim, istraživači naslućuju da su mehanizmi odgovorni za stres i izbor hrane pod njegovim utjecajem odvojeni od mehanizma koji je odgovoran za cjelokupni apetit dok je tijelo izloženo stresu. Ako je doista tako, tada slatkiši i čokolada mogu biti iznimno korisni u poboljšavanju situacije u organizmu tijekom  stresa.

www: funkymem.com