Kako nam je stiglo proljeće tako nam je i stigla davno zaboravljena biljka - rabarbara.

Nažalost danas većina nas ne zna skoro ništa o rabarbari, zbog čega smo i odlučili napisati o toj zaboravljenoj biljci.

Rabarbara je višegodišnja, zeljasta biljka. Posjeduje velike listove i trokutastu dugu mesnatu stabljiku.

Cvijeće je zeleno-bijele i roza-crvene boje.

Iako je rabarbara zapravo povrće, u narodu je poznata kao voće.

Rabarbara se zbog svojih ljekovitih svojstava koristi u Kini već tisućama godina, a u Europu ju je donio Marco Polo.

Ljekovita svojstva rabarbare

Rabarbara sadrži puno korisnih kiselina (jabučna, niacin, pantotenska, folna), mineralnih tvari (kalcij, magnezij, mangan), polifenola i vitamina (vitamine C i B).

Rabarbara odlično djeluje na probavni trakt. Već odavno se koristi kao laksativ, lijek protiv zatvora. U manjim dozama može izliječiti i proljev.

Rabarbara stimulira metabolizam zbog toga je idealna namirnica za osobe koje žele izgubiti višak kilograma.

Nedavno rabarbara je postala novi hit između namirnica koje sprječavaju razvoj raka. To je zbog toga što je rabarbara bogata polifenolima - spojevima koji su poznati po svom djelovanju na stanice raka.

Zanimljivo je da se razina polifenola u rabarbari drastično povećava ako ju ispečete, zbog toga se u borbi protiv raka koristi upravo pečena rabarbara.

Ljekovito djelovanje rabarbare:

• rabarbara je snažan antioksidans
• ima antialergijska i antiupalna svojstva
• potpomaže regulaciji razine kolesterola
• poboljšava cirkulaciju i metabolizam
• prirodni je lijek protiv zatvora i proljeva
• čuva zdravlje očiju
• sprečava razvoj raka
• poboljšava apetit

Upotreba u kuhinji

U ishrani se koriste samo stabljike rabarbare jer su njezini listovi toksični. Stabljika rabarbare je blago kiselkastog okusa i pomalo podsjeća na kisele jabuke.

Od stabljike rabarbare pripremaju se čorbe, sarme, salate, umaci, kompoti (pogotovo u rano proljeće kada nema drugog povrća) te marmalade i džemovi, a koristi se i u mnogim poslasticama.

Očišćene, oprane i isjeckane stabljike možete spremiti u zamrzivač. Potrebno ju je samo oprati, skinuti listove i kožu s drške, isjeći na kocke, ocijediti i odmah zamrznuti.

Prilikom kupnje birajte hrskave i čvrste stabljike koje izgledaju svježe i puštaju sok kada se stabljika slomi. Boja rabarbare ovisi o njezinoj vrsti i načinu uzgoja. Ružičaste stabljike su najpopularniji između potrošača.

Rabarbaru najbolje je potrošiti 2-3 dana nakon kupnje.

Okus rabarbare odlično se slaže s jagodama, zbog toga u mnogim receptima koristi se upravo ova kombinacija. Neobična, ali ukusna je salata od rabarbare i šparoga ili rikule.

Raznovrsne recepte od rabarbare možete pronaći ovdje: http://www.coolinarika.com/tag/rabarbara/

Uzgoj rabarbare

Rabarbara nije zahtjevna biljna vrsta. Ima veliku otpornost na niske temperature tijekom zime.

Biljka ujesen odbacuje lišće, te ulazi u stadij mirovanja.

Idealne temperature za rast su oko 20-25 °C. Ne zahtjeva sunčani položaj, te je idealna u rubnim dijelovima vrta.

Sadi se u rano proljeće (krajem ožujka) ili u jesen (sredina listopada). U kontinentalnom području treba izbjeći kasnu sadnju kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime.

Stabljike rabarbare se ne beru prve godine, nego se tek kod dvogodišnje biljke rabarbare može ubrati 2-3 stabljike rabarbare.

A redovite berbe se mogu vršiti tek kod trogodišnjih i starijih biljaka. Beru se ručno i to samo stabljike s potpuno razvijenim listom.

Cvjetanje rabarbare troši resurse biljke i usporava razvoj novih listova, zbog toga je cvijet potrebno otrgnuti čim se pojavi pupoljak.

Ova višegodišnja biljka ima životni vijek i do 30 godina, no najbolja je iskoristivost rabarbare tijekom desetak godina.

Sjeme ili sadnicu rabarbare možete nabaviti u poljoprivrednim apotekama ili u bolje opremljenim supermarketima.