Piše: Diana Puževski, dr. med.,
spec. pedijatrije, Zagreb

Zdravo dijete koje izrasta u zdravoga odraslog čovjeka cilj je svakog roditelja. Mnogi čimbenici utječu na zdravlje organizma. Neki od njih podložni su našem utjecaju, kao prehrana, dok su neki drugi, poput nasljednih čimbenika izvan naše kontrole. Prehranu možemo smatrati segmentom zaštite zdravlja, koji počinje odmah po rođenju te traje cijeli život.

Zdrava prehrana je tema mnogih ispitivanja, znanstvenih polemika i teorija. U prehranu se u svim civilizacijama ugrađuju i tradicija, ali i duhovni i religiozni stavovi. Posljednjih godina savjeti o zdravoj prehrani znali su zadirati u krajnosti zbog straha od umjetnih dodataka pri uzgoju hrane, genetički modificirane hrane te štetnosti brze hrane.

Prehrana je i veliki "biznis" pa se za prevlast bore različite teorije o prehrani i suprotstavljaju kontradiktorna načela. Rastuća spoznaja o povezanosti današnje prehrane s pojavom nekih bolesti u kasnijoj dobi, kao što su dijabetes, pretilost, alergijske bolesti, koronarna bolest, hipertenzija i maligne bolesti, zahtijeva daljnja istraživanja i preventivne mjere već u najranijoj dobi.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe piramidu zdrave prehrane s naglaskom na mediteranskoj prehrani kao zlatnom standardu pravilne prehrane.

Osnovni nutrijenti koji nam služe kao izvor energije su ugljikohidrati koji trebaju biti zastupljeni s 50 do 60%, zatim masti do maksimalnih 30% i na koncu bjelančevine 12 do 18%.

Smjernice koje se odnose na elemente mediteranske prehrane navode smanjenje unosa crvenog mesa te rafiniranih žitarica, poput bijelog kruha. Daje se prednost žitaricama punog zrna, sjemenkama i mahunarkama. Zasićene masti zamjenjuju se nezasićenim biljnim mastima s posebnim naglaskom na maslinovu ulju, viši je unos ribe, cjelovitih žitarica, voća i povrća.

Prehrana dojenčeta

Tijekom cijele prve godine života mlijeko je glavna hrana dojenčeta. U prvih 4 do 6 mjeseci ono zadovoljava sve energetske potrebe i sve prehrambene potrebe za rast i razvoj. Iznimku čini vitamin D i u nekim slučajevima željezo. Nakon šestog mjeseca nužno je prehranu obogatiti i drugim vrstama hrane postupnim uvođenjem voća, povrća, žitarica i mesa. U izboru mlijeka bez premca je majčino mlijeko koje neka ostane jedino mlijeko dok je god to moguće. Ako je majčino mlijeko nedostupno, dojenčetu se daje industrijski prilagođeno, adaptirano kravlje mlijeko, tzv. dojenačke formule.

Prehrana maloga i predškolskog djeteta

Početkom druge godine života djeteta usporava se tjelesni rast i relativno se smanjuju energetske potrebe organizma. S tom činjenicom važno je upoznati roditelje kako bismo spriječili njihovu pretjeranu zabrinutost i preveniramo problem hranjenja, često prisutan baš u toj dobi. Dijete nakon navršene prve godine života poprima prehrambene navike sredine u kojoj živi. Ono se samostalno kreće, samostalno se želi i hraniti. Time dijete dobiva mogućnost da pri jelu istražuje svijet oko sebe, da otkriva zadovoljstvo uzimanja hrane bez razvijanja frustracija oko tog čina. Važno je ugodno ozračje tijekom obroka. Potrebno je znati da djeca "jedu očima", pa će malo truda oko kreiranja obroka na tanjuru biti višestruko nagrađeno. Dijete gubi zanimanje za neku hranu, a često preferira neku drugu. Ovo je važno znati da inzistiranje na nekom obroku ne bi postalo problem i sredstvo manipulacije okolinom. Smatra se poželjnim poštovati djetetov ukus pa i povremene hirove i dopustiti mu da sudjeluje u izboru hrane dok god se time grublje ne narušava hranidbena vrijednost jelovnika. Namirnice koje malo i predškolsko dijete treba uzimati ne razlikuju se ni po vrsti i omjeru namirnica potrebnoj starijoj djeci. Kalorijska vrijednost ovisi o dobi, tjelesnoj aktivnosti i teku.

Za grubu orijentaciju o dnevnim energetskim potrebama treba znati da one kod dojenčeta iznose od 100 do 120 kcal po kg tjelesne mase, a da nakon te dobi energetske potrebe opadaju svake tri godine za oko 10 kcal/kg tjelesne mase. Okvirno to iznosi oko 1000 kcal za dijete od 10 kg do 2000 do 2500 kcal za dijete u pubertetu.

Djeca u prehrani nisu odrasli u malom

O optimalnoj prehrani djece govorimo onda kada ona zadovoljava zahtjeve organizma koji raste i razvija se. Još uvijek postoje brojne predrasude vezane uz hranu. Pod pojmom zdravog djeteta nekada se mislilo na preuhranjeno, debelo dijete. Ono je često neodgovarajuće hranjeno namirnicama u kojima dominiraju koncentrirani ugljikohidrati, a nedostaju gradivne tvari, minerali i vitamini. Problem debljine, koja se poput epidemije širi razvijenim zemljama, posljedica je neodgovarajuće prehrane i sesilnog načina života, a za posljedicu ima teške bolesti krvožilnoga, endokrinoga i lokomotornog sustava. U predškolske djece posebno treba paziti na konzumiranje hrane tijekom gledanja televizije koje je često višesatno. Grickanje uz televizijski program smatra se jednim od uzroka pretilosti. Kako se tu uglavnom konzumiraju ugljikohidrati, oni su uzrok i nastanku karijesa.

Velike prehrambene probleme ne čini samo hrana već i piće. Sokovi su puni umjetnih dodataka, šećera, a gazirana pića nutricionistički gledano su štetna i njima se unosi nepotrebno mnogo kalorija.

Voda, posebice ona izvorska najbolje je piće i djecu treba navikavati da njome utaže žeđ. Roditelji vlastitim primjerom trebaju utjecati na stvaranje navika što manjega nepotrebnog soljenja i šećerenja hrane. Još jednom treba naglasiti da se prehrambene navike stječu pri zajedničkom obroku i da će izbor voća ili voćne salate umjesto kolača biti pravi primjer djetetu. Male pospance treba ujutro na vrijeme probuditi da ne propuste doručak, a ugodna okolina i opuštena atmosfera zajedničkih obroka rezultirat će usvajanjem pravilnih prehrambenih navika.

Crtice za razmišljanje

· djeca jedu "očima" pa će radije konzumirati hranu privlačnog izgleda

· jedimo polako, želucu treba nešto vremena da moždanim stanicama poruči - siti smo

· u pecivu, kolačima, mesnim proizvodima i siru su masnoće - pazimo na skrivene masnoće

· jedimo manje masno meso i mesne proizvode (puretina, piletina, teletina, divljač)

· ribu jedimo najmanje jedan put na tjedan

· voće i povrće jedimo svaki dan, a ako je moguće i uz svaki obrok

· djeca neka svaki dan popiju od 1,5 do 2 litre tekućine (izvorske ili mineralne, negazirane vode, prirodnih sokova i nezašećerenog čaja)

· hranu podijelimo na pet ili šest manjih dnevnih obroka

· proizvodi od cjelovitih žitarica dulje vrijeme daju osjećaj sitosti, a ujedno potiču probavu.

 

Moje dijete to ne želi jesti:

· pazite na vlastitu prehranu jer dijete uči gledajući vas - ako roditelji rado jedu zdravu hranu, ona će biti izbor i njihova djeteta

· jedite zajedno - isključite televizor i družite se za stolom, neka obrok bude vrijeme za razgovor, planiranje, prepričavanje događaja iz vrtića

· neka vrijeme obroka bude vrijeme veselja - ne služite se različitim ucjenama (ako pojedeš dobiti ćeš..., ili jednažlica za mamu, jedna žlica za baku...) dugoročno neće biti rezultata

· pokažite strpljivost - uravnotežena prehrana i hranjenje nisu povezani sa strogim pravilima i zabranama, pa ako neku hranu dijete odbija, ne treba inzistirati na njoj

· kada je vaše dijete sito ne silite ga da pojede sve do kraja - možda odbijanjem obroka pokazuje svoje nezadovoljstvo, brigu ili suprotstavljanje

· novo nam je tuđe - djeca najviše vole hranu koju poznaju, polako s novim okusima, treba ih davati češće u manjim količinama da se dijete na njih polako privikne

· nema nikakvih tabua - omiljena jela poput prženog krumpira ili pizza ne treba potpuno ukloniti s jelovnika, pokušajmo ih pripremiti na zdraviji način (vegetarijanskapizza, hamburger s punozrnatim kruhom, dodatkom salate)

· neka vam pomažu - uključite svoju djecu u aktivnosti vezane s hranom, neka pomognu u kupnji, pripremi ili serviranju hrane, to je važan korak u prehrambenom odgoju

· hrana privlačnog izgleda pobuđuje tek - ručak servirajte s dodatkom šarenog povrća (rotkvice, krastavci, paradajz) uz voće dodajte koji komadić suhog voća, a kod veće djece sjemenke badema i oraha, za promjenu rižu obogatite kukuruzom i grahom, a povrće poslužite kao ražnjić sa sirom i nareskom

· i povrće mogu zavoljeti - dajte im ga jesti iz ruke kao mrkvu ili krastavac, svježe povrće s jogurtom im je draže nego salata, dodajte u zelenu salatu grožđe, komadiće jabuke ili ribanu mrkvu

· manje je više - poslužite djetetu manji obrok umjesto da se ljutite što nije pojelo sve, dajte mu da se samo posluži, s vremenom će naučiti kolika mu je porcija potrebna

· ne zaboravite na tekućinu, prije svega vodu - djeca na kilogram tjelesne težine trebaju veću količinu vode nego odrasli, izbjegavajte gazirane napitke i koncentrirane sokove jer uzrokuju debljinu.

Vjerujte: zdravo dijete jede onoliko koliko treba i, premda vam se ponekad čini da pojede premalo, zna kada mu je dosta.

Specijalistička pedijatrijska ordinacija
Diana Puževski, dr. med., spec. pedijatrije Zvonigradska bb, Zagreb tel.: (01) 301 45 98, faks: (01) 301 45 97 e-mail: diana.ped@email.t-com.hr