Znate one izjave koje vam nategnu živce kada ih čujete jer znate da su pogrešne, svjesni ste i da ih je tako lako izreći, a za demantirati ih treba utrošiti mnogostruko više vremena i energije. Jedna od takvih je i slavna apsurdno reduktivna: „U prehrani treba biti umjeren i svega treba jesti pomalo.“

Ove sam se tvrdnje nakratko dotaknuo u jednoj od prethodnih kolumni kroz savjet:

„U svemu treba biti umjeren, pa tako i u umjerenosti.“

Međutim, nisam joj posvetio teksta koliko zbog svojih implikacija zaslužuje. Potrudit ću se sada ispraviti tu grešku.

I dok tvrdnja u principu jest istinita, odnosno umjerenost jest jedan od postulata zdrave prehrane, nerijetki je smatraju samim po sebi dostatnim receptom za postizanje iste. Ona to naravno nije, jer da je drugačije, ne bih pisao ovaj tekst.

Jako volim jednostavnost. Smatram da ako nešto ne možeš objasniti (relativno) jednostavno, ne razumiješ to dovoljno dobro. Tvrdim kako je nutricionizam (znanost o prehrani) kompleksan, no kako prehrana ne bi trebala biti. Međutim, u pojednostavljenju treba biti oprezan i ne odvesti ga u krajnost, kako stvar ne bi izgubila svoj smisao.

Ako na nju gledamo kao na reakciju na upravo bizaran udio nerijetko kontradiktornih prehrambenih misinterpretacija i dezinformacija, ovakva redukcija zdrave prehrane gotovo do apsurda ne treba previše čuditi. Da budem iskren, nisam siguran što je nepovoljnije za kvalitetu vaše prehrane, odnosno za vaše zdravlje: opsesija neprovjerenim prehrambenim taktikama ili simplifikacija ove vrste.

Razlog zašto ovu tvrdnju nije lako demantirati jest taj što da bismo to učinili, trebamo definirati zdravu prehranu. Iznenađujuće je koliko se mali broj ljudi prije nego što krene u pokušaje njenog unaprjeđenja, uopće pita što je to točno pravilna, odnosno zdrava prehrana. S obzirom na izostanak tog pitanja, možda i ne iznenađuje činjenica da takva definicija izostaje. Odnosno, izostajala je dok je nisam pokušao postaviti u ovom tekstu. Hajmo ovdje ukratko ponoviti što podrazumijeva zdrava prehrana.

Količina hrane, ne u smislu volumena, već njene energetske, odnosno kalorijske vrijednosti, jedina je odrednica vaše tjelesne mase. Jedite više nego što trošite i udebljat ćete se. Jedite manje i smršavit ćete. Lakše reći nego postići, reklo je 99,8% ljudi koji su to ikada pokušali. Što ne čini zakon fizike o očuvanju energije neistinitim, već postizanje optimalne tjelesne mase iz evolucijske perspektive, a s obzirom na moderne uvjete svedostupnosti ukusne hrane i manjka tjelesne aktivnosti, opravdano teškim.

Međutim zdrava prehrana nije samo zdrava tjelesna masa. Niti zdrav udio tjelesne masti. Čak niti fit izgled.

Da bismo prehranu mogli smatrati zdravom, ista osim energetskih potreba, korigiranih s obzirom na cilj kojeg želimo postići, treba zadovoljiti i naše nutritivne potrebe. One uključuju esencijalne makronutrijente, odnosno proteine i masti, vlakna, vodu, vitamine, minerale te fito- i zoonutrijente. S druge strane, zdrava prehrana minimizira unos štetnih tvari. Treći, najčešće neopravdano zanemaren aspekt zdrave prehrane jest onaj psihosocijalni. Naime, prehrana predstavljati zadovoljstvo te priliku za druženje, kao i biti praktična. Drugim riječima, ne treba život prilagođavati prehrani, već prehranu životu.

Savršena prehrana ne postoji. Kvaliteta prehrane je kontinuum.

Treba biti svjestan da negdje na tom kontinuumu dosežemo točku nakon koje se daljnji pokušaji njene optimizacije počinju negativno odražavati na ukupno zdravlje. Do toga dolazi kada potraga za savršenom prehranom preraste u opsesiju, kada ta potraga počne kompromitirati naše psihičko i socijalno zdravlje. A ruku na srce, velika je vjerojatnost i da su ti pokušaji optimizacije pucanj u prazno jer spadaju u sferu spekulacija, prije nego provjerenih praksi za postizanje zdrave prehrane.

Da, s hranom treba biti umjeren. Ali budite umjereni i u interpretaciji te umjerenosti. I zapamtite, prehrana je više od kalorija. Štoviše, prehrana je više i od nutrijenata...

http://ordinacija.vecernji.hr/zdravi-tanjur/kolumna/postoji-li-savrsena-prehrana/