Najhranjivije i najukusnije sjemenke
Osim ukusnog ploda, bundeva u sebi skriva i najhranjivije i najukusnije sjemenke, koje su dostupne tijekom cijele godine, no najsvježije su u jesen. Sadrže kalcij koji štiti kosti, omega-3 i omega-6 masne kiseline koje održavaju povoljnu razinu kolesterola i smanjuju upalu. Izvor su cinka, koji je važan za imunosni sustav i zdravlje prostate, magnezija, koji je važan za opuštanje mišića i živaca, i vitamina K, koji omogućuje normalno zgrušavanje krvi, štiti od osteoporoze i sprječava oksidativno oštećivanje stanica.
Mogu se jesti kao međuobrok ili dodatak salati, juhi, različitom povrću ili žitaricama za doručak. Pri njihovoj kupnji dobro je provjeriti kakav je promet i potražnja za njima, i jesu li posude u kojima ih drže dobro zatvorene, jer im se jedino tako zadržava svježina. Sve sjemenke moraju biti jednake boje, ne smiju djelovati uvenulo i moraju imati slatkast miris orašastog voća (važno je da ne mirišu po užeglom ulju i plijesni).
Sirove bučine sjemenke imaju profinjen sladak i orašast okus, ali za posebniji okus treba ih prepeći. Preporučuje se kupovati sirove sjemenke i samostalno ih pržiti. Kako visoka temperatura može uništiti njihove esencijalne masne kiseline, najbolje ih je peći na niskoj temperaturi. Nakon što se koštice izvade iz buče, ostave se posušiti preko noći. Zatim se poslažu u pleh na papir za pečenje i peku u zagrijanoj pećnici (70-75° C) 15 do 20 minuta.
Industrijski prženo orašasto voće i sjemenke namijenjene prodaji obično se prže u zasićenim mastima, kao što su kokosovo ili palmino ulje. Unos hrane pržene na mnogo masti povezuje se s porastom razine LDL-a ("lošeg" kolesterola) i pojavom naslaga na stijenkama arterija, pa nije preporučljivo.
Najbolji način čuvanja - Bundevine sjemenke treba čuvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Može ih se konzumirati tijekom šest mjeseci, no najsvježije su prva dva mjeseca, nakon čega gube svježinu. Smrznute ostaju svježe oko godinu dana.
Povoljno djelovanje - Sadrže kukurbitacine, koji sprječavaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron, što povoljno djeluje na prostatu. Dobar su izvor cinka, koji kod muškaraca povećava mineralnu gustoću kostiju. Iako se smatra da je osteoporoza rezervirana za žene nakon menopauze, ona pogađa i starije muškarce. Postoji izravna veza između nedovoljna unosa cinka putem hrane, njegove niske razine u krvi i osteoporoze kuka i kralježnice kod ljudi starijih od 45 godina.
Obiluju bjelančevinama i jedina su vrsta orašastog ploda koja sadržava dovoljnu količinu te hranjive tvari (pomoću bjelančevine tijelo gradi svoju strukturu, mišiće i tkiva). U njima ima i mangana, koji poništava djelovanje slobodnih radikala, magnezija, koji opušta mišiće, željeza i fosfora, koji daju energiju te triptofana, koji regulira san.
Bučino ulje - Glavni proizvod bučinih sjemenki je ulje poznatije kao ulje bučinih koštica, koje se zbog tamne boje još zove i crno ulje, u nekim krajevima i koščićno ulje. Upotrebljava se kao začin za salate bez rafiniranja. Od bučinih sjemenki može se dobiti prvoklasno rafinirano ulje, ali se to u praksi ne provodi jer se gube specifična aroma i boja, zbog kojih je ulje toliko cijenjeno.
Za bučino ulje karakteristična je tamna crvenkasto-smeđa do zelena boja, čiji su nosioci spojevi iz grupe karotenoida i klorofila. Prema sastavu, spada u grupu ulja linolne kiseline i slično je ulju kukuruznih klica. Sadrži najviše linolne, potom oleinske, stearinske i palmitinske kiseline. Osim njih, sadrži vitamine i druge sastojke.
Naveli smo mnogo razloga zašto bi bundeva i njezini proizvodi trebali biti na našim stolovima tijekom jeseni i zime. Stoga, poslužite se i dobar tek!
HRANJIVA TVAR | FUNKCIJE |
prehrambena vlakna | potiču pravilan rad crijeva, pomažu pri održavanju normalne razine kolesterola i šećera u krvi, sprječavaju nakupljanje neželjenih kilograma |
omega-3 masne kiseline | smanjuju upalu u tijelu, sprječavaju prekomjerno zgrušavanje krvi, održavaju fluidnost staničnih membrana |
triptofan | pomaže u reguliranju apetita, podiže raspoloženje, omogućuje bolji san |
vitamin A | čuva i poboljšava vid, pomaže u borbi protiv virusnih infekcija |
karotenoidi (beta- karoten, alfa-karoten, betakriptoksantin, lutein/zeaksantin, likopen) | štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala, izvori su vitamina A, poboljšavaju rad imunosnog sustava, zdravlje očiju i pluća |
folna kiselina (folat) | pomaže u proizvodnji crvenih krvnih stanica i sprječava anemiju, potiče proizvodnju stanica, posebno kožnih, omogućava živcima da normalno funkcioniraju |
tiamin (B1) | održava energetske zalihe, koordinira živčanu i mišićnu aktivnost, pomaže pravilan rad srca |
niacin (B3) | stabilizira razinu šećera u krvi, pomaže u snižavanju razine kolesterola i tijelu u preradi masti |
pantotenska kiselina (B5) | pomaže u pretvaranju ugljikohidrata i masti u iskoristivu energiju i da se nosimo sa stresom, tako što podržava rad nadbubrežne žlijezde, osigurava odgovarajuću proizvodnju zdravih masti u stanicama |
vitamin B6 | pridonosi zdravlju živčanog sustava, potiče pravilnu razgradnju šećera i škroba |
vitamin C | štiti stanice od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala, obnavlja zalihe vitamina E, poboljšava apsorpciju željeza, smanjuje opasnost od raka |
mineral kalcij | održava zdrave i jake kosti, pomaže pravilnu funkciju živaca i mišića te pri zgrušavanju krvi |
mineral magnezij | opušta živce i mišiće, gradi i jača kosti, pomaže nesmetanu cirkulaciju |
mineral mangan | štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala, održava jake i zdrave kosti, normalnu razinu šećera u krvi i tijelu da sintetizira kolesterol, potiče optimalnu funkciju štitnjače, održava zdravlje živaca |
mineral bakar | smanjuje oštećenja tkiva uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala, održava zdravlje kostiju i vezivnog tkiva, pomaže normalnu funkciju štitne žlijezde, pomaže pri iskorištavanju željeza, štiti mijelinsku ovojnicu koja obavija živce |
mineral kalij | pomaže pravilnu funkciju mišića i živaca, smanjuje opasnost od visokoga krvnog tlaka, održava normalnu razinu kalcija |
Mirna Trumbetaš, dipl. ing. nutricionist
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/2078/1/