- Naša tvornica, stara dvije godine, smještena je na jugu Švedske na obali gdje je vrlo vjetrovito i nad tvornicom se vijori ogromna zastava koja, kao zaštitni znak, predstavlja Oatly. Naši nam kapaciteti omogućuju godišnju proizvodnju od 15 do 20 milijuna litara.

U našoj tvornici uopće ne upotrebljavamo sastojke koji imaju ikakve veze sa sojom ili kravljim mlijekom i jedini sastojak koji upotrebljavamo je zob - također je istaknuo direktor prodaje. Osim proizvodnje mlijeka od zobi, Oatly se specijalizirao i za proizvodnju vrlo ukusnog vrhnja od zobi koje postaje neophodni sastojak u makrobiotičkoj kuhinji. A, da se radi o velikoj kvaliteti tog proizvoda, potvrđuje i zlatna medalja u kategoriji inovacije i praktičnosti, koju su osvojili u veljači ove godine na Biofachu.

Što se tiče proizvođača zobi drugih zemalja, Anker je kazao, kako je najveći proizvođač ove žitarice Rusija. Razlog tome jest što zob najbolje uspijeva u zemljama u kojima nije jako vruće i u kojima ima dosta kiše, što znači da se najviše uzgaja u sjevernoj hemisferi, ali i u dijelu južne hemisfere.

Nadalje, nastavlja Anker, fenomen okusa zobenog napitka je jako zanimljiv.

- Ono što vi u Hrvatskoj preferirate kada je riječ o okusu nije isto onome što preferiraju u Engleskoj. Zbog toga uvijek radimo usporedbe između sojinih, rižinih i zobenih proizvoda kada ulazimo na neko novo tržište - kaže Anker te napominje da je kravlje mlijeko zapadnjački fenomen.

- Tako, primjerice, kada pogledamo Europu, vidimo da Europljani koriste veću količinu mlijeka od Azije kod koje je konzumacija mliječnih proizvoda prilično nova osim kada je riječ o Indiji. U Europi postoji samo nekoliko lokacija koje su idealne za proizvodnju velikih količina kravljeg mlijeka, a to su Nizozemska, Danska i južni dio Njemačke. To stvara ograničenje za mliječne proizvode zbog dugog vremena dostave u druge zemlje - otkriva Anker.  Također, kako kaže, postoje i drugi problemi koji utječu na prodaju kravljeg mlijeka, pa se navodi primjer postojanja zdravstvenih razloga za nekorištenje tih proizvoda pogotovo za ljude koji ne podnose laktozu. Zanimljiva je i informacija da je netoleranciju na laktozu prvi dokazao švedski profesor Arne Dahlqvist, kada je još 1963. godine otkrio problem netolerancije na mlijeko.

Tijekom dugogodišnjeg istraživanja profesor Dahlqvist i profesor Nils Georg proučavali su različite aspekte netolerancije na mlijeko, a Rickard Oste – izumitelj Oatly napitka, otkriva nam Anker,  tada je bio student na njihovom odjelu.

- Želio je pronaći proizvod koji bi bio alternativa i nadomjestak svim osobama koje pate od netolerancije na mlijeko i mliječne proizvode. Vrlo brzo je otkrio da zob ima najveću hranjivu vrijednost kao zamjena za mlijeko. Ta kvaliteta se očituje u ravnoteži ugljikohidrata, proteina i masti - objašnjava Anker.

Prvo zobeno mlijeko Oatly je nazvao Mill Milk – zobeno mlijeko, no, ubrzo nakon lansiranja tih proizvoda napala ih je cijela mliječna industrija s primjedbom da se ništa što ne sadrži kravlje mlijeko ne može nazivati mlijekom. No, s vremenom se ipak pokazalo da je stanje stvari drugačije.  
Proizvodnja zobenog mlijeka vrlo je složen proces. Na samom početku zob se donosi u silose gdje slijedi obrada.

U cijeloj je obradi, naglašava Anker,  najvažniji enzimski proces, zahvaljujući kojem se s Oatlijem može i kuhati.

- Da Oatly nema to svojstvo, nakon kuhanja bismo dobili zobenu kašu. Posebnim procesom izdvajaju se netopiva vlakna, a nakon tog procesa sve ostalo izgleda kao uobičajena proizvodnja pa na koncu dobivamo napitak u koji možemo dodavati kalcij ili neki okus poput čokolade - kaže direktor prodaje. U proizvodnji se također upotrebljava i postupak nazvan UHT – sustav zagrijavanja koji pridonosi dugom roku trajanja, a nakon toga proizvodi se pakiraju. U jednoj našoj smjeni proizvedemo toliku količinu Oatlija koliko se u Hrvatskoj upotrijebi u godinu dana - otkrio je Ankar.

Priliku da uživaju u jedinstvenom okusu napitka Oatly s kalcijem dobilo je i troje čitatelja Klika.hr koji su znali da zob najbolje uspijeva u područjima s puno kiše. To su KRISTINA BAN iz Dugog Sela, VERA MATIĆ iz Požege i AMELIA NOVAK iz Lipika. Čestitamo dobitnicama te ih obavještavamo da nagrade stižu na kućne adrese!