28.06.2009. Zbog hranjive vrijednosti zaslužuju bolji tretman, a po kvaliteti ih se može nazvati ‘kraljevskim namirnicama’    REUTERS

 

 

Odavno su minula vremena kada se (zaposlen) čovjek prestao zdravo hraniti. Općenito gledajući, iz godine u godinu hranimo se sve nezdravije. Glavni razlog tomu nije nedostatak zdravih namirnica, već ona klasična boljka modernog čovjeka - nedostatak vremena.

U takvom kronološkom “limbu”, u koji upadamo trčeći između posla, djece, školovanja, obveza, upadamo u obrazac ponašanja karakterističan upravo za zaposlene ljude - počinjemo se hraniti jednim te istim namirnicama. Istina, pripremamo ih drugačije, ali one su iste...

Često se može naći kako u udžbenicima, tako i u savjetima doktora, da je raznovrsna i zdrava prehrana temelj zdravog organizma. Doduše, dosad vrlo tvrda uvjerenja, temeljena više na tradicionalnim užancama da dan ne može proći bez nečeg toplog u želucu, juhice ili mesa, ozbiljno su pokolebana, na žalost, vrlo nezdravom alternativom - brzom prehranom, o čijoj je hranjivoj vrijednosti bolje ne pričati. Važno je stoga provesti i svojevrsno prehrambeno educiranje mladih.

Eksperimentiranje s hranom vrlo je poželjno, tako ćemo lakše doći do novih okusa koji će nam se svidjeti, ali i do novih spoznaja o kvaliteti nama dosad nepoznatih namirnica koje se prvi put nalaze pred nama.

“Uvoz” novih okusa u kuhinju važan je ne samo zbog okusnih pupoljaka, nego i zbog nutritivnih vrijednosti koje namirnice poput onih koje ćemo navesti u tekstu sadrže. Većina njih su žitarice, a na žalost, najbliže što je većina nas došla pojmu žitarica, jest natpis na kutiji “müslija”, koje konzumiramo nekad rjeđe nekad češće, dok su ostale dvije sojin produkt.

Ovih pet namirnica “za pet” i nije toliko poznato, ali upravo zbog svoje hranjive vrijednosti ne zaslužuju takav tretman, budući da ih se po kvaliteti može nazvati “kraljevskim namirnicama”.

 

Amaranth Dovoljno je kazati da ovoj malo poznatoj žitarici, najsitnijeg zrna, ime potječe od grčke riječi “besmrtan”. Sjajan je izvor vlakana, proteina, kalcija kojeg, na iznenađenje, ima više nego i u mlijeku, željeza, vitamina skupine A i C. Također sadrži i tokotrienole, vrstu vitamina E koja pomaže u snižavanju kolesterola. Bolesnici koji su upoznati s amaranthom, vole ga jesti zbog njegove iznimno lake probavljvosti i krijepnosti. U Meksiku se od njega radi slatkiš zvan allegria, u prijevodu “veselje”.

 

Seitan Ne, ova žitarica nema nikakve veze s turcizmom šejtan (vrag). Naprotiv, iznimno je dobra namirnica, koju, istina, ne smiju konzumirati osobe oboljele od celijaklije, budući da je seitan gluten koji ostaje nakon ispiranja brašna. Zbog tog je načina dobivanja i dobio nadimak “pšenično meso”. Odlična je zamjena za pravo meso u vegetarijanskoj prehrani, bogat je proteinima (čak 40 g na 100 grama!), ali i ugljikohidratima (56 g na 100 grama), dok sadrži jako malo masnoće.

 

Tofu Tofu je možda najpoznatiji član skupine “nepravedno zapostavljenih”. Još se naziva i sojinim sirom, budući da mu je proizvodnja slična onoj od sira. Dobiva se zgrušavanjem proteina u sojinu mlijeku, a zbog iznimno bogatog sastava bjelančevina, kao i seitan i tempeh, odlična je zamjena za meso. Na tržištu ga se lako može naći kao svježi tofu, u obliku raznih namaza, a čak se mogu kupiti i majoneze od tofua. Na žalost, većina je današnje soje u svijetu genetski modificirana...

 

Tempeh  Pored velike količine bjelančevina, tempeh je bogat i kalcijem, željezom, fosforom i magnezijem, te ne sadrži kolesterol. Pored proteina, sadrži i minerale te je kao i prije navedene namirnice odlična zamjena za meso. Potvrđene su pozitivne strane njegova konzumiranja, zbog čega ga nutricionisti toplo preporučuju. Pokusi su dokazali da djeluje povoljno na srce, smanjuje visoki tlak, olakšava tegobe uzrokovane artritisom te čak smanjuje simptome nekih psihičkih bolesti, kao što je, na primjer, depresija. Dobiva se fermentacijom sojinih zrnaca.

 

Quinoa  Uzgajale su je Inke prije šest tisuća godina, a nazivali su je Majkom žitarica. Zbog čega? Sigurno su znali koliko visoku nutritivnu vrijednost ima. Sadrži velike količine proteina, vlakana, kalcija, željeza, vitamina E i B, a budući da ne sadrži gluten, pogodna je i osobama oboljelima od celijaklije. Ono što razlikuje Quinoau od većine žitarica, jest aminokiselina - lizin. Ona pomaže u regeneraciji tijela i jačanju imuniteta, a sadrži i vitamin B6 (koji ponekad nedostaje vegetarijancima), tiamin, niacin, kalij, riboflavin, bakar, cink i magnezij.

Riječ stručnjaka

- Neopravdano su zanemarene, a njihovo uvrštavanje u jelovnike jamči optimalni nutricinostički unos, a samim time i bolje zdravlje - kaže nutricionistkinja i dijetetičarka Olja Martinić, navodeći problem današnjeg čovjeka.

- Navedene namirnice izvori su složenih ugljikohidrata, od kojih na 1000 unesenih kalorija mora biti 600. No, problem je što je unos složenih ugljikohidrata zamijenio unos onih jednostavnih, što nije dobro, budući da je dnevno dovoljno unijeti svega 10 posto jednostavnih ugljikohidrata, i to marmeladom i medom, a ne slatkišima. Zbog toga je važno konzumirati spomenute namirnice, ali moram napomenuti da se u Dalmaciji mogu naći izvrsne ‘alternative’, kao što su bob, slanutak, leća... Biljni proteini su dobri, ali mogu nadomjestiti životinjske tek onda kada ih se konzurima iz nekoliko biljnih izvora - zaključuje nutricionistkinja Martinić.