Probudite metabolizam i riješite se suvišnih masnoća iz organizma
Voće
Često konzumirajte svježe voće, osobito jabuke, kupine, ribizle i maline s obzirom da obiluju pektinom, komponentom koja se veže za žučne kiseline u probavnom traktu. Vežući se sa žučnim kiselinama smanjuje apsorpciju masti i kolesterola, naročito LDL-kolesterola (“lošeg”), dok koncentracija zaštitnog HDL-kolesterola ostaje nepromjenjena.
Isto tako u prehranu uvrstite citruse (naranče, limune, grejp, mandarine, limeta) jer su bogati C vitaminom koji smanjuje apsorpciju masti. Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, je izrazit antioksidans koji sudjeluje u brojnim procesima važnim normalno funkcioniranje organizma.
Citrusno voće je korisno i može djelovati preventivno kod pojave ateroskleroze, jer vitamin C može smanjiti naslage na stijenkama krvih žila. Vjeruje se naime da molekule kolesterola postaju štetne upravo kada oksidiraju, što vitamin C može spriječiti pomažući glavnom antioksidantu u mastima - vitaminu E.
Soja
Soja je najpopularnija i jedna od najviše istraživanih mahunarki u svijetu i jedina je biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline, bez kojih organizam ne može funkcionirati.
Zrno soje i nefermentirani proizvodi soje bogati su i jedinstveni izvor izoflavona, genisteina i diadzeina koji se u literaruri često susreću pod imenom fitoestrogeni. Studija objavljena u časopisu Endocrinology u kolovozu 2003. tvrdi da fitoestrogeni iz soje, osobito genistein, imaju povoljno djelovanje na vitkost tako što utječu na proizvodnju manjeg broja malih masnih stanica.
Soja sadrži i lecitin koji je izvrstan je za zdravlje srca i dobru cirkulaciju. Lecitin sprečava aterosklerozu, te razgrađuje masnoće i kolesterol čisteći krvne žile, jetru i cijeli organizam od masnih depozita.
Istraživanja su pokazala da prehrana koja obuhvaća soju značajno utječe na smanjenje tlaka i ukupnog kolesterola, povećava razinu HDL-a (dobrog kolesterola), te skuplja LDL kolesterola (loš kolesterol) nakupljen u arterijama i omogućuje njegovo izlučivanje iz tijela. Vlakna prisutna u znatnoj količini u soji vežu masti i kolesterol iz hrane tako da se kolesterol manje apsorbira.
Češnjak
Češnjak, bilo svjež, kao češnjakovo ulje ili kao sok od češnjaka, smanjuje povišene lipide (masnoće) u krvi, sprečava prijevremeno ovapnjenje arterija, podstiče cirkulaciju krvi, povećava otpornost organizma, doprinosi održavanju vitalnosti i općem zdravlju organizma.
Prema rezultatima nekih istraživanja, češnjak je jedno od najboljih sredstava u prevenciji i liječenju začepljenja krvnih žila. Snižava razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno istodobno povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL).
Dijetalna vlakna
Dijetalna vlakna bi zbog povoljnog utjecaja na zdravlje kao što je snižavanje kolesterola, poticanja prirodne pasaže crijeva i reguliranja probave trebala postati dio svakodnevne prehrane. Dijetalna vlakna su dijelovi biljaka kompleksnog sastava i građe, otporna su na apsorpciju, a mogu potpuno ili djelomično fermentirati ili su pak potpuno neprobavljiva. Prema topivosti dijele se na pektine i biljne smole - topive u vodi i celulozu, hemicelulozu i lignin koji su netopivi u vodi. Celuloza je vrlo korisna u prehrani jer njena vlakna vezuju toksične materije i izbacuju ih iz organizma
Vlakna osiguravaju osjećaj sitosti pa tako pomažu pri držanju dijete. No, zapamtite, vrlo je važno da kada jedete hranu koja sadrži dosta vlakana pijete dosta tekućine, jer ukoliko to ne činite može doći do iritacije crijeva ili pak do začepljenja crijeva.
Namirnice koje sadrže vlakna:
1. cjelovite žitarice: zob, riža, ječam, heljda, pšenica, lan, raž, kukuruz...
2. voće: bobičasto voće, kruška, jabuka, jagoda , malina, grožđe...
3. povrće: zelena salata, šparoga, prokulica, mrkva, repa, pastrnak,
4. mahunarke: grašak, grah, mahune, slanutak, leća...
5. orašasti plodovi: lješnjak, badem, orah, kikiriki...
irida
bglavac
