Ovo povrće čuva vid, smanjuje rizik od moždanog udara i raka

Mrkva (lat. Daucus carota L) je korjenasto povrće koje pripada porodici Umbelliferae.

Ova namirnica se uzgaja već preko 1000 godina. Smatra se da je njezina domovina Europa, gdje ona i dan danas raste kao samonikla biljka.

Uzgojem je razvijeno preko 100 vrsta mrkve.

Većina nas je upoznata s mrkvom narančaste boje, no postoji i ljubičasta, crvena, žuta i crna mrkva.

Dok je narančasta mrkva popularna u Europi, u južnoj Aziji i Africi koristi se uglavnom ona ljubičaste boje.

Plodovi mrkve po veličini mogu varirati od 2 do 90 centimetara.

Sastav  i ljekovitost  mrkve

Boja mrkve ukazuje da je bogata beta karotenom, nakon čega slijede vitamin K, vitamin C, vitamin E, vitamin B1, B2, B3, B6, folna kiselina, fosfor, kalij, mangan i molibden.

Također obiluje vrijednim antioksidansima – karotenoidima, hidroksinamičnim kiselinama i antocijaninima.

Metabolički prethodnik vitamina A, beta karoten, opravdano je dobio ime po mrkvi (lat. Carota), jer ona sadrži 407 posto njegove dnevne preporučene doze. Beta karoten jača imunitet, štiti od infekcija i raka.

Redovito konzumiranje beta karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakta, pomaže u očuvanju i poboljšanju vida te smanjuje kratkovidnost - posebice kod djece.

Beta karoten je poželjan u prehrani oboljelih od raka (naročito pluća, želuca, jednjaka, tankog crijeva, grlića maternice i same maternice), jer ga oni, prema istraživanjima, imaju za trećinu manje od normalne razine.

Adekvatna dnevna doza beta karotena kod pušača značajno smanjuje izglede za dobivanje raka pluća i emfizema.

Dokazano je da povrće tamnonarančaste boje, posebice mrkva, najučinkovitije štiti kardiovaskularno zdravlje.

Zbog obilja vlakana i pektina smanjuje povišeni kolesterol, te podiže razinu dobrog HDL kolesterola.

Nijedna biljka bolje od mrkve ne zaustavlja proljev i povraćanje kod dojenčadi, a uspješno tjera i dječje gliste.

Zbog vrijednih sastojaka preporučuje se kod slabosti organizma, slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjem vitamina kao što su skorbut i rahitis.

Sok od mrkve odličan je za pospješivanje mokrenja, a u kombinaciji s medom preporučljiv je za bolesti grla i jačanje imuniteta.

U vanjskoj primjeni mrkva zacjeljuje i ublažava čireve, opekotine, ekceme, rane i zagnojenja.

Mrkvine stabljike obiluju mineralnim solima, a obliku uvarka ili kupelji djeluju protiv afti.

Redovito konzumiranje mrkve:

• smanjuje rizik od moždanog udara za 40 posto
• štiti vid
• potiče probavu i rad jetre
• štiti od nekolikih vrsta raka
• čuva zdravlje srca i krvnih žila
• jača imunitet
• pomaže kod proljeva
• poboljšava izgled kože
• čisti organizam

 

Ulja mrkve

Macerat korijena mrkve iznimno je bogat beta karotenom, te se najčešće rabi za sunčanje i tamnjenje kože, kao i za tretiranje ožiljaka i tamnih mrlja. Najbolje pogoduje suhoj i dehidriranoj koži.

Bazno ulje mrkve je skupo i visokokvalitetno ulje sa snažnim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Odlično je za njegu prije i poslije sunčanja, a i tretiranje opekotina.

Pogodno je za njegu masne kože sklone nastanku mitesera i akni. Zbog svojstava regeneracije i poticanja cirkulacije koristi se za kuperoznu kožu i tamne podočnjake.

Eterično ulje mrkve stimulira rad jetre i bubrega, normalizira kolesterol i potiče detoksikaciju. Idealno je za njegu svih vrsta kože, a posebice zrele, jer regenerira, djeluje protuupalno i zacjeljuje.

Također se primjenjuje u njezi za sunčanje te kao tretman ekcema, rozaceje, psorijaze i dermatitisa.
 

Maska protiv bora od mrkve

Pomiješajte žlicu soka od mrkve i žlicu maslinova ulja, smjesom namažite lice.
Nakon 20 minuta obrišite lice ubrusom. Nemojte se umivati  ili trebate nanositi kremu. Ovu masku primjenjujte dva puta tjedno.

Macerat korijena mrkve

15 grama prosušene ribane mrkve i 100 ml hladno prešanog suncokretovog ulja ostavite u poklopljenoj staklenki na sunčanom mjestu dva tjedna i povremeno protresite.
Nakon dva tjedna procijedite. Prije nanošenja na kožu razrijedite s baznim uljem u omjeru 1:10.

Mrkva u kulinarstvu

Prema nekima mrkvu je najbolje jesti sirovu, dok drugi izvori tvrde da ju je najbolje kratko prokuhati da bi maksimalno iskoristili njene vitamine.

U svakom slučaju nećete pogriješiti jer se beta karoten kratkim kuhanjem neće uništiti.

Mrkvu možete kuhati, pariti, peći, sušiti, roštiljati, pirjati te pripremati salate, juhe, zimnicu, deserte, piree, umake, sokove... Zbog svoje arome pogodna je i za slatka i slana jela.

Umjesto tipičnih nezdravih grickalica, djeci dajte mrkvu narezanu na štapiće.

Kod kupnje mrkve birajte one što tamnije boje, lijepog lišća,  glatkog i zdravog korijena po mogućnosti iz eko uzgoja.

Poželjno je da je odmah potrošite, a u hladnjaku može stajati do dva tjedna.

Primamljivi recepti s mrkvom

Smoothie od mrkve

Stavite u blender šalicu ananasa, pola šalice mrkve, pola šalice narančinog soka, pola šalice leda i pola banane. Miksajte dok ne dobijete glatku, gustu smjesu. Popijte odmah.

Smoothie od mrkve je ukusan i zdrav doručak!
 

Začinske medene baby mrkve

Sastojci

• pola kile mlade mrkve
• šalica i pol kipuće vode
• prstohvat klinčića
• prstohvat cimeta
• žlica i pol meda
• žlica maslaca
• ribana korica pola limuna

Priprema

U pokrivenoj tavi kuhajte mrkvu sa začinima desetak minuta dok ne omekša. Dodajte ostale sastojke i kratko prokuhajte. Poslužite toplu, uz rižu ili pire krumpir.