Mlijeko zagađeno od zaražene stočne hrane?
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nastoji ublažiti paniku koja je izbila zbog otkrića potencijalno kancerogenih aflatoksina u trajnom mlijeku Dukata i Vindije.
Aflatoksini su otrovni spojevi koje proizvodi plijesan Aspergillus flavus.
Ova plijesan raširena je u prirodi i može napasti i zaraziti usjeve prije žetve ili tijekom skladištenja.
Žrtve aflatoksina iz Aspergillus flavusa su žitarice, krumpir, voće, orašasti plodovi, sjemenke pamuka i hrana životinjskog podrijetla, osobito mlijeko, ako su životinje hranjene zaraženom stočnom hranom.
"Aflatoksin je izrazito kancerogen za ljude, i to je znanstveno dokazano. Naime, veći broj osoba koje su duže vrijeme konzumirale hranu zaraženu ovim mikotoksinom prve kategorije dobile su rak. Moguće je i da se jave alergije, povraćanje kod osjetljivih osoba." - izjavljuje dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju.
Dobra vijest je da rak nastaje ako se kontaminirana hrana konzumira duže vrijeme, nekoliko godina, međutim može i brže, ako je koncentracija toksina veća.
Toksini "minimalno iznad dopuštenih razina"?
Ministarstvo je javilo da su nivoi aflatoksina u pakovanjima proizvedenim u Dukatu i Vindiji samo minimalno iznad dopuštenih nivoa te da ne mogu naškoditi zdravlju.
Također je napomenulo da su propisi za određivanje štetnih nivoa aflatoksina u Hrvatsko stroži nego u SAD i Rusiji.
Ipak, Ministarstvo poljoprivrede naredilo je povlačenje spornih proizvoda, dok je Hrvatski veterinarski zavod proveo testiranje, poslavši uzorke s povišenim nivoima aflatoksina na dodatna testiranja u Beč.
I bosansko-hercegovačke su vlasti zabranile uvoz mlijeka Vindijine proizvodnje, a potom su jednako postupile i crnogorske vlasti.
Vindijini će se proizvodi vratiti u BiH nakon što uspješno polože deset uzastopnih testova.
Prema hrvatskim dužnosnicima, zaraženo mlijeko nije došlo u Hrvatsku iz inozemstva, već s domaćih farmi, označivši kao uzrok vjerojatno zaraženi hrvatski kukuruz, od kojeg se pravi stočna hrana.
Prošlog mjeseca aflatoksini su pronađeni i u slovenskom mlijeku, a slovenske su vlasti također pretpostavile da krivnja leži na kontaminaciji kukuruza i posljedično stočnog brašna.
Alternativa kupovnom mlijeku
Ovakvi problemi se događaju zbog industrijskog uzgoja životinja, kada se životinje hrane neprirodnom stočnom hranom (koncentrati žitarica, soje, otpada itd).
Da ne govorimo o hormonima rasta i antibioticima koji su u velikim količinama prisutni u mlijeku - namirnici koju zbog industrijske prerade (pasterizacije) više nažalost ne možemo nazvati prirodnom.
Kupujte domaće mlijeko na tržnici, organsko mlijeko u trgovinama zdrave hrane ili mlijeko iz mljekomata. Međutim, najprije svakako pitajte proizvođača čime se hrane njegove krave.
bglavac
irida
edin.kecanovic
