Od 1869. počela je debata o tome trebamo li po kruhu mazati maslac ili margarin? Te je godine francuski kemičar uspio izraditi jeftinu zamjenu za maslac, koji je zbog pošasti koja je vladala nad stokom u Europi toga doba postao teško dobavljiv i skup.

Riječ margarin dolazi iz grčkog jezika od riječi koja označava "biser" jer je prvotni margarin bio tvrd, bijel i sjajan. Vjerojatno i ne tako ukusan kao današnji jer je bio napravljen od goveđeg sala, mlijeka, nasjeckanog ovčjeg želuca, kravljih iznutrica...

Na početku proizvodnje margarin je bio mesna prerađevina ovisna o govedini i mliječnoj industriji, a glavna atrakcija nalazila se u cijeni - jeftiniji od maslaca. U tom razdoblju kupovali su ga isključivo siromasi.

No počekom 20. stoljeća otkriven je način na koji je moguće stvrdnuti tekuće masti - u prisutnosti metalnih katalizatora i vrućine dolazio je u rekaciju s vodikom. Od tog trenutka sirovine za proizvodnju margarina postaju tekuća biljna i riblja ulja. Proizvođači su kupovali najjeftinija ulja koja su mogli naći na tržištu i stvrdnjivali ih u margarin - koji je i dalje ostao hrana za siromašne.

Do početka 1920-ih u margarin su ulazila samo biljna ulja, a tijekom sljedećih 30 godina radišni kremičari uz pomoć niza kemijskih aditiva iznimno su popravili mazivost, izgled i posebno ukus margarina, uvijek imajući na umu najveću moguću sličnost s maslacem.

Popravljeni maragrin i dalje je bio jefiniji od maslaca no prodaja je toliko skočila da je postao prijetnja maslacu.

Proizvođači maslaca pokušali su ismijavati i ocrnjivati margarin no nije im uspjelo - percepcija potrošača se drastično promijenila i margarin je u umovim većine postao ne samo jeftinija nego i ZDRAVIJA verzija maslaca. Ova zabluda posebno se uvriježila u umu obrazovanijih i bogatijih - zavirite li u hladnjak osobe s fakultetom vjerojatnije ćete naći margarin nego maslac. Naime, ovdje se pokazalo istinita tvrdnja - ništa toliko ne šteti kao polovično znanje. Nakon spoznaje da maslac spada u zasićene masti životinjskog porijekla koje pospješuju razinu kolesterola, začepljenje krvnih žila i srčane i moždane udare maslac se našao na crnoj listi. U SAD-u margarin je postao 4 puta prodavaniji nego maslac.

Kad su liječnici shvatili opasnost koju zasićne masti donose za organizam svojim su pacijentima toplo preporučali margarin. Zaboravili su da je i margarin mast, a koliko je štetna ova industrijski prerađena mast otkrilo se tek kasnije.

Ono što su trebali naglasiti više od opasnosti koju maslac donosi je količina masti koja bi trebala biti zastupljena u prehrani. Ne više od 20 do 30 posto. A odličan način da smanjite masti u prehrani je izbjegavati i maslac i margarin i pojesti samo džem s kruhom.

Zasićene masti doista su prijetnja za srce no učvršćivanje biljnog ulja procesom hidrogenacije kreira se zasićena mast. Termin zasićena odnosi se na postotak ugljikovih atoma u masti koji su čvsto povezani s atomima vodika. Što je zasićenija to je potrebna veća temperatura na kojoj ostaju tekuće.

Kad ih stavite u hladnjak najzdravije vrste masti - polizasićene biljne masti ostaju prozirne i tečne - poput maslinovog ulja. No zasićene masti poput špeka, masti i maslaca postaju tvrde. I koliko god da su nezasićena ulja koja postaju margarin u procesu hidrogenacije to prestaju biti. Na većini margarina ipak ne stoji podatak koliko je zasićenih masti zastupljeno, pa iako margarin ne sadrži kolesterol tijelo se stimulira da ga samo proizvede dok ga jedete. Dakle zdravstvena prednost margarina nad maslacem, po pitanju zasićenih masnih kiselina, i nije tako velika.

Ono što baca margarin u posebno nepovoljan položaj je činjenica da je maslac prirodni proizvod, a margarin industrijski. Kemijska struktura maslaca i njegovih masnih kiselina odgovara našem tijelu no s margarinom u naše tijelo ulaze neprirodni, deformirani oblici masnih kiselina - transmasne kiseline - nastale kemijskom obradom margarina.

Tijelo nije u stanju inkorporirati transmasne kiseline iz margarina unutar membrana i ako to pokuša može doći do deformirane strukture stanica. Ovo povećava rizik od pojave tumora, potiče upalne procese, potiče starenje i degenerativne promjene u tkivu.

Mnogi me ljudi pitaju je li bolje jesti maslac ili margarin? Trebali bi me u stvari pitati je li gore jesti maslac ili margarin. Jer i ovaj i onaj su koncentrirane masti koje doprinose pretjeranom unosu masti koje ionako uzimamo. U svojoj kući ne držim ni jedno no da moram izabrati uzeo bih original - maslac - a to bih preporučio i vama.

 .

www.Net.hr/zdravlje