Krvavice – proizvod od svinjskih iznutrica, kožice, riže i krvi. Vrlo ukusan i zdrav proizvod, a dokaz je mudrosti naših starih koji su znali gospodariti.
Hladetina – vrlo ukusno i zdravo jelo skuhano od svinjskih nogica, kožice, i malo mesa kao dodatak, koje se dobro ukuha a potom ohladi i jede s velikim guštom.
O čvarcima se jako puno piše i priča. Ukusan su desert ili grickalica uz televizor, kartanje, ili kao jutarnji ili večernji obrok. Po mogućnosti uz što više luka jer tako najviše prija.
Pita od sira i koprive ne samo da je vrlo zdravo jelo već se sirovina lako i povoljno nabavi (u prirodi se uberu vršci kopriva koje se poliju vrućom vodom, ocijede isjeckaju i sirovina za ukusan i zdrav obrok je tu).
Mladi listovi i cjelokupni sočni dijelovi mlade biljke imaju blagu, ugodnu aromu i mogu se koristiti za salate, juhe, kao pire i sl.
Kiselica - Raste po svježim i vlažnim mjestima, oko vode, na zapuštenim travnjacima, pašnjacima i njivama, često kao korov. Kao djeca smo s radošću brali kiselicu i zabavljali se grickajući je.
Maslačak sa krumpriom je prava proljetna salata iz prirode, koja krijepi organizam poslije dugotrajne zime.
Sok od maslačka je zdrav i ukusan napitak.
.
Pohani cvjetovi bazge su u mnogim zemljama Europe vrlo ukusno jelo. Bobe se prerađuju u pekmez i sirup uz dodatak limunovog soka i osnova su za pojedine umake i pite. Ne smije ih se koristiti sirove. Bobe se mogu peči za rakiju. Sok od bazge poboljšava funkciju bubrega i odstranjuje nagomilanu vodu u organizmu.
Pekmez od bazginih boba, sok ili vino uklanjaju nervozne srčane smetnje. |
|
Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično.
Lišće kupine se koristi u raznim čajevima.
Šumske jagode su divlje voće euroazijskog podrijetla koje je zbog svojih kvalitetnih osobina preneseno na sve ostale kontinente.
Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, a ponekad i po drugi put ujesen. Kad se listićima ovog voća odstrane peteljke, od njih se može pripremiti ukusan čaj koji miriše na limun. Čaj pripremljen od tri grama listova divljih jagoda i
Pekmez od šumskih jagoda pravi je praznik za nepce.
Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi.
Plod kestena spada u nutritivno visokovrijedne namirnice.
Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji.
Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao pire, u juhama, kao dodatak raznim slasticama i jelima.
BAGREM, AKACIJA - stablo koje naraste do Bijeli mirišljavi cvjetovi koji rastu u grozdovima izlučuju puno nektara, ukusni su svježi, a specijalitet prženi prethodno uvaljeni u tijesto za palačinke. Mahune se mogu sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrće. Kuhano sjemenje bagrema može zamijeniti grah, a prženo poslužiti kao nadomjestak za kavu. |
LOBODA – mladi izdanci lobode (za mnoge drač sa livada) pripremaju se kao špinat. Najbolja je u svibnju. Kuha se 10 do 15 minuta. U Americi je smatraju ukusnijom i zdravijom od špinata.
Takodjer se mogu načiniti i pljeskavice koje se uvaljaju u brašno pa peku na umjerenoj vatri.
|
LOVOR - je u antici bio cijenjeno i sveto drvo, a starim rimljanima je lovorov vijenac bio znak slave i časti. Ovaj grm uspijeva na mediteranu, a njegovi tvrdi kožni listovi su dostupni cijele godine iako su sušeni listovi nešto aromatičniji. Listovi i plodovi koriste se kao začinska biljka i za dobivanje ulja. Pašu uz umake i marinade, jela od divljači, ribe i peradi. Koriste se za konzerviranje suhog voća i sušenih riba, te kod ulaganja povrća u ocat. |
LJESKA, LJEŠNJAK - Jezgra ploda lijeske - lješnjaci sazrijevaju po livadama i šumama tijekom jeseni. Osim što su svježi ukusna grickalica, koriste se u industriji slatkiša, za dobivanje ulja i pripremu halve. Među djecom je omiljena čokolada s lješnjacima. Rese lijeske se mogu prokuhane i osušene dodati tijestu za kruh
RUŽA DIVLJA, ŠIPAK - grm ruže koja naraste do |
RUŽMARIN - je zimzelen mediteranski grm igličastih listova koji se u gastronomiji koriste svježi i osušeni. Začinska je biljka aromatična, ljuta i opora okusa. Koristi se za začinjanje pečene janjetine, ovčetine, svinjskih kotleta, divljači, riba, jela od krumpira i drugog povrća, te za umake, juhe i marinade. |
SMOKVA - mediteransko drvo slatkih plodova koji sazrijevaju krajem ljeta - početkom jeseni. Ukusno je svježe voće, a sušena smokva posuta šećerom u prahu je omiljena zimska poslastica. U priobalju je sastavni dio rituala izražavanja dobrodošlice nuđenje gosta rakijom i suhim smokvama. U pojedinim restoranima serviraju ih u prošeku.
VRGANJ - je jedna od najukusnijih samoniklih gljiva. Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama u kasno proljeće i kasnu jesen. Može biti osnova juhe, spremati se punjena na roštilju, pržena i pirjana. Može je se sušiti, a potom nakon namakanja pripremati na sve moguće načine.
LISIČICA - je gljiva žute boje, a mirisom podsjeća na breskvu. Meso joj je čvrsto i žilavo, pa je treba kuhati nešto duže nego ostale gljive. Može biti osnova juha, umaka, gulaša, zamrzavati se i kiseliti. Može izdržati tjedan dana u hladnjaku, a da se ne počne kvariti. SUNČANICA – jestiva gljiva bijelo sive boje koja je najukusnija pohana i veoma svježa. Najbolje ju je pripremiti neposredno nakon branja. PUŽEVI – Delikatesno i vrlo zdravo jelo uz mogućnost pripremanja na razne načine. ŽABE – Pohani žablji bataci već odavno su specijalitet velikog broja restorana. RIBE - Riječne, jezerske i potočne ribe – naše rijeke, jezera i potoci obiluju kvalitetnim pastrvama, somovima, šaranima, a o moru i da ne govorimo. More nam može biti kao majka, u njegovom krilu uvijek ima dovoljno hrane za sve. Ovo je samo mali dio onoga što nam priroda pruža. Treba samo sa prvim suncem obuti čvrće cipele, oboružati se sa nešto malo znanja i krenuti u berbu. Priroda se za sve pobrinula.
Pridružite se i dodajte svoje spoznaje o jelima koje nam nudi priroda. |