Pomislite li na jesen, zasigurno će vam pasti na pamet kuhani ili pečeni kesteni!

A tek razne poslastice od kestena, koje dolaze u raznim varijantama slanih ili slatkih jela – od poznate kestenove rolade, juhe od kestena, kreme od kestena pa nadalje.

Kesten, pogotovo divlji, često je ukras u gradskim parkovima i drvoredima.

U šumi će se naći u društvu s hrastom i grabom.

Dugovječan je, te su poznata stabla kestena stara i preko 500 godina.

Dok je kesten bio omiljena hrana starim Rimljanima, Grci su prepoznali i njegova ljekovita svojstva.

Ljekovita svojstva kestena

Dvije su vrste kestena - pitomi kesten (Castanea sativa) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum).

Pitomi kesten je taj koji je jestiv i koji uveseljava naše nepce, dok se divlji kesten koristi više u medicinske svrhe.

Plodovi pitomog kestena čiste krv i jačaju imunitet. Teško su probavljivi ali zato daju puno energije.

Zbog njihove hranjivosti su ih stari narodi koristili za jačanje organizma, dok su se u srednjem vijeku plodovi pitomog kestena rabili kao važna namirnica u prehrani siromašnih slojeva društva.

Divlji kesten se koristio kao hrana za stoku, ponajviše za konje, pa otuda i njegov drugi naziv – konjski kesten.

Poznato je da je rimski car Cezar dao spaliti šume kestena na područjima koje je osvajao da bi uništio izvor hrane domaćem stanovništvu.

Izuzetno je hranjiv, sadrži vrlo vrijedne minerale i vitamine kao što su magnezij, kalcij, kalij, fosfor, željezo, skoro sve skupine vitamina B.

Plodovi se koriste u prehrani na razne načine – kuhani, pečeni, kao pire, sušeni za brašno te u mnogim slatkim i slanim jelima.

Listovi kestena se koriste za čaj.

Sadrže čak 95% tanina te razne esencijalne smole i vitamin K koji je izuzetan kod zaustavljanja krvarenja.

U kombinaciji s majčinom dušicom kesten liječi probleme s dišnim sustavom, čisti organizam, pomaže kod bolova u leđima i dijareje.

Med od kestena je vrlo hranjiv i ljekovit.

Liječi gastritis i probavne smetnje, štiti jetru te pridonosi boljoj cirkulaciji krvi.

Divlji kesten najčešće se primjenjuje u liječenju problema s venama, artritisom i reumom.

Djeluje diuretično i antiupalno, smanjuje otjecanje limfe i pomaže kod kožnih oboljenja.

Poznata je i tinktura kestena koja se koristi za proširene vene, kod problema s cirkulacijom, kod bolova u kostima, zglobovima i leđima.

Cvjetovi se koriste u izradi tinktura za liječenje reumatskih tegoba, gihta, artritisa i neuralgija.

Od pupova se rade poznate Bachove kapi koje pomažu kod učenja i koncentracije.

Prema starom vjerovanju imat ćete dobro zdravlje ako pronađete 3 sjemenke u plodu divljeg kestena.

Recepti

Tinktura od cvjetova kestena

Napunite bocu svježim cvjetovima divljeg kestena i prelijte rakijom.

Ostavite na toplom mjestu 4 tjedana. Procijedite. S tinkturom masirajte bolno mjesto nekoliko puta dnevno.

Ova tinktura je odličan lijek za reumu, giht i bolne živce.


Čaj od plodova kestena

1 žlicu samljevene kore i plodove kestena prelijte s 1 šalicom kipuće vode.

Ostavite poklopljeno 15 minuta, a zatim procijedite.

Pijte 1-2 šalice čaja dnevno.

Ovaj je čaj djelotvoran kod povećane prostate, proširenih vena, kroničnog proljeva i unutarnjih krvarenja.

Uzgoj kestena

Kesten je rasprostranjen najviše po južnoj Europi i Sredozemlju jer mu pogoduje umjerena klima zbog kasnijeg cvata i dozrijevanja plodova.

Ako želite posaditi kesten, važno je znati da ga treba saditi u paru jer drvo često razvija cvjetove samo jednog spola.

Da bi došlo do oprašivanja i pojave plodova, potrebno je prisustvo muškog i ženskog cvijeta.

Zanimljivo je da kesteni cvjetaju vrlo kasno, tek početkom lipnja i idealna su prehrana za pčele, jer im je to jedini izvor peluda i nektara u to vrijeme.

Nakon što se opraše muški i ženski cvjetovi, razvija se plod, obložen dobro nam poznatom bodljikavom korom, koji dozrijeva tek u rujnu ili listopadu.

Kesten je otporan na mraz i na niske temperature, i do -17 stupnjeva Celzija.


Autori: Marijana Brodarić i Petra Šafranko, Park Božanske Energije www.divineenergypark.org