U naše vrijeme, kada je krumpir na lošem glasu kao nezdrava namirnica i bezvrijedno povrće, koje ne sadrže vitamine, moram stati na njegovu obranu, jer to jednostavno nije istina.

Niti jedno povrće nije toliko mnogostrano, kao skroman krumpir. Jednako fin u kuhanom, pečenom ili prženom obliku, krumpir rijetko dobiva pohvale koje zaslužuje.

Zaboravljamo da je ova skromna namirnica igrala važnu ulogu u povijesti čovječanstva. Puno puta spašavala je ljude od gladi tokom rata ili u područjima loših klimatskih uvjeta.

U mnogim zemljama krumpir je pogodovao rastu stanovništva i ekonomskom razvoju.

Krumpir su prvi počeli uzgajati Indijanci iz Perua prije više od 4000 godina. Iz Amerike u Europu krajem 16. stoljeća ga je donio Sir Francis Drake - pomorski istraživač i vojskovođa.

Naziv krumpir potječe od bavarske riječi Gruntbir - "kruška iz zemlje". Engleski naziv potato potječe od američko-indijanske riječi "batata".

1. Krumpir je ekološki čista namirnica. Uzgajati krumpir je lako i jeftino. Za njegov uzgoj　 nije potrebno umjetno gnojivo niti pesticidi (iako ih mnogi poljoprivrednici svejedno koriste).

2. Krumpir je dobar za zdravlje pod uvjetom da ga ne konzumirate u prženom obliku.

3. Krumpir je savršena kultura za uzgoj u　 siromašnim zemljama. Ova jeftina i hranjiva namirnica raste čak i u lošim klimatskim uvjetima.

4. Krumpir je prva namirnica koja je uspješno uzgojena u svemiru.

5. Po količini fenolnih spojeva krumpir se može takmičiti sa brokulom, špinatom i kelj pupčarom. Flavonoidi koji sadrži krumpir štite od bolesti srca i krvnih žila, bolesti dišnih puteva i raka.

6. Engleski znanstvenici u krumpiru su pronašli poseban sastojak - kukoamin - koji štiti od visokog tlaka.

7. 2008 godina je proglašena godinom krumpira. UN smatra da je krumpir namirnica budućnosti, koja bi mogla suzbiti glad u svijetu.

8. Postoji preko 1000 vrsta krumpira. Krumpir je četvrta najviše uzgajana kultura u svijetu. Ova namirnica se danas koristi u svakom dijelu svijeta.

9. Europljani konzumiraju duplo više krumpira nego Amerikanci.

10. Tokom zlatne groznice u Klondajku krumpir se koristio kao valuta. Krumpir je bio toliko cijenjen zbog visokog sadržaja vitamina C da su ga mijenjali za zlato.

11. Čips od krumpira je najprodavanija zakuska u svijetu.

Fitness gurui su proglasili krumpir namirnicom koja deblja. Tvrde da zbog visokog glikemičkog indeksa i velikog sadržaja škroba krumpir nije pogodan za mršavljenje.

Međutim to nije istina. Provedena su istraživanja o utjecaju krumpira na tjelesnu težinu. Osobe koje su tijekom 6 tjedana svakodnevno konzumirali 7-9 krumpira zapravo se nisu debljale, nego mršavjele!

To se objašnjava time da krumpir izaziva osjećaj sitosti, dok sadrži relativno malo kalorija. (Jedan krumpir u prosjeku sadrži 100-120 kalorija - 2,5 puta manje nego kruh).

Ali ako svakodnevno konzumirate pomfrit ili čips svakako ćete se udebljati, jer ova hrana sadrži puno kalorija zbog velikog udjela masnoća.

Kada govorimo da je krumpir zdrav, ne mislimo na pomfrit. Pomfrit je najnezdravija hrana na našem planetu!

1. Pomfrit sadrži velike količine "loših" masnoća, koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, debljanja i visokog kolesterola.

2. Zbog prženja u ulju na visokoj temperaturi, pomfrit sadrži akrilamid - poznati kancerogen i neurotoksin. Pretpostavlja se da samo u SAD-u akrilamid uzrokuje nekoliko tisuća slučajeva raka svake godine.

Krumpir se koristi ne samo kao hrana, nego i kao lijek. Nekoliko primjera primjene krumpire u svrhe liječenja:

Operite i naribajte krumpir, stavite ga u lanenu krpu i stiskanjem iscijedite sok. Sok možete pripremiti i u sokovniku. Koristite uvijek svježe pripremljen sok.

Zbog njegove pristupačne cijene, izvrsnog okusa, hranjivosti i bogatstva nutrijenata, krumpir itekako zaslužuje da ga stavimo na popis super-namirnica, koje su prijatelji našeg zdravlja.

O ljekovitosti krumpirova soka pisali su mnogi uvaženi stručnjaci za ljekovito bilje poput Ivana Lesingera i dr. Jovana Tucakova.

Lesinger smatra da je krumpirov sok prirodno sredstvo za liječenje　gastritisa, jedne od najraširenijih bolesti današnjice.

U tu svrhu preporučuje uzimati po jednu žlicu soka krumpira razrijeđenog s malo vode, pola sata prije doručka, ručka i večere.

U terapiji čira želuca i dvanaesterca savjetuje svakodnevno uzimati pola dcl krumpirova soka natašte i zatim po pola decilitra pola sata prije ručka i večere.

Dr. Jovan Tucakov tvrdi da sok od krumpira ima blagotvoran utjecaj na snižavanje　razine šećera u krvi, kao i u liječenju bolesti pluća i organa za disanje, čak i kod teških
oboljenja poput　emfizema.

Budistički svećenik Tomizawa, autor knjige ''Put do zdravog života: raka se ne treba bojati'', tvrdi da svakodnevno ispijanje dva dcl soka od krumpira može uvelike pridonijeti　izlječenju od rakai drugih teških bolesti.

Učinkovitost krumpira u suzbijanju karcinoma postupno se dokazuje i u znanstvenim istraživanjima.

Profesor Kagamin s medicinskog sveučilišta u Akiti (Japan), uspio je iz sirovog krumpira izdvojiti tvar koja se pokazala učinkovitom u suzbijanju rasta tumorskih stanica kod laboratorijskih miševa.

Rezultate tog istraživanja objavio je na međunarodnom kongresu lige za borbu protiv raka, održanom u Njemačkoj.

Sok krumpira također se primjenjuje kao dio poznate　Brojsove terapije　protiv raka.

U zadnje vrijeme krumpir sve više dobiva na važnosti kao učinkovito sredstvo u borbi protiv bolesti jetre i bubrega, ali i kod srčanih oboljenja, visokog tlaka, dijabetesa, lumbaga, reumatskih bolesti itd.

Neovisno o pozitivnim učincima u tretmanu teških bolesti, pijenje soka od sirovog krumpira odlično je sredstvo za　jačanje imuniteta.

Također, pomaže pri uklanjanju učestalih glavobolja i menstrualnih bolova.

Osjećate li se slabo ili iscrpljeno, ujutro i uvečer popijte sok napravljen od jednog krumpira srednje veličine, jedne mrkve i jabuke, i u roku od dva tjedna ponovno ćete biti u formi.

Blagodati krumpirova soka:
　

Ljuska krumpira prirodno je sredstvo za detoksikaciju organizma i　izvor mnogih nutrijenata.

Konzumirate li krumpir zajedno s ljuskom, osobito sirov, unijet ćete u organizam niz vrijednih sastojaka poput ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina C i B6, kalija, željeza, magnezija i cinka.

Važno je imati na umu da se vitamin C kuhanjem gubi, što je uistinu velika šteta, jer u sirovom krumpiru srednje veličine (150 grama) ima čak 27 mg vitamina C, što čini 45% preporučenog dnevnog unosa tog vitamina.

Između ostalog, vrlo je djelotvoran u njezi problematične kože, te osigurava čist i blistav ten, bez akni i mitesera.

Zahvaljujući antiseptičkim svojstvima, odličan je čistač problematične kože, a budući da sadrži velik udio C vitamina i škroba, hrani kožu i sprečava njezino starenje.

Ako se nariba i u obliku maske nanese na lice, očistit će i zategnuti kožu, te izgladiti sitne bore.

Usto, može pomoći u borbi protiv　celulita. U tu svrhu, dovoljno je kriškama sirovog krumpira redovito masirati kritična mjesta.

Sok od krumpira vrlo je jednostavno napraviti. Prije svega, krumpir dobro operite i uklonite s njega sve klice i zelene dijelove kore.

Potom ga naribajte, stavite u lanenu krpu i iscijedite sok. U　 tu svrhu možete uporabiti i sokovnik.

Sok uvijek pijte svježe pripravljen, a radi poboljšanja okusa možete ga pomiješati s voćem i povrćem po izboru, primjerice jabukom i mrkvom, sokom od limuna ili medom.