Ugledni američki znanstvenik Dr. Colin Campbell proveo je brojna istraživanja o vezi između zdravlja i prehrane.

Ono što ga je snažno motiviralo da otkrije istinu, jest golemi porast broja osoba koje boluju od raka, dijabetesa i srčanih bolesti diljem svijeta.

Dr. Campbell je i sam odrastao na farmi, konzumirajući obilje mlijeka i mesa.

No rani gubitak oca, koji je umro od bolesti srca, i brojna istraživanja koja su potvrdila vezu između životinjskih namirnica i najtežih kroničnih bolesti naveli su ga da promijeni svoje mišljenje i postane - vegetarijanac.

Knjiga “Kineska studija”, koju je napisao sa svojim sinom, najopsežnija je studija prehrane, načina života i bolesti koja je ikad provedena, a koja se poziva na više od 750 znanstvenih radova. 

Kao recept za zdravlje dr. Campbell preporučuje prehranu baziranu na namirnicama biljnog podrijetla te izbacivanje iz jelovnika sve hrane životinjskog podrijetla.

Hrana drastično utječe na vaše zdravlje

Dugo vremena smatralo se da su jedino bjelančevine životinjskog podrijetla “visokokvalitetne”, dok se biljna prehrana smatrala manjkavom i lošom.

No istraživanja i studije pokazale su upravo suprotno – bjelančevine iz biljnih izvora najzdravije su za naš organizam.

Istraživački tim na čelu s dr. Campbellom proučavao je prehrambene navike Kineza i povezanost s raznim oboljenjima.

Istraživanja koja su provedena u ruralnoj Kini i Tajvanu otkrila su ove fascinantne činjenice:

• Promijene li prehranu, dijabetičari mogu prestati uzimati lijekove.
• Prehrana može zaustaviti i preokrenuti razvoj srčanih bolesti.
• Konzumacijom industrijskih mliječnih proizvoda povećava se rizik od raka prostate.
• Zdravom prehranom mogu se spriječiti bubrežni kamenci.
• Dijabetes tipa 1 dovodi se u vezu s mlijekom koje konzumiraju bebe i mala djeca.
• Ljudi koji jedu hranu životinjskog podrijetla imaju najveći broj kroničnih bolesti.

Primijetili su i sljedeće – što su bile niže razine kolesterola, to je opadao broj oboljelih od raka debelog crijeva, rektuma, raka pluća i leukemije.

Otkrili su da visoki kolesterol ne povećava rizik samo od bolesti srca nego i od brojnih vrsta raka.

Razinu kolesterola u krvi podižu namirnice životinjskog podrijetla - meso, riba, jaja, industrijsko mlijeko.

Nažalost unatoč tome, malo koji liječnik na Zapadu sugerirat će vam da prestanete jesti životinjske bjelančevine.

Štetne masti povećavaju rizik od raka

Istraživanja su pokazala da je količina konzumirane masti iz namirnica životinjskog podrijetla usko povezana s učestalosti raka dojke, raka debelog crijeva i srčanih bolesti.

Riječ je o bolestima koje ubijaju sve veći broj ljudi u zapadnim zemljama.

Što se više životinjskih masti konzumira, to je i veća učestalost i smrtnost od raka dojke u žena.

Primjerice, smrtnost od raka dojke puno je veća u zemljama poput Nizozemske, Velike Britanije i Danske, a najmanja u Tajlandu, Salvadoru i Japanu, gdje se konzumira najmanje masti.

Probavna vlakna štite zdravlje

Prehrambena vlakna dobivamo isključivo iz namirnica biljnog podrijetla.

Ona utažuju glad te pomažu u smanjenju broja kalorija.

Dr. Burkitt iz Dublina, koji je proputovao 10.000 milja kako bi proučavao prehrambene navike Afrikanaca, zaključio je da su vlakna iznimno važna za ljudsko zdravlje.

Ona su u stanju povući vodu iz tijela u crijeva kako bi se sadržaj crijeva kretao.

Iako su neprobavljiva, vlakna u crijevima vežu na sebe kancerogene tvari i tako pomažu njihovoj eliminaciji.

Ako u vašoj prehrani nedostaje vlakana, postajete osjetljivi na bolesti povezane uz zatvor crijeva, poput raka debelog crijeva, proširenih vena i hemoroida, tvrdi dr. Burkitt.

Kineska studija pokazala je da je visoki unos vlakana iz namirnica poput graha, lisnatog zelenog povrća i cjelovitih žitarica povezan s niskim stopama raka rektuma i kolona, kao i s nižim razinama kolesterola u krvi.

Antioksidansi – snažni zaštitnici zdravlja

Snažni zaštitnici zdravlja su antioksidansi, koji se nalaze uglavnom u biljnim namirnicama.

Neki od važnijih su vitamin C i beta-karoten.

Istraživanja su pokazala da je u obiteljima u kojima se konzumira malo vitamina C zabilježena viša stopa raka jednjaka, dojke, želuca te leukemije.

No uzimate li samo dodatke s vitaminom C ili beta-karotenom, to vam neće pružiti potpunu zaštitu od raka.

Naime, najveću snagu antioksidansa dobivate ako jedete cjelovite namirnice u kojima se oni nalaze.

Primjerice, zdjelica salate od špinata sadrži i vlakna, i antioksidanse, i brojne druge hranjive tvari koje zajednički čine “simfoniju zdravlja”, kaže dr. Campbell.

Dobro djelovanje složenih ugljikohidrata

Studije su pokazale da je najzdravija prehrana ona bogata složenim ugljikohidratima.

A barem 99 posto ugljikohidrata dobivamo iz voća, povrća i žitarica.

To su tzv. kompleksni ugljikohidrati, koji se tijekom probave razgrađuju na kontroliran način, te dolaze u sinergiji s drugim hranjivim tvarima.

Postoje i visoko prerađeni ugljikohidrati, poput bijelog kruha, krekera i slatkiša.

Njih trebate eliminirati iz prehrane jer podižu razinu glukoze u krvi.

Veza između industrijskog mlijeka i osteoporoze

Kad vam netko spomene mlijeko, prvo na što pomislite vjerojatno je kalcij, odnosno zdrave kosti.

No, je li to baš tako?

Kako to da u Americi, gdje se konzumira najviše industrijskog mlijeka i mliječnih proizvoda, ima najviše prijeloma kuka, koji je siguran indikator osteoporoze?

Životinjske bjelančevine, poput onih iz industrijskog kravljeg mlijeka, povećavaju kiselost, koju tijelo ne voli i protiv koje se bori trošeći kalciji – i to iz vaših kostiju.

To je razlog zbog kojeg kosti počinju propadati i javlja se osteoporoza.

Prema provedenim istraživanjima, žene koje unose puno životinjskih bjelančevina imaju 3,7 puta više prijeloma i gube koštanu masu četiri puta brže nego žene koje konzumiraju manje tih bjelančevina.

Unos životinjskih bjelančevina povećava rizik i od bubrežnih kamenaca i bolesti očiju, poput makularne degeneracije, a unos životinjskih masti povećava rizik od Alzheimerove bolesti i demencije.

Zašto vam životinjske namirnice ne trebaju

Ono što životinjske namirnice sadrže, a biljne uglavnom nemaju, jesu kolesterol te vitamini A, D i B12.

No važno je znati sljedeće:

1. Vaše tijelo samo proizvodi kolesterol.
    
2. Vitamin A brzo nastaje u vašem tijelu iz beta-karotena, koji dobivate iz voća i povrća.
    
3. Vitamin D dobivate od sunca tako što mu se izlažete barem 15 minuta svakih nekoliko dana. Vitamini A i D su otrovni u velikim količinama, stoga je najbolje kada ih organizam sam stvara, uz pomoć beta-karotena i sunca.
    
4. Vitamin B12 stvaraju mikroorganizmi u tlu, te mikroorganizmi u crijevima životinja. Budući da se danas prehranom teško možete opskrbiti dovoljnom količinom vitamina B12, dobro je uzimati ga u obliku dodataka prehrani.

 

www. Alternativa za Vas