Montignac tvrdi da su pravilan odabir namirnica, tradicionalan način pripreme jela i zajedničko blagovanje najbolja obrana od pretilosti i najčešćih bolesti naše civilizacije.
Proljeće i sunce koje je granulo nakon gotovo pola godine zime i mraka mnoge bi nagnali da se dobro pogledaju u ogledalo i razmisle o raznoraznim dijetama kako bi smršavjeli i mogli se uvući u odjeću koja će ih razgolititi. Prva pogreška.

- Ne idite ni slučajno ni na kakve dijete. To je zatvoreni krug i jednom kad u njega uđete, zauvijek ste izgubljeni. Želite li smršavjeti, počnite pravilno jesti i kilogrami i problemi će nestati - poručuje Michel Montignac, jedan od najpoznatijih tvoraca ideje o zdravoj prehrani, čije su se knjige diljem svijeta prodale u 18 milijuna primjeraka (dostupne su i na hrvatskom tržištu u nakladi Zadro), a tisuće ljudi uspjele su smršavjeti i ozdraviti samo zahvaljujući promjeni načina prehrane.
Hm, jesti da bi se smršavjelo? Montignac kaže da je upravo to načelo vrlo jednostavno i logično, jer čim preskočimo jedan obrok, tijelo pali alarm i javlja mozgu da sprema sve zalihe u salo umjesto da ih pretvara u energiju.

- Ako preskočite obrok, tijelo će pohraniti više u onom sljedećem. Ako svom psu redovito dajete obroke, on će ih sve pojesti. Ali ako ga izgladnite i ne nahranite cijeli dan, on će dio hrane koju mu potom date zakopati iako umire od gladi. To se događa i kod dijeta - ističe Montignac.

Jo-jo efekt

Pogrešno je brojati kalorije na tanjuru, jer zdjela voća je daleko zdravija od zdjele mlijeka i prerađenih žitarica, koja ima manje kalorija. U čemu onda griješimo i kako se snaći u moru svakojakih savjeta i "čudotvornih" dijeta?

Montignac kao prvo zabranjuje svaku dijetu, jer iako će kilogrami otići, oni će se isto tako vratiti, te se ništa neće dugoročno riješiti, nego će samo doći do jo-jo efekta: izgubit ćete možda pet kilograma, ali ćete ih vratiti sedam i tako unedogled. Drugo - poručuje da je vrlo bitno jesti tri obroka na dan, ali pravilno kombinirana i nikako ih ne preskakati.

On svoju teoriju prehrane temelji na glikemičkom indeksu, odnosno podjeli namirnica na one zbog kojih nam raste šećer i na one koje šećer održavaju u normali. Pivo, glukoza, pečeni krumpiri, cornflakes i zašećereni gazirani sokovi spadaju u kategoriju koju naše tijelo teško prerađuje zbog velikih količina šećera koje sadrže.

U onu drugu skupinu "dobrih" namirnica spadaju kruh od cjelovitog zrnja, divlja riža, leća, povrće i integralna tjestenina. Montignac stoga preporučuje kombiniranje tih dviju skupina namirnica. Tako se, na primjer, može pojesti pečeni odrezak, ali uz leću, povrće ili integralnu tjesteninu, a nikako uz pečene krumpire i bijeli kruh.

- Ključna pogreška je u tome što smo malo pomalo promijenili svoje prehrambene navike. Promijenilo se ono što jedemo. Količina šećera koju prosječan čovjek konzumira stotinu je puta veća od one prije 150 godina. Početkom 19. stoljeća potrošnja šećera bila je manja od jednog kilograma po osobi godišnje.

Razlog je bio taj što je šećer bio skup i mogli su si ga priuštiti samo bogati, pa su zbog njega i bili debeli. Današnji podaci govore da se konzumira 50 kilograma šećera na godinu po osobi, a u SAD-u čak 86 kilograma - kaže Francuz koji je zdravu prehranu pretvorio u svoj životni poziv.

Krumpir je za svinje

Za činjenicu da je šećer danas iznimno jeftin "kriv" je Napoleon, koji je prema Montignacovim riječima odlučio bogato nagraditi onoga tko pronađe zamjenu za šećer čiju su distribuciju zaustavili Englezi. To se i dogodilo 1812. godine kad je jedan znanstvenik otkrio da se šećer ne mora dobivati samo od šećerne trske, nego i od repe.

Šećer je zato rapidno pojeftinio, pa je već 1900. godine potrošnja porasla na 17 kilograma po osobi na godinu. Montignac ga smatra glavnim krivcem za epidemiju pretilosti koja je zahvatila naš planet, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na Zemlji ima milijardu i pol pretilih ljudi.

- Šećer je visokoglikemičan i malo pomalo uništava organizam. Mogućnost štitnjače da proizvede inzulin sve je manja jer se ona umara i počinje se stvarati višak inzulina. Ako je unos visokoglikemičnih tvari stalan, dolazi do hiperinzulizma, te se ugljikohidrati umjesto u energiju pretvaraju u salo i počinjemo se debljati. Imamo višak inzulina na kraju obroka koji tijelo pohranjuje umjesto da ga sagori - kaže Montignac.

Žestoki je protivnik krumpira, a za popularni pomfrit kaže da je nešto najgore što nam se moglo dogoditi.

- Katastrofa je da u svakom restoranu kao prilog obavezno nude pržene krumpiriće, dok o povrću nema ni govora. Krumpir je jednostavno hrana za svinje. Ljudi ga moraju termički obraditi kako bi ga mogli jesti, a škrob iz njega tada dobiva visok glikemički indeks. Ljudi su ga jeli u 19. stoljeću jer je bio jeftin, ali se nisu debljali jer su ga jeli s povrćem - kaže Montignac dok jede ribu s povrćem i pijucka bijelo vino u svom omiljenom restoranu kraj Ženevskog jezera.

U meniju inače riba dolazi u kompletu s prženim krumpirom, ali ga je on zamijenio mahunama s češnjakom i maslinovim uljem. Iako je rekao da slobodno naručim pomfrit koji sam željno gledala, ipak sam odlučila pojesti isto što i on. Malo mi se činilo "praznim", ali sam zato za desert dobila creme brulee, što je cjelokupni dojam o Montignacovu načinu prehrane podiglo na sasvim drugu razinu.

Moderna hrana

- Pojeli smo filete ribe koja je, doduše, bila pržena, ali u kombinaciji s povrćem i salatom. Štitnjača zato nije bila preopterećna, pa je desert bio sasvim normalna stvar. Stvarno nema potrebe za gladovanjem - protumačio je. No, moderna hrana koju danas jedemo jako se razlikuje od one prije nekoliko stotina godina i u većini slučajeva ima visok glikemički indeks, stoga je vrlo bitno i kakva je hrana koju jedemo.

- Kad sam u bio u Bombaju, pitali su me zašto Indijci postaju sve deblji i deblji, a prema statistikama ne jedu puno više nego prije 30 godina. Pitao sam ih koliko je ljudi Indija imala 1940. godine? Odgovoril su mi 350 milijuna. A danas? Milijardu. Pohvalili su se da usprkos tome ima hrane za sve. Zamolili su, naime, američke agronome da im daju biljke koje su hiperproduktivne. Tako su umjesto tri tone riže po hektaru mogli s novim američkim genetički modificiranim usjevima proizvoditi pet puta više.

Sarme i ćevapi

Tu se ujedno krio odgovor - kvaliteta hrane potpuno se izmijenila i pokvarila, pa ima visok glikemički indeks od kojeg se ljudi debljaju - objasnio je Montignac. Promijenio je mišljenje o dodacima uz prehranu, te danas smatra da bismo trebali uzimati multivitaminske tablete, ali samo provjerenih proizvođača, jer oni jeftini "Made in China" obično nemaju ništa u sebi.

Kad je čuo da Hrvati najradije konzumiraju jela poput sarme, ćevapa i punjenih paprika, rekao je da je to sasvim u redu, ali da uz to treba jesti salate ili kiseli kupus, a ne pire krumpir koji podiže razinu šećera u krvi. Osvrnuo se i na industriju ljepote koja nalaže da svi moramo izgledati poput mršavica s naslovnica.

- Sreo sam manekenke koje doslovce jedu jabuku i jedan jogurt dnevno iz straha da se ne udebljaju. Zbog toga pate, živčane su i imaju zdravstvenih problema, a izgledale bi potpuno isto i da jedu tri normalna, pravilno kombinirana obroka dnevno.

To je paradoksalno, jer zapravo prakticiraju nešto o čemu ništa ne znaju i igraju se sa svojim zdravljem - kaže Montignac. Zato nemojte više zloupotrebljavati svoje tijelo, a ako ste već probali sve moguće dijete, probajte s nečim logičnim - počnite jesti, i to na pravi način. Recepte i način prehrane ili ono što jednostavno nazivamo joie de vivre možete pronaći na www.montignac.com .

Mlijeko je otrov

Iako nije doktor, nego je kao politolog radio za farmaceutske kompanije u Sjedinjenim Državama, upravo ga je sve što je tamo vidio nagnalo da se posveti proučavanju prehrane i znanstvenih radova iz tih područja. Prestravilo ga je to što je naišao na brojne znanstvene dokaze da su mlijeko i mliječni proizvodi čisti otrov za ljudski organizam.

No ono se i danas reklamira kao izvor kalcija i zdravlja za sve dobne skupine, iako pouzdano izaziva osteoporozu i probleme s dišnim putovima. Kad je zagrebao ispod površine, vidio je da većinu istraživanja financiraju upravo velike kompanije koje proizvode prerađenu hranu, pa se ništa protiv njih i ne smije objaviti.

No Montignac je odlučio stati tome na kraj i nedavno je objavio listu kompanija koje prodaju proizvode štetne za ljudsko zdravlje. Najveća među njima je francuska kompanija Danone koja prodaje mliječne prerađevine, slijede švicarski Nestle, Kellog's, koji proizvodi prerađene žitarice, zatim Procter & Gamble i Coca-Cola. Montignac navodi i dokaze koji pokazuju da Danone ima vlastiti institut koji se bavi dijetetikom i nutricionizmom iz kojih izlaze rezultati samo o korisnosti njhovih proizvoda.

- Upliv prehrambenih kompanija na potrošačko društvo je toliko snažan, a njihovo bogatstvo tako veliko da se nitko ne usudi govoriti protiv njih. Jednom su me čak izrezali iz jedne TV emisije na francuskom kanalu jedan jer sam rekao da se od aspartama deblja, a njihov najveći oglašivač bio je proizvođač gaziranih sokova - rekao je Montignac.

Kylie Minogue najbolja mušterija

Michele Montignac otvorio je dućane sa svojim proizvodima diljem Europe, ali jedan od najpoznatijih je onaj na ekskluzivnoj lokaciji na Old Brompton Roadu u Lodonu. Uz proizvode poput pekmeza bez šećera i tamne čokolade sa 70 posto kakaa tamo se mogu jesti obroci pripremljeni a la Montignac.

Dućan je malen, ali svaki dan neki od najbogatijih Londonaca dolazi tamo objedovati. Kylie Minogue najbolja je mušterija koja tamo jede svaki dan kad je u Londonu, a Montignaca posjećuje i Elizabeth Hurley, koja je običavala dolaziti i s Hughom Grantom dok su još bili zajedno. Zanimljivo je i da se u engleskom jeziku pojavio glagol "to Montignac", što znači jesti po Montignac ishrani, te neki od celebrityja redovito pitaju "Did you Montignac today?" što znači: "Jeste li jeli po Montignacu danas?"


GLIKEMIJSKI
INDEKS
( namirnice ispod 50 su prihvatljive i zdrave )

Namirnice s visokim glikemijskim indeksom

pivo 110
glukoza 100
pečeni krumpiri 95
bijelo brašno 95
pire krumpir 90
cornflakes 85
Namirnice s niskim glikemijskim indeksom

kruh od integralnog
brašna 50
integralna
tjestenina 40
sušene marelice 35
divlja riža 35
leća 22
tamna čokolada (70 posto kakaa) 22

Nađa Irena Fišić

11/2009.

www.jutarnji.hr