Pero kaže da ne sluša nutricioniste jer se isti svaki drugi dan predomišljaju, a njihovi se savjeti mijenjaju. Kaže i da ionako svatko drugačije reagira na hranu i najbolje zna što njemu treba.

Jučer su jaja bila nezdrava. Danas su zdrava.

Prijepodne su ugljikohidrati bili temelj zdrave prehrane. Popodne od njih treba bježati kao vrag od tamjana.

Nije teško stvoriti dojam da je nutricionizam nepouzdana znanost čiji se postulati mijenjaju na dnevnoj bazi. Da je pokvaren i da je Pero to dobro zamijetio. Osim što se postulati ne mijenjaju. Doduše, nešto se mijenja.

Koji je vaš problem sa šećerom?

U što ljudi vjeruju

Mijenja se laička i/ili kvaziprofesionalna interpretacija znanstvenih rezultata. Ta je interpretacija više stvar neznanja, povodljivosti, mode, žicanja klikova i lajkova, prodaje knjiga, magle i nepotrebih suplemenata, nego pravog stanja stvari. Gotovo nikada ne dolazimo do znanstvenih dostignuća koja značajno mijenjaju prethodne konsenzuse. Znanje se proširuje, nadograđuje. A baš nikada ne dolazimo do dostignuća koja nam daju zaključiti da je sve što smo o zdravoj prehrani do sada mislili pogrešno. Kako bi barem jedan hrvatski nutricionist iz Švedske htio da mislite. Kažu da senzacije prodaju knjige…

Kokosovo ulje i drugi prehrambeni mitovi

Nutricionizam kao znanost

Nije fer niti glorificirati znanost, barem ne na način na koji se trenutno izvodi.

Znanstvena metoda najbolji je način potrage za istinom. Imitacija događaja. Izolacija vanjskih utjecaja. Promatranje. Interpretacija. Replikacija. Znanstveni sustav doduše ima prilično prostora za napredak. Od smanjenja motivacije znanstvenika za produkcijom značajnih rezultata pod svaku cijenu do povećanja motivacije znanstvenika uključenih u peer review proces.

Ruku na srce, nutricionizam je kompleksna znanost (prehrana ne bi trebala biti kompleksna). Učinci prehrane daleko su suptilniji no što to laici smatraju, i što bi to znanstvenici i nutricionisti htjeli. Nije lako primijetiti i kvantificirati učinak koji do izražaja dolazi kroz dvadeset godina, a koji je zamagljen brojnim poznatim i nepoznatim vanjskim varijablama.

A treba i znati reći ne znam. O prehrani znamo dovoljno za dati kvalitetan i produktivan savjet, ali ne znamo sve. I to je u redu. Ne treba izmišljati odgovore. Treba ih nastaviti strpljivo tražiti.

Znači li to da je nutricionizam, znanost u prehrani, pokvaren?

Radim u znanosti. Volim znanost. Vjerujem u kvalitetu znanja proizvedenog kvalitetnom znanstvenom metodom. Nutricionizam nije pokvaren, ali treba biti svjestan njegovih nedostaka, te ne uzimati svaki njegov rezultat zdravo za gotovo.

Kako saznati više i kvalitetnije? Više znanosti. Kvalitetnija znanost. Ali znanost. Ne nagađanja.

Zašto su nam potrebni nutricionisti?

Foto: Shutterstock

ordinacija.vecernji.hr