Piše: Ida Borovac

Jedan od ciljeva genetičkog inženjeringa je i stvoriti hranu koja sadrži više korisnih sastojaka, poput kukuruza i riže obogaćene vitaminima. No, neki znanstvenici idu još dalje i stvaraju hranu koja može liječiti opake bolesti. Profesor Henry Daniell sa sveučilišta u Floridi tako je proizveo genetički modficiranu zelenu salatu koja bi mogla zamijeniti inzulin. Dijabetičarima tako ne bi bile potrebne svakodnevne injekcije inzulina nego bi mogli uzimati osušenu salatu u kapsulama. No, ova čudesna salata mora proći još testiranja prije no što se nađe na tržištu. Isto vrijedi i za mrkve koje su razvila dvojica znanstvenika iz Teksasa. Mrkvama su preinačeni geni koji poboljšavaju iskoristivost kalcija. Grickajući takve mrkve, svi bi bez problema mogli dobiti dovoljno kalcija,  uključujući i vegance koji ne piju mlijeko. No, oni su često najveći protivnici GMO-a jer ne žele jesti voće i povrće u kojem se skrivaju životinjski geni. A takve kombinacije postaju sve češće, kao kod jagoda dopunjenim genima ribe. Kod drugih vrsta, npr. zlatne riže, nema tih problema - ona je boju dobila iz gena narcisa.  (ib)

I prije GMO-a, postojali su hibridi, križanci različitih biljnih vrsta.

Tako je nektarina križanac šljive i breskve. Kalifornijski voćar Floyd Zaiger stvorio je dva križanca šljive i marelice. Pluot sadrži pet osmina šljive i tri osmine marelice, a aprium četvrtinu šljive i tri četvrtine marelice. Obje vrste voća imaju vrlo izražajan okus i bogate su vitaminima C. Jedan od omiljenih križanaca je i tangelo, dobiven kombiniranjem grejpa i mandarine. Velik je poput naranče, lako se guli i vrlo je sočan.

Genetički modificirana zlatna riža ima nešto zajedničko s povrćem: gen koji proizvodi vitamin A, nužan za zdravlje očiju. Njime je bogato narančasto voće i povrće, poput bundeve, naranče i mrkve. Nova riža trebala bi pomoći stanovnicima trećeg svijeta koji si ne mogu priuštiti raznovrsnu prehranu da sačuvaju vid.

Slasne domaće jagode sve je teže nabaviti jer ih polako istiskuju bezukusna uvozna čudovišta. Nažalost, jagode bi uskoro mogle početi smdjeti po ribi. Znanstvenici eksperimentiraju s “genima protiv zaleđivanja” koji su prirodno prisutni u ribama iz hladnih mora. Ugrađeni u voće i povrće poput krumpira, rajčica i jagoda, ti ih geni čine otpornijim na mraz. Stoga se mogu uzgajati i u hladnom dijelu godine.  

Polovica američkih papaja genetski je modificirana da se odupre virusu koji uništava tu biljku. Iako GM papaje nisu ništa zdravije od običnih, spasile su tamošnju industriju papaja koju je pojava virusa gotovo uništila.

http://www.24sata.hr/metro/gmo-hrana-povrcu-se-dodaju-geni-ribe-i-cvijeca/139461/