Flavonoidi – hit organskog uzgoja hrane

Kad me Maureen odvela u organski supermarket u blizini San Francisca u Kaliforniji, moje se mišljenje o američkoj prehrani potpuno promijenilo. Dotad sam, poput većine Europljana, mislila da Amerikanci jedu samo junk-food i puno mesa, a onda sam se raspametila u tom supermarketu. Sve je bilo organskog porijekla i s ovlaštenim certifikatima. Baš sve – od svih vrsta povrća, voća, žitarica i mesnih prerađevina do kozmetičkih proizvoda i odjeće od prirodnih materijala. I sve se može kupiti u takvim ogromnim halama diljem Kalifornije, a pretpostavljam i u drugim dijelovima SAD-a iako vjerojatno u manjim brojevima jer je Kalifornija ekološki najosvještenija država SAD-a.

Stoga ne čudi da se i znanstvenici ozbiljno zanimaju za različite aspekte organskog uzgoja hrane. Prirodno poljodjeljstvo, tzv. organska poljoprivreda, puni hranu čimbenicima koji brane od bolesti. To je nalaz proučavanja u kojem su znanstvenici uspoređivali organsku hranu s hranom proizvedenom na konvencionalan način uz kemijska sredstva za zaštitu biljaka i đubriva.

Alyson E. Mitchell, dr. znanosti i njezine kolege, redom stručnjaci za prehranu, na Sveučilištu Kalifornija u Davisu, proučavaju sastojke koji se zovu flavonoidi. Nedavni nalazi ukazuju na to da ti mikronutricijenti igraju važnu ulogu u sprečavanju raka i srčanih bolesti.

Flavonoidi štite i samu biljku. Štite je protiv UV zračenja. Bore se protiv gljivičnih i bakterijskih infekcija. A ušima su odvratnog okusa. Čim neke biljke u prirodi napadnu nametnici, one počnu smjesta proizvoditi povećane količine flavonoida. Mitchell je zaključila da biljke koje su prskane insekticidima i fungicidima ne proizvode toliko flavonoida poput organski uzgojenih biljaka. Stoga je njezin istraživački tim uspoređivao razine flavonoida u voću i povrću koje je uzgajano na istom mjestu ali različitim metodama poljodjelstva.

I naravno, njezina se pretpostavka pokazala točnom; organski uzgojeno bobičasto voće i kukuruz imali su značajno više količine flavonoida nego iste kulture uzgajane konvencionalnim metodama. I treća metoda - koja se zove održivo poljodjelstvo  - daje čak i još veće količine flavonoida. Održivo poljodjeljstvo je vrsta križanca između organskog i konvencionalnog poljodjeljstva. Kao u konvencionalom poljodjeljstvu i u održivom se biljke tretiraju  umjetnim (sintetskim) gnojivima. Ali pesticidi se koriste vrlo, vrlo štedljivo.

"Stvarno smo se iznenadili nad razlikom između organski održivo uzgojene hrane i one iz konvencionalnih izvora," kaže Mitchell. "Moguće je da se značajna razlika pokazuje i stoga što održivo uzgojeno voće i povrće pretrpi pritisak nametnika. Naime, na njima se ne koriste kemijski pesticidi dok su biljke na polju. Međutim, dodaje im se umjetno gnojivo. A mi smatramo da je upravo to razlog što te biljke proizvode flavonoide. A gnojivo im daje više hrane od koje grade svoje tkivo."

Ova teorija dobro zvuči profesoru agronomije Charlesu A. Francisu, dr. znanosti, sa Sveučilišta Nebraska u Lincolnu. "Smatram da teorija dr. Mitchell ima smisla," rekao je Francis. "Mnogi istraživači s ovog područja doista su uzbuđeni ovim nalazima. Većina nas traži druge načine poljodjeljstva koji bi uveli organičeniju uporabu pesticida. Umjetna gnojiva nisu toliki problem. Brinemo zbog ostataka pesticida u vodi i tlu - jer te su kemikalije daleko manje prirodne od umjetnih gnojiva, iako mi smatramo da je pokrivanje usjeva (tzv. mulč - eng. mulching ) i kompostirano gnojivo daleko najbolji dugoročni pristup uzgoju usjeva.

Međutim, nije posve očito jesu li organske namirnice doista mnogo bolje za vas od drugog voća i povrća. Carl J. Rosen, dr znanosti, i pročelnik hortikulturnih znanosti na Sveučilištu Minnesota, u St. Paulu, slaže se s Francisom da nutricionistička vrijednost nije glavni razlog zbog koje mnogi ljudi traže isključivo organski uzgojene namirnice.

"Mislim da je do izvjesne mjere naivno misliti da su organski uzgojene namirnice daleko hranjivije, " kaže Rosen. "A ipak, organska se hrana sve više prodaje. Jedan od razloga je sigurno i to što u organski uzgojenoj hrani nema ostatka pesticida. A što se tiče hranidbene kvalitete, mnogo proizvoda koji se prodaju u supermarketima proizvedeno je hidroponički - to znači bez organskih tvari. Usporedite li hranidbenu kvalitetu rajčice uzgojene hidroponički s onom koja je uzgojena organski, vjerojatno će biti razlika u okusu, ali se ne može reći da je jedna zdravija od druge. " 

Usprkos tome, Mitchell kaže da su nalazi utjecali na to kako se ona otad hrani. "Da, promijenili su moje navike," kaže ona. "U ovu sam materiju ušla stoga što mnogo proučavamo flavonoide. Ja nisam poljodjelac. Kad smo dobili rezultate koje smo dobili, bila sam iznenađena. Otad kupujem sve što je organski uzgojeno. Ako ništa drugo mene su rezultati uvjerili i preobratili."

I nije u tomu sama; sve više Amerikanaca kupuje svoje namirnice u organskim supermarketima na rubovima velikih gradova.