Finska kuhinja

http://www.coolinarika.com/clanak/finska

Laponska kuhinja snažno je utjecala na finsku, iako je čak i južni Finci smatraju prilično egzotičnom.

Geografski položaj

U brigu o zdravoj prehrani uključene su čak i finske vlasti, koje već godinama naglašavaju važnost prehrane za opću dobrobit društva.

Finska se nalazi u sjevernoj Europi, između Botničkog i Finskog zaljeva, a zauzima površinu od 337 032 km^².
Glavni grad je Helsinki, a ostali veći gradovi su Turku, Tampere, Lahti i Oulu. Klima je kontinentalna.
Finska se, sa svojim brojnim jezerskim sistemima (Saimaa, Päijänne, Näsi, Oulu), naziva i "zemljom tisuću jezera".

Povijesni utjecaj

1155. - u Finsku su iz Švedske stigli prvi misionari, a Finska je postala dijelom švedskog kraljevstva
1809. - Švedska je Finsku predala Rusiji, a car ju je proglasio autonomnim velikim vojvodstvom
06.12.1917. - Finska proglašava nezavisnost
1919. - Finska postaje republikom na čijem je čelu predsjednik
1939. - 1940. - Sovjetski Savez napao je Finsku
1941. - 1944. - borba između Finske i Sovjetskog Saveza završava ustupanjem dijela teritorija Sovjetskom Savezu, ali Finska zadržava nezavisnost i suverenitet
1955. - Finska se pridružuje Ujedinjenim narodima
1995. - postaje članicom Europske unije

Karakteristike kuhinje

Finska se, sa svojim brojnim jezerskim sistemima, naziva i "zemljom tisuću jezera".

Finska kuhinja ujedinjuje tradicionalnu seosku prehranu i specijalitete visokih slojeva društva sa standardima moderne kuhinje. Začini koji se u toj kuhinji upotrebljavaju uvoze se i s istoka i s juga. Za finsku je kuhinju specifična i prilagodba godišnjim dobima - svaki mjesec u godini ima i svoje specijalitete.

Finska gastronomija vrhunac doživljava ljeti, kada počinje sezona rakova. Finci znaju uživati u delicijama, ali u jelu su umjereni i paze da hrana bude lagana i zdrava. Tako se na jelovnicima i dalje nalaze tradicionalni specijaliteti poput kobasica, ali ponešto izmijenjenog sastava: masnoće životinjskog podrijetla zamijenjene su biljnima, a dodani su i sastojci poput brašna od borove kore, koje posjeduje ljekovita svojstva.

Finci obožavaju funkcionalnu i zdravu prehranu i koriste dosta žitarica (raž, ječam, zob), među kojima je najzastupljenija raž, za koju je znanstveno dokazano da povoljno utječe na zdravlje.

U brigu o zdravoj prehrani uključene su čak i finske vlasti, koje već godinama naglašavaju važnost prehrane za opću dobrobit društva. Prije nekoliko godina, u jednoj je regiji dovršen projekt u kojem su bili razmatrani uzroci visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Nakon objavljivanja rezultata došlo je do velike promjene u potrošnji soli i masnoća životinjskog podrijetla, a zanimljivo je da je u tome sudjelovala i prehrambena industrija, koja je kao posljedicu smanjila količine soli i masnoća u gotovim proizvodima poput kruha i mesnih prerađevina. S promjenom prehrambenih navika znatno se smanjio postotak oboljelih od srčanih bolesti.

Od riba su najpopularnije haringe (sleđevi), koje se jedu i ukiseljene, poslužene s umakom od kiselog vrhnja.

Finska je do 1809. bila dijelom Švedske, pa je razumljiva i velika povezanost i sličnosti u kulturi i gastronomiji. Sličnost njihovih kuhinja prepoznaje se i u popularnosti mesnih kuglica te juhe od žutog graška (hemekeitto), koja se obično jede četvrtkom, sa svinjetinom i senfom te s palačinkama za desert.

Članovi se finskih obitelji preko dana bave raznim hobijima, pa je glavni zajednički obrok postao doručak. To više nije samo šalica kave popijena na brzinu, već pravi, potpuni obrok: zobena kaša, müesli, mekinje, žitne pahuljice, jogurt i mlijeko. Kruh i tost napravljeni su od cjelovitog brašna, a umjesto maslaca jede se laganiji margarin. Kod mnogih je obitelji omiljena crna kava s mlijekom budući da Finska spada u sam svjetski vrh po potrošnji kave. Dnevna doza vitamina C crpi se iz prirodnih sokova, svježeg voća, povrća i bobica.

Osim vode, mnogi piju i dosta mlijeka ili mlaćenice uz obrok, popije se i čaša domaćeg piva (Sahti), a ne pretjerano brojni ljubitelji vina uživaju u čaši–dvije nakon radnog dana.

Koskenkorva ili Kossu naziv je za finsku votku, koja se pije hladna, obično pomiješana s Coca-Colom (Kossukola) ili s mineralnom vodom Vichy (Kossuvissy). Popularna je i medovina Sima, jedan od zaštitnih znakova Vappu festivala. Slatki se napitak začinjava limunom, a nakon sekundarne fermentacije i grožđicama, koje služe kao pokazatelj zrelosti – kada isplivaju na površinu, piće je spremno za konzumaciju.

Lokalni specijaliteti

Supermarketi i brojne vanjske i unutarnje tržnice pružaju najzorniju sliku današnje finske kuhinje, a ta su mjesta ujedno i svojevrsne lokalne atrakcije, koje se rado pokazuju turistima i posjetiteljima. Domaćini će vas stoga rado pozvati da okusite dimljeni sleđ ravno iz ribareva broda u helsinškoj luci ili na ranojutarnju kavicu s uštipkom, ili da probate prženu mesnu pitu Lihapiirakka (s nadjevom od mljevenog mesa i riže) sa štanda na tržnici, koja se jede u cijeloj zemlji. Tanka korica od raži punjena je rižom i oblikovana kao "mokasinka", a jede se premazana maslacem. Karjalanpiirakka je pita s punjenjem od riže ili pire krumpira.

U gradu Tampere preporučit će vam krvavicu (Mustamakkara) s džemom od lingon bobica, a na tržnici u Turkuu nastojte ne propustiti kobasice s grožđicama ili lukom. Zanimljivo je i da se Mustamakkara naručuje izražavanjem iznosa novca koji ste za nju spremni dati, a ne količine ili broja kobasica!

Riblje pite u Finsku su došle iz Rusije. Kalakukko je tradicionalno jelo u obliku ribe pečene u kruhu, poznati specijalitet provincije Savo. Na tržnici u Kuopiju nalaze se pokretni štandovi koji prodaju te oble pite u obliku raženog hljeba, punjene sočnim nadjevom od ribe i masne svinjetine začinjene vlascem i morskom solju. Jesenski specijalitet na tržnici u Poriju je grillani piškor, dok Pieksämäki i Oulu imaju vlastite verzije pogače rieska.

Laponska kuhinja snažno je utjecala na finsku, iako je čak i južni Finci smatraju prilično egzotičnom. Ipak, uz gulaš od soba poslužit će vam pire krumpir, koji je omiljen u svim dijelovima Finske.

Losos, sob ili riba lještarka za glavno jelo, te desert od zlatnih kupina čine tipičan svečani laponski menu.

Travel tips

• Mobiteli - iako gotovo 75% stanovništva posjeduje mobitel, obzirnost prema drugima je obavezna: čim uđete u javnu ustanovu, prebacite ga na vibru, a pri upotrebi budite što diskretniji.Koncerti - Finska je poznata po izuzetno brojnim koncertima, stoga se prije odlaska raspitajte ne gostuje li možda vaša omiljena grupa upravo u vrijeme vašeg boravka.
• Muikku! - to je finski izraz za engleski "cheese" (iako doslovno znači "riba"), pa bez srama uzviknite muikku! kada nekog fotografirate.
• Kiosci - svakako probajte izvrsne vruće prigriske s kioska na ulici (dobrodošla promjena od bezlične fast food, iako ima i toga).
• Kina - ne vodite djecu na krimić; filmovi s nasiljem nisu im dopušteni (Bravo!).
• Cvijeće - svakako ga ponesite domaćici kada vas pozovu k sebi doma.
• Vino - nalazite li se na svečanoj zabavi na kojoj ste glavni gost, vino poslužite nakon govora domaćina i vaše zahvale.
• Točnost - maksimalno se potrudite da na dogovor stignete u točno vrijeme, inače će vas smatrati vrlo nepristojnima.

Autor: Irena Zrinski, novinarka

Završila je studij modnog dizajna u Zagrebu, talijansku modnu školu Callegari, te kolegij filmske i kazališne kostimografije u Londonu. Piše za ženske magazine, časopise o unutarnjem uređenju i Coolinariku!

Pita od gljiva

Izvrsna pitu pripremit ćete s nadjevom od gljiva (šampinjona i vrganja), ementalerom, mozzarellom i vrhnjem. Vrganje možete uspješno zamijeniti i shiitake gljivama. Poslužite sa zelenom salatom.

 

Vrijeme pripreme	2 h
Zahtjevnost
Energetska vrijednost	627 kcal / 2621 kJ
Tablica nutritivnih vrijednosti

 

 Sastojci za 4 do 6 osoba

 

Za prhko tijesto:
150 g	krumpira
250 g	Pšeničnog glatkog brašna tip 550 Podravka
1 vrećica	Praška za pecivo Dolcela
¼ žličice	soli
125 g	maslaca
Za nadjev:
550 g	šampinjona
100 g	vrganja
2 manje glavice	luka
1 žlica	maslaca
200 ml	milerama
100 ml	vrhnja za šlag
2	jaja
	sol
½ žličice	bijelog papra
1 žličica	Gussnela Dolcela
Za posipavanje:
150 g	naribanog sira ementalera
150 g	natrgane mozzarelle

Priprema

1. Krumpir skuhajte, ohladite i vrlo sitno naribajte.
2. Dodajte brašno, prašak za pecivo, sol, omekšali maslac i umijesite tijesto koje ostavite da odstoji u hladnjaku oko sat vremena.
3. Gljive operite i samo glavice narežite na tanke listiće.
4. Sitno narezani luk popecite na malo maslaca. Dodajte pripremljene gljive i nastavite pirjati uz povremeno miješanje dok gljive u potpunosti ne omekšaju.
5. Tijesto izvadite iz hladnjaka i razvaljajte na debljinu oko 5 mm.
6. Tijesto stavite u okrugli protvanj promjera 26-28 cm. Lim obložite sa svih strana tijestom.
7. Na tijesto ravnomjerno rasporedite pirjane gljive.
8. Mileram, vrhnje, jaja, sol, papar i Gussnel dobro izmiješajte i prelijte preko gljiva.
9. Pecite u pećnici zagrijanoj na 220°C oko 15 minuta. Smanjite temperuturu na 200°C i pecite još oko 30 minuta.
10. Pet minuta prije kraja pospite naribanim sirom ementalerom i natrganom mozzarellom.

Posluživanje

Poslužite toplo sa zelenom salatom.

Savjet

Vrganje možete zamijeniti shiitake gljivama.

********

Nadjevene pogačice sa rižom

Vrlo ukusno jelo podrijetlom je iz Skandinavije. Pogačice od integralnog brašna i riže poslužuju se hladne, a predloženi nadjev može se oplemeniti kuhanim jajima, sirom i šunkom.

 

 

Vrijeme pripreme	1 h i 20 min
Zahtjevnost
Energetska vrijednost	673 kcal / 2813 kJ
Tablica nutritivnih vrijednosti

 

Sastojci za 4 do 6 osoba

 

180 g	riže
300 ml	vode
malo	soli
750 ml	mlijeka
2 žličice	Vegete
1	jaje
50 g	maslaca
Za tijesto:
500 g	integralnog brašna
250-300 ml	vode
3 žlice	ulja
½ žličice	soli
100 g	naribanog parmezana

Priprema

1. Rižu stavite u posoljenu kipuću vodu i kuhajte na laganoj vatri dok voda ne ispari.
2. Riži dodajte 550 ml mlijeka i zajedno zakipite stalno miješajući. Kuhajte još 4-5 minuta.
3. Rižu maknite s vatre, dodajte Vegetu i ohladite.
4. U ohlađenu smjesu od riže umiješajte jaje.
5. Od brašna, vode, ulja i soli umijesite glatko tijesto. Podijelite ga na 20 loptica i svaku lopticu tanko razvaljajte u elipsasti oblik.
6. Na sredinu pripremljenog tijesta stavite žlicu nadjeva od riže. Prstima malo podignite rubove tijesta i oblikujte oko nadjeva.
7. Pospite parmezanom i pogačice pecite u pećnici zagrijanoj na 180°C 15-20 minuta.
8. Za to vrijeme zakipite preostalo mlijeko i maknite s vatre. Dodajte maslac i otopite ga u vrućem mlijeku.
9. Pečene pogačice, uronite u toplu mješavinu mlijeka i maslaca, ocijedite, stavite na pladanj i pokrijte ga pergament papirom ili alu–folijom.

Posluživanje

Pogačice poslužite hladne.

Savjet

Nadjev od riže pripremite nekoliko sati prije nadjevanja pogačica jer se mora dobro ohladiti. Pogačice se mogu pripremiti i s bijelim brašnom. Nadjev možete kreirati po vlastitoj želji, a možete ga pripremiti s kuhanim jajima, sirom, šunkom.
Pečene pogačice možete, umjesto uranjanja u mlijeko i maslac, samo premazati tom mješavinom.

 

http://www.gastronaut.hr/recept.asp?id=875

Kalakukko (glavno jelo),
Specijalitet finske kuhinje

Sastojci:
600 g filea bakalara
200 g špeka ili slanine
20 g brašna
mast
zelena salata (za garniranje)
pečeni mesnati crveni radić (kao prilog)

za tijesto:
200 g bijelog brašna
200 g raženog brašna
50 g maslaca

Opis:
Pomiješajte obje vrste brašna, prstohvat soli, rastopljeni maslac i onoliko vode koliko je potrebno da dobijete elastično i homogeno tijesto, koje ćete razvaljati na debljinu od 1.5 cm. Tijesto neka bude ovalnog oblika.
Na lagano pobrašnjeno tijesto naizmjenično složite riblji file, pa špek narezan na kriške, i posolite. Tijesto preklopite u štrucu i dobro pričvrstite rubove. Vatrostalnu posudu namastite mašću, položite u nju ovo finsko Kalakukko jelo i pecite na umjerenoj temperaturi (120-140°C) otprilike 4 sata, povremeno ga podlijevajući rastopljenom mašću.
Kalakukko poslužite garniran zelenom salatom, a kao prilog na roštilju ispecite mesnati crveni radić.