Zamislite da dođete kod prijatelja na pivo, a oni vam uz novu craft pivu ponude – pržene cvrčke! Kako biste reagirali?
Iako možda to ne bih rekla na glas, moja bi prva reakcija bila: “Fuj! Nema šanse da to probam, a kamoli jedem!” Nerijetko su nam kukci asocijacija na prljavštinu, zarazu i bolesti, ali nam se i čine odvratnima ili ih se bojimo. Pa ipak, svi pričaju o tome kako bi upravo kukci mogli postati namirnica budućnosti i pomoći u opstanku planete Zemlje, ali i u zaustavljanju gladi u svijetu.
Prehrambena industrija danas je suočena s ozbiljnim izazovima koji obuhvaćaju velike klimatske promjene i globalni rast stanovništva. UN je u srpnju ove godine izvijestio kako u svijetu svake minute od gladi umre 11 ljudi i taj se broj u 2020. godini povećao čak šest puta.
Prženi cvrčci kao grickalica (Foto: Jonathan Beckman / Unsplash)
Kako su se u tu priču uklapaju kukci kao superheroji?
Ponajprije kukci su ekološki održiv izvor hrane sa znatno nižim ugljičnim otiskom od onoga koji nastaje pri proizvodnji mesa. Većina kukaca je jestiva – do sad je zabilježeno oko 1500 jestivih i prilično hranjivih vrsta kukaca. Iako u zapadnim zemljama nije uobičajeno jesti kukce, azijske zemlje poznaju insekte kao namirnicu.
Za one koji žele znati više, 100 g cvrčaka sadrži samo 121 kaloriju (manje od 50 g goveđeg odreska) i 12,9 g proteina, 5,5, g masti, 5,1 g ugljikohidrata, 75,8, mg kalcija, 185,3 mg fosfora, 24 mg vitamina B12, 9,5 mg željeza, ali i magnezij, selen, tiamin, riboflavin i niacin.
S druge strane uzgoj kukaca je daleko održiviji od uzgoja životinja i stočne hrane. Primjerice cvrčci proizvode 80% manje metana od goveda i 10ak puta manje amonijaka od svinja. Globalni uzgoj insekata smanjio bi velike površine zemlje koje se danas koriste za uzgoj stoke i stočne hrane. Kad bi se samo polovina životinjskog mesa u ljudskoj prehrani zamijenila namirnicama od insekata, oslobodilo bi se 1.680 milijuna hektara zemlje, što bi značilo i značajno globalno smanjenje stakleničkih plinova.
Cvrčci proizvode 80% manje metana od goveda i 10ak puta manje amonijaka od svinja (Foto: Krzysztof Niewolny / Unsplash)
Umjesto prženih cvrčaka, tortilla čips od cvrčaka
Za hranu kukaca prilikom njihova uzgoja može se koristiti i biootpad poput biljnih ostataka koje ljudi ne jedu ili ostataka ljudske hrane, dok se nusprodukti metabolizma insekata mogu koristiti kao prirodno gnojivo u uzgoju biljnih kultura. Na ovaj način kukci uvelike pridonose i kružnoj ekonomiji.
Sve su ovo dobri razlozi zašto su kukci superheroji. Sad kad imate informacije o vrijednosti i prednostima konzumacije kukaca, neka digne ruku kome nije gadljivo pojesti ličinku muhe ili crva… Nema ruku?
No, što kad bi vam ponudili mlijeko od ličinki muhe, muffine od brašna crva ili čips od cvrčaka? Biste li se usudili kušati ove proizvode? Upravo u tom smjeru krenula je svjetska prehrambena industrija i pioniri proizvoda baziranih na kukcima. Među njima su i Laura D’Asaro, Meryl Breidbart i Rose Wang koje su 2013. godine osnovale Chirps, tvrtku koja svoje proizvode temelji na insektima.
U njihovoj ćete ponudi pronaći brašno, proteinski prah, mješavinu za kolačiće koje možete sami napraviti kod kuće i čips od cvrčaka. Oni koji su imali priliku kušati ove proizvode tvrde da im je okus blag i pomalo zemljan, zapravo vrlo sličan orašastim plodovima i sjemenkama.
Okus čipsa od cvrčaka sličan je okusu orašastih plodova i sjemenki (Foto: Chirps)
Što je s Hrvatskom?
Sjećam se kako je prije nekoliko godina jedan veliki lanac trgovina u svojim poslovnicama ponudio grickalice od kukaca. Nažalost, već su ih drugi dan morali povući iz prodaje, jer kukci u Hrvatskoj nisu bili registrirani kao prehrambeni proizvod. Stoga, nabavite li čips od cvrčaka, zovite. Ja ću donijeti craft pivo, a priliku da kušam omiljeni tortilla chips od cvrčaka, nakon svih ovih informacija, ne bih propustila ni za što.
Tekst: Lucija Biondić aka Gušterica
Naslovna fotografija: Sarka Krnavkova / Unsplash
bglavac
irida
edin.kecanovic
