Termin “junk food” sam po sebi govori o mogućnostima ugrožavanja zdravlja – junk u prijevodu znači baciti u smeće. Junk food je sva “loša” hrana s visokim udjelima masnoća, šećera i nezdravih aditiva, odnosno brza hrana poput hamburgera, prženih krumpirića, čipsa, keksi te zaslađeni gazirani sokovi...
Bez obzira na to koliko godina imate, efekt koji ova hrana ima na ljudski organizam je jednak za sve i uvijek je negativan, osobito ako se često hranite “brzom” hranom. Junk food ne balansira odgovarajuće razine energije koje biste trebali unositi, zato imate kad se ovako nezdravo hranite imate potrebu jesti sve više i više. Osim toga nemate dovoljno energije za obavljanje svih dnevnih aktivnosti jer iz te hrane dobivate najviše nezdravih masnoća i veoma malo zdravih hranjivih tvari.
Dugoročno, vaše srce i krvožilni sustav ne mogu funkcionirati kao što bi trebali zbog silnog kolesterola kojeg unosite u sebe. Masti se talože u krvnim žilama, a srce mora jače i više naprezati kako bi potjeralo krv kroz njih zbog čega biste mogli osjećati umornije. Osim toga višak kolesterola u tijelu može vam uništiti jetru. Loša prehrana, osim debljanja može dovesti i do problema s probavom.
Konzumacija junk fooda posebno ugrožava zdravlje najmlađih. Djeca sve više pate od pretilosti (zbog visokog udjela masnoća i šećera), dijabetesa (zbog visokog udjela šećera) i visokog tlaka (zbog visokog udjela natrija u fast foodu). Osim toga, istraživači su uspjeli u vezu dovesti konzumaciju fast fooda i povećan rizik za razvoj astme. Uočili su da djeca koja jednom tjedno jedu hamburger, u odnosu na djecu koja ne jedu hamburger, imaju 75% veću vjerojatnost da će imati astmu i 100% veću vjerojatnost da će imati probleme sa disanjem (zvučno disanje).
Kao što se uvijek kaže, uvijek je ono zabranjeno najslađe. Sladoled, čokolada, hamburgeri, pommes frites, gazirani sokovi, “šejkovi”... nas konstantno privlače. Ali nažalost, previše slatkog, slanog i masnog ugrožava naše zdravlje. No nije samo fizičko zdravlje u pitanju, fast food ima utjecaj i na naše psihičko raspoloženje, i izaziva nagle promjene raspoloženja, depresija, teže se nosimo sa zadacima pred nama.
Ponekad je dobro dozvoliti si ovu hranu tek toliko da si zadovoljimo želje, ali to nikako ne smije biti način na koji se stalno hranimo i živimo. Osobito je važno da najmlađe naučimo birati pravilne namirnice jer je to ključno za njihov razvoj i budući život.
bglavac
irida
