Tema tjedna: češka kuhinja
Uređuje Karin Mimica - Ignatoski, prof.

http://www.gastronaut.hr/tematjedna.asp?tjedan=200717

Zemlja iz koje nas je za vrijeme rata posjećivalo najviše turista, koje smo tada tretirali kao nužne, ali slabo platežne goste, danas je dio evropske unije i ti nekada „loši“ gosti postali su bolje platežne moći od naših građana. U znak dokaza koliko je Češka napredovala i sa svojim turističkim adutima, u njoj je organiziran zadnji svjetski kongres FIJET-a (Udruge turističkih novinara i pisaca o turizmu). Hrvatsku delegaciju predvodila je članica upravnog odbora FIJET-a Tina Eterović Ćubrilo, a među delegatima se imala čast naći i potpisnica ovih redaka.
Glavnina kongresa održala se u „toplom trokutu“ karlovarskog kraja čije kutove uz svjetski poznato lječilište Karlove Vare čine Frančiškove i Marijanske Lazne. Fascinantno je vidjeti koliko kraj bogat termalnim vodama može to svoje bogatstvo turistički eksploatirati, pa tako, za razliku od naših termi koje su uglavnom zatvorene u socrealističke betonske zidine Karlovy Vary imaju cjelogodišnju popunjenost svojih 40-ak hotela s četiri i pet zvjezdica i velikog broja hotela s manjim brojem zvijezdica. Dio kongresa FIJET – a održao se u Carlsbad plazi, a dio u Grandhotelu Puup koji se ponosi tradicijom dužom od tristo godina.
Arhitektura Karlovih Vara odiše austrougarskih štihom i sama o sebi govori da se radi o omiljenom mjestu careva, političkih, znanstvenih i umjetničkih ličnosti Europe. Tu je vjerovatno i korijen poveznice novog prijateljstva Karlovih vara i naše Opatije. Karlove Vare je osnovao kralj Karlo IV i tada je počeo niz investicija u njihovu ljepotu. Glavnu ulicu Kalovih Vara nastanjuje niz dućana s poznatim robnim markama namijenjenih gostima visoke platežne moći. Kako Karlovy Vari imaju 12 termalnih izvora ljekovite vode koja izvire na 73 °C, posjetitelji šeću gradom sa specijalnim šalicama čija je drška ujedno i keramička slamka namijenjena hlađenju vode. Dok šeću, sa izvora dotaču u svoje šalica ljekovitu vodu. Klijentelu čine uglavnom bogati Rusi, ali, iako je sve materijalno gradu osigurano, osoblje uslužnih djelatnosti ima pred sobom još dugi put učenja kako tretirati svoje platežne goste. Kada uđete u hotel, restoran ili dućan slijedi vam borba za pažnju osoblja kako biste mogli naručiti ili kupiti ono po što ste došli.
Poznati biljni liker becherovku, rado prezentiraju kao trinaesti izvor Karlovih Vara, a u tvornici-muzeju je možete degustirati u desetak varijanti. Godišnje se proizvede 7 miliona litara Beherovke, kojoj pridaju i ljekovita svojstva.
Na češku kuhinju utjecale su Njemačka, Austrijska i Mađarska kuhinja.
U Češkoj se jede uglavnom meso, najviše su zastupljeni svinjetina i patka, a često se služe i piletina i zec. Njih se servira s kiselim kupusom i knedlima (knedličke) koje česi rade na desetine načina. Knedle mogu biti od tijesta s dodatkom slanine i raznog začinskog bilja, od kruha, od krumpira, punjene voćem itd. Češke su knedele veće nego austrijske i najčešće ih se servira narezane na šnite. Najpoznatije češko jelo je pečena svinjetina s knedlama i kupusom. Kupus je također vrlo zastupljena namirnica s time da se u Bohemijskom kraju sprema kao kiseli (slično našem kiselom kupusu) dok u Moraviji češće spremaju svježi naribani kupus s dodatkom šećera. U češkoj se jede i jako puno krumpira – pečenog, kuhanog, friganog i kao osnovu za razne knedle ili palačinke od krumpira. Često se priprema gulaš, ali je češki gulaš, kao i naš samo s drugim začinima, manje ljući od mađarskog i u njemu se upotrebljava više luka. Puno namirnica se marinira. Najzastupljeniji začini su kim, mažuran i češnjak.
Jedan od najpoznatijih čeških proizvoda je praška šunka, koju se u češkoj može naći u svakom hladnom predjelu, kao i pršut u našem primorju, a kulen u hrvatskom kontinentalnom području.
Za desert se najčešće poslužuju štrudli i knedle punjene voćem, povrh kojih se često servira šlag.
Nacionalno piće je piva i po njenoj potrošnji po glavi stanovnika Česi su prvi u Svijetu. Za njima kaskaju Njemačka i Austrija. Niz svjetski poznatih pivnica nalazi se u Pragu, a kako je Prag nekada bio grad i naših studenata u pivnici Fleka osnovan je NK Hajduk. U Fleku stalno šeću konobari s još nenaručenim pladnjevima becherovke i piva i ako poželite nešto od toga dovoljno je ispružiti ruku. Zahuktaloj pivničkoj atmosferi doprinosi postariji harmonikaš. U jednu od manje turistički eksploatiranih pivnica odveo nas je jedan taksista i to je zaista bio pravi doživljaj. Uz brojne vrste piva nude se i odlična piva od badema, te piva od koprive i piva od višanja. Većim društvima pivo vlastite proizvodnje servira se u „žirafama“ – visokim posudama s pipom u koje stane 4 l piva i u kojoj se cjelo vrijeme održava adekvatna niska temperatura piva.

Zadnjih godina, zlatni grad Prag je ponovo zasjao u punom sjaju. Velebni dvorac iznad Praga, impresivan Karlov most, židovski kvart, astrološki sat, prekrasni trgovi i impresivne zgrade, nebrojeno mnogo tematskih dućana i kafića, uz atmosferu kulturnog i hedonističkog grada, podsjećaju vas na svakom koraku da se nalazite u jednom od najljepših gradova.

Golubi z grahom (glavno jelo),
Specijalitet češke kuhinje

Sastojci:
…

Opis:
Malde golube vzemi, na mazti ztenfaj, prilej vina, y govedzke juhe, y puzti mehko ztenfati; zafrigaj navadnem nachinom ogverczaj, y prilej verhnya; zatoga vzemi zelenoga graha, tenfaj na putru, prilej malo juhe, puzti zakipeti, na golube malo ove juhe grahove vlej, kada na zdelu pripravlash golubem, graha gore zefzipli.

Na specifičan način jelo priprema:
  - Restoran STARI PUNTIJAR, Zagreb

Iz chresheny hladetina (glavno jelo),
Specijalitet češke kuhinje

Sastojci:
…

Opis:
Vzemi chresheny, kuliko hochesh, zvadi van koztchicze, y stilke, zatuczi, akoti premalo jushne jefzu, prilej malo cherlenoga vina, zatem deni vu randlyek, verzi czukora, da dozta fzlako bude vzemi pol lota vizovinzke sile na polich chresheny, puzti razmochiti, preczedi, y deni k-chreshnyam, puzti dobro kipeti; zatoga chezrubecz dva, ali triput preczedi, pol vlej vu jednu zdelu, pol puzti ztati; zatem nuter zapikni czele chreshnye, koje predi na cherlenom vinu zakuhati, czukorom ofzladiti, y na hlad postaviti morash, kada nye poredil jefzi, onda oztalu juhu chreshnyevu gore zlej, deni na hlad dafze vztane.

Na specifičan način jelo priprema:
  - Restoran STARI PUNTIJAR, Zagreb

Krap na cherni juhi (predjelo),
Specijalitet češke kuhinje

Sastojci:
…

Opis:
Pri glavi, ali repu, krapu kerv opusti y preimi med chrleno vino, oztrusi, nafzoli, pol vure pusti tak ztati; teda fzol oztruzi, vu randlyek naredi, z-gverczom poprashi nalej vina, oczta, y grahove juhe, puzti zkrotka kipeti, napravi chernkazti zafrig iz ribanoga chernoga kruha, y luka oczedi ribu, zafrigaj juhu, da priguzta bude, lemonke korisce, klincheczov priverzi, y z-krvjum preczedi na ribu, dobro zatopi, moresh verhny, akoti fze vidi, pridati.

Na specifičan način jelo priprema:
  - Restoran STARI PUNTIJAR, Zagreb

Misa “Toplica” (glavno jelo),
Specijalitet češke kuhinje

Sastojci:
18 dag puretine bez kost
20 g tvrda sira
20 g prešane šunke
20 g hamburgera
2 jaja
10 dag brašna
ulje i začini po potrebi

Opis:
Pureći odrezak posolimo i napunimo sirom, šunkom, hamburgerom i svježom rajčicom. Tako punjen odrezak obložimo brašnom, umačemo u ulupana jaja i ponovno u brašno. Odrezak pržimo u dubokoj masnoći (ulje) oko 15 minuta na temperaturi 160-180°C dok ne dobijemo zlatnožutu boju. Kao dekoraciju na gotov odrezak stavljamo pečeno jaje na oko i štapić od povrća (zelena salata, rajčica, paprika). Za dodatak preporučamo rižu s povrćem na maslacu.

Na specifičan način jelo priprema:
  - Restoran TERASA, Daruvar