Koliko pojedemo od Božića do Nove godine?

www.žena.hr

Koliko pojedemo od Božića do Nove godine? Puno, zapravo previše. Možda nekima ne izgleda kao da pretjeruju ili se opravdavaju kako su ipak blagdani, te kako nije u blagdanskom “duhu” ići nekome u goste i ništa ne pojesti, ali činjenica je da će u prosjeku svaki Hrvat samo za božićni ručak pojesti oko 2200 kalorija.

Za usporedbu, toliko kalorija tijekom “običnih” dana pojedemo za cijeli jedan dan i to uz rad, fizičku aktivnost i kretanje. Kada se tome pridodaju doručak, večera, međuobroci i kolačići kod rodbine i prijatelja, onda broj kalorija na Božić debelo nadmašuje prosječan broj kalorija koje su nam dovoljne za jedan dan.

Pokušaji da se kontroliramo tijekom blagdana nisu uvijek kod svih uspješni, zapravo, to uspijeva tek iznimno discipliniranima, ali nitko ni ne kaže da tada ne treba jesti. Upravo smo vam zato, u suradnji s Podravkinim timom iz Kulinarskog centra u Zagrebu, odlučili ponuditi jednako ukusnu, a zdraviju i laganiju alternativu.

Podravkin kulinarski majstor Zlatko Sedlanić priredio je dva blagdanska obroka. Jedan je tradicionalni blagdanski ručak, dok je drugi njegova “light” verzija, koja unatoč tomu što ne sadrži sve ono što sadrži uobičajeni ručak nije ništa manje ukusna.

Čak suprotno, Zlatkov prijedlog za laganiji obrok pokazao se vrlo dobar, a uz veliki izbor “light” prehrane blagdanski stol neće izgledati ništa manje “siromašan” od tradicionalnog. Osim toga, kada smo nakon pripremljenog jela usporedili energetsku vrijednost tradicionalnog i “light” ručka, razlika je bila enormna, ali nakon nijednog od tih obroka nitko nije ostao gladan.

Za tradicionalni ručak, Zlatko je za predjelo izabrao podravski pladanj, na kojem su se našli suhomesnati proizvodi poput goveđeg jezika, vratine i šunke, glavno jelo bila su pačja prsa s mlincima i povrćem, te za desert orahnjača i makovnjača.

- Patka se često poslužuje za Božić, ali izabrao sam samo prsa, koja se mogu lijepo servirati nakon pripreme. Mlinci su klasični prilog, iako neki više voli krumpir, ali svatko uz patku može korisiti bilo koji prilog po vlastitoj želji - objašnjava Zlatko Sedlanić i dodaje kako kod nas pored patke, tradicionalni božićni ručak često podrazumijeva janjetinu ili svinjetinu. I, jedna mala tajna kod pečenja pačjih prsa - ne smiju se peći predugo jer će meso postati prežilavo. Orahnjača i makovnjača također su uobičajeni desert, a Katarina Pentek ističe kako su oba kolača visokokalorična, naročito orahnjača.

- Makovnjača ima nešto manje kalorija od orahnjače, jer orasi već sami po sebi sadrže dosta masti. Osim toga, radi se od bijelog brašna i ima puno bijelog šećera, što dodatno povećava njegovu energetsku vrijednost. Orahnjača po obroku sadrži 631 kaloriju, a makovnjača 451, no moramo imati na umu da se malo tko od nas drži pravila da će pojesti samo jednu krišku orahnjače - navodi Katarina Pentek.

Pačja prsa koja je Zlatko pripremio bez mlinaca sadrže 337 kalorija na sto grama, dok patka s mlincima ima 878 kalorija. Uz orahnjaču, makovnjaču, suho predjelo i možda pokoju krišku kruha, ovaj ručak se opasno približio energetskoj vrijednosti od 2100 kalorija. Naravno, ako ne ubrajamo “repete” ili još neku salatu.

Zanimljivo je koliko je alternativnih, “lakših” izbora predložila Katarina Pentek, a koja uopće ne narušavaju tradiciju bogatog blagdanskog stola. Prvi izbor su marinirana pureća prsa s povrćem, drugi bijela riba također s povrćem, te rolada od zeca kao glavno jelo, predjelo salata od tune s mrkvom i celerom, a desert tiramisu koji ima gotovo duplo manje kalorija od orahnjače.

- Pripremanjem mariniranih purećih prsa zadovoljavamo tradiciju, ali su ipak laganija od klasične purice. Puretina sama po sebi nije visokokalorična i lako je probavljiva, ali kada se peče i zalijeva masnoćom i poslužuje s krumpirom ili kestenima onda je to zaista prava energetska bomba. Prsa su marinirana sa senfom, maslinovim uljem i limunovim sokom, tako da su sočna, a opet nisu masna. Oni koji neće brojati kalorije ovih blagdana, mogu prsa povremeno prilikom pripremanja premazivati maslacem da bi dobili još puniji okus. Ovako pripremljena marinirana prsa imaju samo 259 kalorija po obroku i u to je uračunato i kuhano povrće - navodi Katarina Pentek, te ističe kako su prsa najkvalitetniji dio purećeg mesa i sadrže najmanje masnoća, čak ispod jedan posto.

Bijela riba smatra se “svečanom” ribom, ali, kaže Katarina, može se pripremiti i plava riba. Naime, Katarina objašnjava kako je bijela riba lakše probavljiva, dok je pak plava riba postala sve popularnija nakon što su otkrivene masne kiseline omega 3. Zlatko je pripremio oslića, a oni koji nisu baš ljubitelji te ribe mogu umjesto njega pripremiti list ili grdobinu. Priprema je također vrlo jednostavna, a riba zajedno s povrćem ima 654 kalorije. Za one koji ipak više vole meso nego ribu na Božić, Katarina predlaže zeca, koji nema toliko masnoća poput janjetine ili svinjetine.

- Zec, kao i sva divljač ima puno proteina i nema puno masnoća, ali ima jako puno mišićne mase. Njegov sastav je takav da se često zamjenjuje s piletinom. Zec se sve učestalije poslužuje na svečanim večerama i ručkovima, a iako zvuči neobično pripremiti zeca za Božić, on je u nekim djelovima Hrvatske, naročito Podravini, postao uobičajeno jelo za blagdane. Prilikom pripreme zeca najveći dio masnoća koje ima se uklanjaju, jer znamo da se najviše masnoća nalazi ispod kože, koju kod zeca potpuno skidamo, a zajedno s njom i masnoće - kaže Katarina Pentek.

Zlatko je od zeca napravio roladu, odrezao je tanke komade mesa, premazao senfom, a zatim poslagao mlince i nekoliko listova kelja. Od svega toga napravio je roladu i pekao u pećnici oko sat vremena, te poslužio s mlincima. Meso zeca je niskokalorično i na sto grama ima tek 225 kalorija, a osim s mlincima, može se poslužiti s krumpirom ili njokima.

Predjelo od salate s tunjevinom podjednako je zdravo i niskokalorično, te lako probavljivo. Naime, iako se tuna smatra “teškom” ribom, pripremljena u salati s mrkvom, celerom i limunovim sokom, zapravo na neki način postaje “digestiv” zbog celera s kojim se priprema i koji je bogat vlaknima. Priprema se jednostavno, mrkva i celer se naribaju, doda im se tuna, te na kraju zalije limunovim sokom. Kako bi ostala hrskava, sprema se deset do petnaest minuta prije posluživanja, iako je trajna, pa se može poslužiti i dan kasnije.

- Kao što smo spomenuli, plava riba je poželjna na stolu zbog omega 3 kiselina, a obzirom da je salata začinjena samo s limunovim sokom, vrlo je lagana. Osim toga, svi sastojci za ovu salatu su lako dostupni i pristupačni, tako da njezina priprema nije neki problem. Isto tako, vrlo je ukusna i osvježavajuća, zbog čega je ljudi vole pripremati ljeti - navodi Katarina Pentek.

Prekrasna vijest za sve sladokusce je podatak o “light” desertu. Katarina predlaže tiramisu, koji vjerovali ili ne ima manje kalorija od čokolina. Iako se tiramisu više poslužuje na novogodišnjim večerama, zadnjih godina nije rijetkost pripremiti ga za Božić.

- Tiramisu se radi od svježih jaja i mascarpone sira, no ako ga pripremimo od mješavine praška za tiramisu kremu onda ne moramo koristiti svježa jaja. Sto grama tiramisua ima tek 396 kalorija, a bez piškotica i malo manje - istaknula je Katarina Pentek. No, obzirom da su božićni i novogodišnji objedi ipak malo svečanije prilike, tiramisu se može ukrasiti šlagom i čokoladom u prahu.

I tako je pred nama tjedan u kojem većina uživa u izobilju hrane, a nakon Nove godine čeka nas prebrojavanje kilograma koje smo nakupili. Naime, čak i tih sedam do desetak dana dovoljno je da “nabijemo” kilažu, a Katarina Pentek kaže kako se tijekom ovih blagdana u prosjeku udebljamo dvije do tri kile. Malo je sretnika koji dobiju manje od dva kilograma na težini, a Katarina kaže kako nakon Nove godine treba primjenjivati dijete za čišćenje, jer osim ogromnih količina hrane koje ćemo pojesti, ne treba zanemariti ni alkohol koji ide uz hranu.

- Dijete za čišćenje svakako treba primijeniti, naročito nakon Nove godine. Između Božića i Nove godine bi se trebali malo suzdržavati i jesti više voća i povrća, primjerice naribanog celera kako bi se organizam očistio - istaknula je Katarina Pentek.

Obilni ručkovi za blagdane dio su tradicije, a s godinama se pomalo mijenja i izgled blagdanskog stola, na kojem je nekad isključivo bila svinjetina ili purica, dok je danas izbor daleko veći.

- Mi kao struka nastojimo potaknuti neke nove navike ili nove kreacije, tako da stalno bude nešto novo. Ja volim stalno nešto mijenjati, pa ću doma za Badnjak pripremiti hobotnicu ispod peke i prženi smuđ s grah salatom i krumpirom.

Tradicija je da se uvijek puno kuha za blagdane. Nekada su ljudi jeli puno samo za blagdane, nije se živjelo kao danas, pa se sve štedilo i čuvalo za Božić i Novu godinu. Meso se jelo samo za vikend i blagdane, a ostale dane jeli su se žganci, krumpir i ono što su ljudi sami sadili u vrtu. Ljudi su jedva čekali neki blagdan jer je to značilo da će jesti nešto što ne jedu svaki dan.

Danas, unatoč tomu što više nema takve oskudice kao nekada i što kod većine ljudi nema neke velike razlike od onog što jedu svaki dan i na blagdane, ipak je ostala navika da se za blagdane sprema puno hrane.

Povijest je takva i blagdani će uvijek biti takvi - kaže Zlatko Sedlanić.

Ne jedite iza 18 sati i pijte puno vode

Katarina Pentek, nutricionistica iz Podravke, kaže kako ljudi teško za vrijeme blagdana postižu neku veću disciplinu, ali ističe kako i mali trikovi mogu pomoći izbjegavanju mučnine od prejedanja.

- Prvi savjet je uvijek da treba biti umjeren, smanjiti količinu hrane koju unosimo. Treba pojesti samo jednu porciju svakog slijeda hrane. Da bi izbjegli probavne smetnje, dobro je hranu kombinirati s prilozima koji su bogati dijetetskim vlaknima koji potiču probavu. Bilo bi dobro izbjegavati jelo nakon 18 sati, da se organizam očisti i probavi hranu od cijelog dana i svakako piti puno vode. No  nije se lako pridržavati discipline - kaže Katarina.

Zahvaljujemo Podravkinu timu iz Kulinarskog centra u Zagrebu koji je pripremio hranu za božićni ručak i pomogao nam pri organiziranju priče.

Piše: Merita Arslani
Foto: Biljana Gaurina / CROPIX