PROČITANO

875

PUTA

OD 14.01.2018.

Bodule ujedinio drevni varenik

Rijetko viđen masovni susret Korčulana i Bračana dogodio se jučer oko vina, grožđa i jednog davnog, gotovo zaboravljenog začina

NA 3. BRAČKOM FESTIVALU GROŽĐA I VINA OKUPILA SE VESELA MEĐUOTOČNA KOALICIJA

Bodule ujedinio drevni varenik

PIŠE MERI ŠILOVIĆ

Vjeka s kruhom začinjenim varenikom / Ante Čizmić / Cropix

Muklim zvukom bubnjeva jučer negdje oko obida Korčulani su izvukli Bračane i furešte na supetarsku rivu. Sijevali su stari mačevi, ratnički se zaplesalo. Stigla Kumpanija i cijela korčulanska ekipa, prevođena upraviteljem smokvičke zadruge Ivanom Pecotićem, Bračanima u pohode. Donijeli im krtol grožđa, lumbliju, suhih smokava, vrhunskog pošipa...

A sve zbog vina i varenika, stoljetnog začina, vele najstarijeg na Mediteranu. Umijeće njegova spravljanja pamte danas još samo na Korčuli i na Braču. Pa su se naši boduli udružili oko održanja stoljetne tradicije, kušanja i kuhanja varenika.

Ništa bez Mira Bogdanovića

A sve je počelo ujutro u vinogradu nedaleko od Nerežišća. Bralo se najzrelije crno grožđe sa čokota koje je posadio još pranono mladoga vlasnika, 23-godišnjeg apsolventa prava Josipa Martinića, ponosnog Bračanina. Pa se tih 250 kila zrelog plavca malog donijelo na supetarsku rivu, gdje je pred restoranom “Riva” čekao turanj i velika škverska teća, koju je za ovu priliku Bračanima posudio Miro Bogdanović.

Zdravko tomac kuša je li varenik zgotovljen / Ante Čizmić / Cropix

Tek istješnjen sok grožđa završio je u njoj na višesatnom laganom iskuhavanju. Gosti su probali makarune s odličnim mesnim šugom začinjenim varenikom, 77-godišnja teta Vjeka Pecotić nudila je svoju lumbliju, kruh s varenikom, koji je donijela s Korčule, a gosti i, istini za volju, brojni Bračani zapitkivali su šta je to varenik. A teta Vjeka će ovako:

Varenik s fažoletima / / Ante Čizmić / Cropix

- U nas se u Korčuli za Svi Svete pravi lumblija s varenikon. To je bilo nekad, a sad se pravi kad se zaželite. Eto, ja san sad jednu lumbliju donila na Brač, a tri ostavila u Splitu, zaželili su neki moji. A kako se pravi varenik? Stavi se tek isciđeni sok grožđa kuhat na laganu vatru. Nekad se to satima u onin velikin kotlovima za rakiju iskuhavalo nad vatron. Sad je brže. I iskuhava se na laganoj vatri dok ne iskuha na samo trećinu onoga šta ste stavili. I to bude lipo slatko. Naši stari su varenik upotrebljavali da digne gradaciju vina i da mu da posebnu aromu.

Bijeli ili crni

Nutricionistica Olja Martinić, inicijatorica ovog projekta, veli da je varenik dodatak jelima star pet tisuća godina te da je bio poznat svuda na Mediteranu:

- Pravi se još ponegdje u Italiji, gdje mu dodaju lješnjake, te kod nas na Korčuli i na Braču. Na Korčuli je varenik bijel od pošipa, a na Braču crn jer se radi od plavca. Važno je - kaže - pri pravljenju varenika da ga se iskuhava na laganoj temperaturi, jer ne smije početi fermentacija. Varenik se pakira u boce te čuva na tamnijem i hladnijem mjestu. Što dulje stoji bit će sve bogatiji i aromatičniji.

Dobar protiv kiseline

Varenik je vrlo bogat šećerima te podiže energetsku kakvoću jela, ima u njemu velikih količina minerala, a kako se spravlja na niskim temperaturama, minimalni su gubici u vitaminima. Varenik je dovoljno sladak da ga možete stavljati u slatka jela, ali i taman toliko da idealno odgovara i u slanim jelima. Ako šalši ili brujetu dodate varenik, nećete imati neugodan osjećaj kiseline u želucu.

www.slobodnadalmacija.hr

BRZI CHAT