Piše: Tanja Rudež
Foto: AP
ZAGREB - Kineski su znanstvenici kreirali svinjske matične stanice u laboratoriju. To postignuće važan je korak naprijed prema transplantaciji svinjskih organa, poput srca, čovjeku.
Svinja je kao vrsta bliska čovjeku jer su njezini organi oblikom, funkcijom i veličinom slični ljudskim - izjavio je za New Scientist dr. Lei Xsiao sa Institita za biokemiju i staničnu biologiju u Šangaju koji je vodio istraživanje. Dr. Xsiao i njegovi suradnici kreirali su svinjske matične stanice iz svinjskog uha i koštane srži. Te stanice sada imaju potencijal da se razviju u bilo koji svinjski organ.
No, “gašenjem” određenih svinjskih gena i dodavanjem ljudskih, sada se pruža mogućnost razvoja svinja čiji bi organi mogli biti transplantirani pacijentima, a da ih oni pritom ne odbace.
Ksenotransplanacija, odnosno presađivanje životinjskih organa ljudima, već je desetljećima izazov znanstvenicima i liječnicima. Prvi pokušaji ksenotransplantacije datiraju još s početka 20. stoljeća, a bili su, kao i kasniji 60-ih godina, neuspješni zbog snažnog odbacivanja životinjskih organa.
No, razvoj genetskog inženjeringa, umetanja pojedinih gena ili dijelova gena u druge organizme, otvorio je nove mogućnosti. Naime, znanstvenici su došli na ideju ubacivanja ljudskih gena u svinje koje bi mogle biti pogodni davatelji srca i bubrega.
Tako je 1992. godine u britanskoj komaniji Imutran na svijet došla Astrid, prva svinja s ljudskim genima. Imutran je poslije “proizveo” nekoliko desetaka GM svinja te najavio prve kliničke pokušaje presađivanja svinjskog srca.
U međuvremenu, pod pritiskom brojnih pripadnika pokreta za zaštitu životinja koji su u Velikoj Britaniji vrlo utjecajni i agresivni, Imutran je svoj istraživački centar preselio u SAD. Postignuće kineskih znanstvenika sada bi moglo dovesti do novog zamaha ksenotransplanatacije.
Osim u transplanatciji organa, to postignuće moglo bi rezultirati i uzgojem kvalitenijeg i zdravijeg svinjskog mesa, s primjerice manje masnoće.
Svinja je kao vrsta bliska čovjeku jer su njezini organi oblikom, funkcijom i veličinom slični ljudskim - izjavio je za New Scientist dr. Lei Xsiao sa Institita za biokemiju i staničnu biologiju u Šangaju koji je vodio istraživanje. Dr. Xsiao i njegovi suradnici kreirali su svinjske matične stanice iz svinjskog uha i koštane srži. Te stanice sada imaju potencijal da se razviju u bilo koji svinjski organ.
No, “gašenjem” određenih svinjskih gena i dodavanjem ljudskih, sada se pruža mogućnost razvoja svinja čiji bi organi mogli biti transplantirani pacijentima, a da ih oni pritom ne odbace.
Ksenotransplanacija, odnosno presađivanje životinjskih organa ljudima, već je desetljećima izazov znanstvenicima i liječnicima. Prvi pokušaji ksenotransplantacije datiraju još s početka 20. stoljeća, a bili su, kao i kasniji 60-ih godina, neuspješni zbog snažnog odbacivanja životinjskih organa.
No, razvoj genetskog inženjeringa, umetanja pojedinih gena ili dijelova gena u druge organizme, otvorio je nove mogućnosti. Naime, znanstvenici su došli na ideju ubacivanja ljudskih gena u svinje koje bi mogle biti pogodni davatelji srca i bubrega.
Tako je 1992. godine u britanskoj komaniji Imutran na svijet došla Astrid, prva svinja s ljudskim genima. Imutran je poslije “proizveo” nekoliko desetaka GM svinja te najavio prve kliničke pokušaje presađivanja svinjskog srca.
U međuvremenu, pod pritiskom brojnih pripadnika pokreta za zaštitu životinja koji su u Velikoj Britaniji vrlo utjecajni i agresivni, Imutran je svoj istraživački centar preselio u SAD. Postignuće kineskih znanstvenika sada bi moglo dovesti do novog zamaha ksenotransplanatacije.
Osim u transplanatciji organa, to postignuće moglo bi rezultirati i uzgojem kvalitenijeg i zdravijeg svinjskog mesa, s primjerice manje masnoće.
bglavac
edin.kecanovic
