| Pohraniti matične stanice iz bebine pupkovine novi je trend u svijetu poznatih i slavnih koji je zahvatio i hrvatske zvijezde. Na zasad skromnu listu poznatih roditelja već su se upisali Lana Pavić, Jole, Boris Novković, a mnogi, poput Mirne Maras i Marija Valentića, tek će razmisliti o ulogu u bebino zdravlje.
Istraživanja matičnih stanica - od Obame
Možda donose lijek i za paralizu
Naime, odmah nakon njezina rođenja u prosincu 2006., roditelji Lare Borne, kćeri Lane Pavić i srpskog poduzetnika Bane Brkljača, pobrinuli su se da im dijete bude zdravstveno osigurano.
U Belgiju i Nizozemsku
Njezine matične stanice iz klinike su u Budimpešti, gdje je mala rođena, otputovale u Belgiju i Nizozemsku. Tamo će stajati idućih dvadeset godina. Odmah poslije njih na toj se listi našao još jedan poznati poduzetničko-modni dvojac – Sunčica Lalić i Dragan Jurilj. Ni zabavljač iz Zagvozda Jole nije ostao imun na novi trend. Prošlog tjedna u bolnicu Rebro stigle su matične stanice njegove kćerkice Eme.
Buduća majka Mirna Maras o pohranjivanju matičnih stanica, kaže, još nije razmišljala.
– Mislim da je to nešto dobro. Ako već imamo takve mogućnosti, zašto ne? Sad ste mi dali na razmišljanje... to je zaista dobra ideja! – kazala je televizijska voditeljica Mirna Maras.
Pjevač Boris Novković, koji je postao tata malog Noe, uopće nije dvojio, pa će za zdravlje svojega mališana platiti koliko god je potrebno. Novkovići su Noine stanice odmah pohranili. A o tome razmišlja i voditeljica Marija Miholjek.
U javnoj banci 340
U godinu i pol dana, otkada je u Zavodu za kliničku transfuziologiju na zagrebačkom Rebru osnovana banka krvi iz pupkovine novorođenoga djeteta, za javnu je banku donirano 640 uzoraka krvi, no zbog premalog broja prikupljenih stanica, pohranjeno je 340 uzoraka krvi. U privatnu banku matične je stanice iz pupkovine svoga djeteta pohranilo i 2056 eura platilo za 18 godina čuvanja šestotinjak parova. Puno ili malo?
Na Rebru kažu kako bi voljeli da je više uzoraka donirano u javnu banku jer ona služi općem dobru, svim bolesnicima koji terapiju matičnim stanicama trebaju danas, i to za zloćudne bolesti krvi poput leukemije i za limfome, ali i za neke, istina rijetke, nasljedne metaboličke i nasljedne imunološke poremećaje. No, mnogi roditelji, više-manje informirani o neslućenom potencijalu matičnih stanica, odlučuju se očito radije za varijantu čuvanja uzorka stanica iz pupkovine za potrebe svoga djeteta, a ne za opće dobro. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
