Piše: Tanja Rudež
ZAGREB - Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prvi klinički pokus u svijetu utemeljen na embrionalnim matičnim stanicama. Revolucionarni klinički pokus počet će u ljeto, a u njega će biti uključeno desetak paraliziranih pacijenata. Znanstvenici diljem svijeta pozdravili su odluku FDA jer predstavlja novu nadu za paralizirane ljude.
- Ovo označava početak potencijalno novog poglavlja u medicinskoj terapeutici: obnavljanje funkcije tkiva i organa injekcijama zdravih stanica za nadomjestak oštećenih. Naš je cilj obnoviti funkciju oštećene leđne moždine - izjavio je za londonski dnevnik Times dr. Thomas Okarma, predsjednik biotehnološke kompanije Geron koja je dobila dozvolu za terapiju utemeljenu na embrionalnim matičnim stanicama.
Stanice zovu čarobno sjeme
Te stanice popularno nazivaju “čarobnim sjemenom” jer iz njih nastaje svih 220 vrsta ljudskog tkiva.
Iz embrija starog pet do sedam dana sposobne su razviti se u krv, srčani mišić, baš kao i živčane stanice. Američki znanstvenik John Gearhart sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu 1998. godine prvi je izolirao embrionalne matične stanice u laboratoriju, što se smatra jednim od najvećih postignuća u medicini u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvenici vjeruju da bi se embrionalne matične stanice mogle koristiti kao izvor tkiva i organa u transplantaciji te kao potencijalna terapija u liječenju dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, ali i ozljeda leđne moždine.
Kompanija Geron već godinama radi na razvoju terapije utemeljene na embrionalnim matičnim stanicama koja bi pomogla paraliziranim ljudima da vrate izgubljene pokrete. Prošle godine kompanija je i službeno zatražila dozvolu za prvi takav klinički pokus, no FDA je dala odobrenje tek nakon političke smjene na vrhu SAD-a. U Geronov klinički pokus bit će uključeno od 8 do 10 pacijenata s teškim ozljedama leđne moždine. Njima će embrionalne matične stanice biti injektirane na mjesto ozljede, i to u roku od 7 do 14 dana nakon što je ozljeda nastala.
Terapija je vrlo rizična
Naime, sadašnji pokazatelji govore da terapija pomoću embrionalnih matičnih stanica nije posebno djelotvorna kod starijih ozljeda leđne moždine.
Znanstvenici se nadaju da će se ozlijeđeno tkivo postupno regenerirati. Ipak, ta terapija nije lišena rizika, od kojih je možda najveća opasnost da se iz “sirovih” embrionalnih matičnih stanica injektiranih u tijelo pacijenta razvije tumor.
Stoga je glavni cilj kliničkog pokusa planiranog za ljeto ispitati sigurnost nove terapije.
Znanstvenici procjenjuju da će proći više godina prije nego što terapija paraliziranih osoba pomoću embrionalnih matičnih stanica postane rutinska.
Obama dao zeleno svjetlo
Istraživanja embrionalnih matičnih stanica godinama su i vruće etičko-političko pitanje jer se tom prilikom uništavaju i velike količine embrija.
Naime, kao izvor za dobivanje tih stanica mogu se koristiti embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja ili oni nastali kloniranjem.
Bivši američki predsjednik George W. Bush u kolovozu 2001. godine nametnuo je zakon koji je američkim istraživačima u javnim institucijama ograničavao istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Taj je zakon godinama bio predmet žestokih rasprava između republikanaca i demokrata koji su se zauzimali za ukidanje restrikcija u istraživanjima.
Tijekom predizborne kampanje Barack Obama najavio je da će ukinuti sporni Bushov zakon, a analitičari očekuju da će se to dogoditi već idućih tjedana.
- Ovo označava početak potencijalno novog poglavlja u medicinskoj terapeutici: obnavljanje funkcije tkiva i organa injekcijama zdravih stanica za nadomjestak oštećenih. Naš je cilj obnoviti funkciju oštećene leđne moždine - izjavio je za londonski dnevnik Times dr. Thomas Okarma, predsjednik biotehnološke kompanije Geron koja je dobila dozvolu za terapiju utemeljenu na embrionalnim matičnim stanicama.
Stanice zovu čarobno sjeme
Te stanice popularno nazivaju “čarobnim sjemenom” jer iz njih nastaje svih 220 vrsta ljudskog tkiva.
Iz embrija starog pet do sedam dana sposobne su razviti se u krv, srčani mišić, baš kao i živčane stanice. Američki znanstvenik John Gearhart sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu 1998. godine prvi je izolirao embrionalne matične stanice u laboratoriju, što se smatra jednim od najvećih postignuća u medicini u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvenici vjeruju da bi se embrionalne matične stanice mogle koristiti kao izvor tkiva i organa u transplantaciji te kao potencijalna terapija u liječenju dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, ali i ozljeda leđne moždine.
Kompanija Geron već godinama radi na razvoju terapije utemeljene na embrionalnim matičnim stanicama koja bi pomogla paraliziranim ljudima da vrate izgubljene pokrete. Prošle godine kompanija je i službeno zatražila dozvolu za prvi takav klinički pokus, no FDA je dala odobrenje tek nakon političke smjene na vrhu SAD-a. U Geronov klinički pokus bit će uključeno od 8 do 10 pacijenata s teškim ozljedama leđne moždine. Njima će embrionalne matične stanice biti injektirane na mjesto ozljede, i to u roku od 7 do 14 dana nakon što je ozljeda nastala.
Terapija je vrlo rizična
Naime, sadašnji pokazatelji govore da terapija pomoću embrionalnih matičnih stanica nije posebno djelotvorna kod starijih ozljeda leđne moždine.
Znanstvenici se nadaju da će se ozlijeđeno tkivo postupno regenerirati. Ipak, ta terapija nije lišena rizika, od kojih je možda najveća opasnost da se iz “sirovih” embrionalnih matičnih stanica injektiranih u tijelo pacijenta razvije tumor.
Stoga je glavni cilj kliničkog pokusa planiranog za ljeto ispitati sigurnost nove terapije.
Znanstvenici procjenjuju da će proći više godina prije nego što terapija paraliziranih osoba pomoću embrionalnih matičnih stanica postane rutinska.
Obama dao zeleno svjetlo
Istraživanja embrionalnih matičnih stanica godinama su i vruće etičko-političko pitanje jer se tom prilikom uništavaju i velike količine embrija.
Naime, kao izvor za dobivanje tih stanica mogu se koristiti embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja ili oni nastali kloniranjem.
Bivši američki predsjednik George W. Bush u kolovozu 2001. godine nametnuo je zakon koji je američkim istraživačima u javnim institucijama ograničavao istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Taj je zakon godinama bio predmet žestokih rasprava između republikanaca i demokrata koji su se zauzimali za ukidanje restrikcija u istraživanjima.
Tijekom predizborne kampanje Barack Obama najavio je da će ukinuti sporni Bushov zakon, a analitičari očekuju da će se to dogoditi već idućih tjedana.
Nepokretni Superman zagovarao eksperiment Slavni Supermen, pokojni glumac Christopher Reeve, bio je jedan od najvećih zagovornika istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Reeve je 1995. godine pao s konja te zbog teške ozljede leđne moždine ostao potpuno nepokretan. Zajedno s Nancy Reagan, suprugom bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana i neupitnom ikonom konzervativizma koji je 2004. godine preminuo od Alzheimerove bolesti, borio se protiv Bushove politike ograničavanja istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. Nažalost, Christopher Reeve nije dočekao povijesni dan kada je FDA odobrila prvu terapiju paraliziranih ljudi pomoću embrionalnih matičnih stanica. |
| Najveća vijest u zadnjih nekoliko godina Dr. Slobodan Vukičević pozdravlja početak pokusa i smatra da su Amerikanci izabrali najteže izlječive ozljede  Odluku američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) da odobri prvo kliničko istraživanje uz pomoć embrionalnih matičnih stanica komentirao je hrvatski znanstvenik prof. dr. Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu: - Ovo je sigurno najveća vijest u posljednjih nekoliko godina i potpora je predsjedniku Obami da lakše vrati povjerenje u primat američke znanosti. Kompaniju Geron pratim već godinama i presretan sam da su dobili odobrenje za prvu kliničku studiju u povijesti medicine za regeneraciju kralježnice. Geron pokreće klinička istraživanja bolesnika s akutnom ozljedom kralježnice, i to nakon što će embrionalne matične stanice uz pomoć čimbenika rasta diferencirati u stanice preteče neurona, što je zahtjevan postupak. Nisam siguran da je ova indikacija najbolja za prvo takvo istraživanje jer je teško kontrolirati kako će se stanice ponašati, hoće li se fuzionirati s neuronima iz kralježnice pacijenta, hoće li se razmnožavati u prevelikom broju, što može izazvati tumore, hoće li preživjeti na mjestu ugradnje itd. Mislim da bi indikacija koju je lakše pratiti, kao što je primjerice regeneracija kože, ligamenata ili tetive, bila jednostavnija za praćenje konačnog ishoda. Razumljivo je, međutim, da Geron želi početi s najtežom indikacijom jer bi inicijalni uspjeh rezultirao eksplozijom interesa i ogromnim profitom. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
