Kućni DNK test i nevidljivo odijelo
Piše: Tanja Rudež
LHC (veliki hadronski sudarač) |
Hrvatski znanstvenici komentiraju listu magazina Time za 2008.
Kao i svakoga studenoga, američki magazin Time objavio je listu 50 najvažnijih inovacija za tekuću godinu.
Top-izumom 2008. godine proglašen je kućni DNK test kit, koji po cijeni od 399 dolara nudi američka kompanija 23andMe (nazvana prema 23 para kromosoma koliko ih ima svaki čovjek) koju su osnivale Linda Avey i Anne Wojcicki, poznata i kao supruga Sergeya Brina, jednog od osnivača Googlea.?
Na drugom mjestu je električni sportski automobil Tesla Roadster, a među prvih deset inovacija je i LHC?(veliki hadronski sudarač).
Kao i na dosadašnjim popisima, na najnovijoj Timeovoj listi mnogo je zanimljivih, potencijalno korisnih, ali i bizarnih te zabavnih invencija.
Top-izumom 2008. godine proglašen je kućni DNK test kit, koji po cijeni od 399 dolara nudi američka kompanija 23andMe (nazvana prema 23 para kromosoma koliko ih ima svaki čovjek) koju su osnivale Linda Avey i Anne Wojcicki, poznata i kao supruga Sergeya Brina, jednog od osnivača Googlea.?
Na drugom mjestu je električni sportski automobil Tesla Roadster, a među prvih deset inovacija je i LHC?(veliki hadronski sudarač).
Kao i na dosadašnjim popisima, na najnovijoj Timeovoj listi mnogo je zanimljivih, potencijalno korisnih, ali i bizarnih te zabavnih invencija.
Veliki hadronski sudarač (LHC) mogao bi nam dati odgovor na neka od temeljnih pitanja o postanku i razvoju svemira |
Sportski električni automobil Tesla Roadster predstavmik je nove generacije motornih vozila |
Jedna od najneobičnijih na listi svakako je “Sedam novih smrtnih grijeha” što ih objavio Vatikan. Zamolili smo ugledne hrvatske znanstvenike iz domovine i inozemstva da prokomentiraju Timeovu listu te da izdvoje izume koji su po njima top-invencije.
Kućni DNK?test kit Dr. Boris Lenhard, Sveučilište u Bergenu: Timeova lista izgleda kao prilično šaren bućkuriš u kojem ćete naći izume kod kojih će neki zasigurno promijeniti svijet, izume koji će biti zanimljivi ciljanom tržištu te koncepte i kuriozitete koji nikad neće naći ozbiljnu primjenu u bilo kojem obliku. Dalje, bjelodano je da se jedan dio ‘izuma’ s liste našao na njoj zato što su kreatori liste htjeli primarno nasmijati čitateljstvo. Kako inače objasniti 40. mjesto liste na kojem se šepuri vatikanski ‘izum sedam novih smrtnih grijeha’ - bioetički grijesi, moralno dvojbeni pokusi koji štete ljudskom embriju, zloupotreba droga, zagađivanje, društvena nepravda, akumulacija pretjeranog bogatstva, stvaranje siromaštva? Zamislite mladog doktoranda iz molekularne biologije kako dolazi u ispovjedaonicu i kaže: ‘Oprosti mi, Oče, griješio sam bioetički’ ili, pak, visokog dužnosnika MMF-a koji se nakon kolapsa ekonomije neke latinoameričke zemlje ispovijeda za ‘kreiranje siromaštva’. Vjerujem da je ovo blago izrugivanje Timeovih novinara, kao i ‘brandirani kandidat’ (23. mjesto), u kojem se hvale marketinške inovacije predsjedničke kampanje Baracka Obame. Prvo mjesto na listi - kućni DNK test kit - moguć je preteča genetskih testova koji bi mogli postati dio standardnih sistematskih pregleda. Ako mene pitate je li dobro da čovjek zna i razumije genetske rizike zapisane u njegovoj DNK, moj odgovor je nedvosmisleno DA: ispravno upotrijebljeno, to znanje dugoročno može samo povećati kvalitetu života tog čovjeka. Za sada se radi o igrački čija su pravila uporabe presložena za većinu laika i gdje postoji opasnost od pogrešne interpretacije, bilo iz neznanja, bilo hotimične. To nikako ne znači da ovakve kitove treba staviti izvan zakona - treba samo raditi na tome da ljudi što bolje razumiju što njihovi rezultati znače. Od ostalih izuma, najveću nadu bih položio u 12. mjesto, na kojem je ‘zelena nafta’, tj. zamjena za naftu dobivena iz algi. Sintetski organizmi Craiga Ventera također predstavljaju mogući put k rješavanju dijela energetskih, prehrambenih i okolišnih problema, no prerano je reći u kojem će se smjeru ta tehnologija razvijati. Veliki hadronski sudarač (LHC) Dr. Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology (MIT): Jedan pametan čovjek u Lucentu je jednom rekao: ‘Nije jako teško predvidjeti koje će tehnologije će biti postojeće za pet do 10 godina, ali je gotovo nemoguće predvidjeti kako će ih ljudi koristiti’. Zbog toga je jako teško predvidjeti koje će se tehnologije i izumi uistinu pokazati najrevolucionarnijima. Internet je dobar primjer toga. U knjizi Billa Gatesa ‘The Road Ahead’, koja je pisana početkom 90-ih, u kojoj on opisuje kako će svijet izgledati 10 do 20 godina kasnije, internet nije uopće spomenut iako je tada već postojao. Ako Bill Gates nije mogao ‘predvidjeti’ uspjeh interneta, što uopće možemo predvidjeti? I dok na Timeovoj listi ima nekoliko stvari koje bi doista mogle potencijalno preokrenuti svijet (ali isto tako možda nikad ništa ne bude od njih) ima ih i nekoliko za koje je teško vidjeti scenarij prema kojem one ne bi imale popriličan utjecaj na svijet. U tom smislu meni se poprilično sviđa LHC jer ćemo iz njega gotovo sigurno dobiti odgovore na neka doista fundamentalna pitanja i koristit ćemo ih kontinuirano dok god postoji civilizacija. Chevy Volt: put do čišćih i tiših gradova Dr. Vuko Brigljević,?Institut ‘Ruđer Bošković’ u?Zagrebu: - Čini mi se da su pitanja energije među najvećim izazovima koji nas čekaju, a u vezi s njima i problemi okoliša. Stoga bih možda izabrao The Chevy Volt (učinilo bi gradove i čistim i tišim), Green Crude (čisto gorivo na temelju alga) i Airborne Wind Power (zvuči pomalo kao science fiction, ali bilo lijepo kada bi bilo ostvarivo). Šteta što se u te probleme ne uloži sva kreativna moć koja ide u neke vojne ‘igračke’ kao Bullets That Shoot Bullets. Kao fan Harryja Pottera, moram, naravno, birati The Invisibility Cloak. Još ne znam zašto bih ga koristio, ali je definitivno zanimljiva primjena zakona fizike! Kućni DNK test i sintetski organizmi Dr. Saša Zelenika, Sveučilište u Rijeci: Popis je, kako to, nažalost, danas često biva u medijima, posebice u SAD-, više podređen privlačenju pozornosti, a manje isticanju stvarnih inovacija i doprinosa znanosti u ovoj godini. Ono što je po meni iz popisa vrijedno istaknuti, iako se svakako ne radi o izumima iz 2008. godine, su početak rada LHC-a koji će nam u perspektivi omogućiti pronalaženje odgovora na neka od fundamentalnih pitanja ne samo fizike nego i znanosti općenito, daljni razvoj genetike i znanosti o životu, koji je na popisu samo ‘okrznut’ maloprodajnim DNK testom i razvojem prvih sintetskih organizama, te razvoj inovativnih rješenja za ‘žetvu’ energije oko nas, područje na kojem i moja znanstvena skupina u suradnji s kolegama iz inozemstva radi, a koje je na popisu zastupljeno biomehaničkim te uređajem koji koristi energiju vjetra. Bionička ruka Dr. Nenad Ban, ETH u Zürichu: Meni je najzanimljivije otkriće bionička ruka. To otkriće - ustvari tehnološki napredak - niti jednu kategoriju ne bih klasificirao kao originalno otkriće - jako je važno za pomoć ljudima s ozljedama i daje nadu da će se u budućnosti takve sprave sve više koristiti. Ti rezultati također pokazuju koliko je uznapredovala robotika i elektronsko povezivanje čovjeka i stroja. Drugi važni tehnološki napredak je razvoj električnog auta (Tesla). To pokazuje da više nema prepreka za razvoj automobila koji se koriste čistom energijom, a po karakteristikama su usporedivi s današnjim benzinskim vozilima. Sada je stvarno samo stvar odluke i ulaganja kada će takvi auti potpuno zamijeniti postojeće. Nadam se da će se to dogoditi brzo, ali za to je potrebna donijeti važne političke odluke na internacionalnoj razini. Superbrzi kompjutor i nevidljivo odijelo Dr. Milorad Milun, Institut za fiziku u Zagrebu: Lista je zapravo nevjerojatna po sastavu. Tu se miješaju Large Hadron Collider i šeširić iz Obamine kampanje s bioničkim rukama, muzičkim hubovima itd. Mnogo toga nije izum, nego rezultat dugogodišnjih istraživanja mnogih grupa, i znanstvenih i inženjerskih. Kako se Vatikan našao na listi izumitelja, znaju samo tvorci ove liste. Ja bih vrh liste stavio superbrzi kompjutor, i to samo zato što će njemu slava najkraće trajati. Sljedeći izum su tiskani solarni paneli jer mi se čini da bi ta, odnosno takve tehnologije mogle imati velik utjecaj i kod nas, posebno na obali. Dječak u meni se veseli nevidljivom odijelu, a vesele me i memristori. Malo se čudim ljudskoj potrebi da sagradi Dynamic Tower - zgradu od osamdesetak katova od kojih se svaki vrti svojom brzinom, ali tko zna kakva će tehnička rješenja biti izumljena da se to ostvari. U cjelini gledano, zadaća je ove liste ipak ponajprije da zabavi čitatelje Time magazina i možda u tome jednim dijelom i uspije. Kamera za slijepe i sintetski život Dr. Ivan Đikić Sveučilište Goethe u Frankfurtu: Kamera za slijepe mi je vrlo drag izum 2008. godine jer predstavlja odličan primjer korištenja tehnologije za pomoć ljudima s potrebama. Sa znanstvene strane, sviđa mi se početak ozbiljnog rada na sintetskoj biologiji koja ima ogromne potencijale bude li se pametno i kontrolirano primjenjivala. Stvaranje prvih sintetskih organizama pokazalo je da će korištenje sintetskih organizama za točno definirane biološke procese biti moguće. Sintetska će biologija biti vrlo važna u budućnosti za stvaranje novih nefosilnih izvora goriva ili liječenja raznih bolesti. Bionička leća i sintetski život Dr. Pavel Gregorić, Filozofski fakultet u Zagrebu: Najviše bi me obradovalo imati napredni model bioničke kontaktne leće bežično povezane s kompjutorom, tako da mogu čitati ili pretraživati internet dok čekam u redu ili dok čuvam djecu u parku. No, izdvojio bih dostignuće Craiga Ventera, koji je stvorio novi oblik života usadivši sintetizirani kromosom u živu stanicu i time se primaknuo tik do stvaranja umjetnog života. S praktične strane, umjetni oblici života mogli bi postati izvor energije ili način rješavanja ekoloških problema, ali u krivim rukama i opasno oružje. S teorijske strane, izum umjetnog života bio bi dokaz kontinuiteta živoga i neživoga, potvrda Darwinovih uvida i ujedno sredstvo evolucije da samu sebe nadiđe. Najbrži super-kompjutor Dr. Zvonimir Maksić, Institut ‘Ruđer Bošković’ u Zagrebu: Moj je izbor najbrži i najdjelotvorniji superkompjutor na svijetu i temelji se na činjenici da je to dio znanstvene revolucije koja se zove računska prirodna znanost. Ona je srušila barijere između klasičnih prirodnoznanstvenih disciplina fizike, kemije i molekularne biologije i ujedinila ih je u jedinstvenu znanost o prirodi. Najbolji kompjutor na svijetu pod imenom Roadrunner (ptica trkačica) napravio je IBM u laboratoriju u Los Alamosu (Novi Meksiko), a pušten je u pogon 25. svibnja 2008. Razvoj superkompjutora je odličan primjer međudjelovanja i uzajamnog pomaganja vrhunskih temeljnih istraživanja i visoke tehnologije jer su u osnovi kompjutora silikonski čipovi koje je razvila fizika poluvodiča. S druge strane, superkompjutori su osnova znanstvene revolucije koja je počela 1970. godine i nezadrživo ide dalje kao računska prirodna znanost. |
Bionička ruka pruža nadu mnogim ljudima koji su u ratnim operacijama ili automobiskim
nesrećama ostali bez ruke