Piše: Merita Arslani
Ove godine miš obilježava četrdeseti rođendan. Ne neki mišić na tavanu, već kompjuterski miš kojeg je izumio Doug Engelbart. Engelbart nikada nije dobio ni centa za svoj izum, jer ga
nije na vrijeme autorski zaštitio, a u međuvremenu se pojavilo toliko verzija miša da Engelbart nije vidio nikakav smisao u traženju nekakvih novaca za izum koji je uvelike promijenio korištenje kompjutora.
Kada ga je 1968. pokazao svojim kolegama, s tim da prvi miš ni najmanje ne sliči današnjim miševima, svi su bili iznenađeni što je Engelbart uopće odlučio napraviti takav gadget, jer u to vrijeme ni kompjuteri nisu bili u nekoj široj upotrebi. Dakle, suprotno mišljenjima mlađe generacije, miš nije došao ni iz Microsofta ni iz Applea, već s instituta u Stanfordu. Ime je dobio jer zaista izgleda kao pravi miš, iako je s vremenom napravljeno toliko modela da je pitanje kako bi ga nazvali da je prvi izgledao kao primjerice novi Logitechov bežični Air Mouse.
Miševi kakve danas koristimo prvi su počeli proizvoditi dizajneri u Xeroxu i smatraju se jednim od najvećih izuma u kompjutorskom svijetu, obzirom da je njegova pojava uvelike proširila upotrebu kompjutera. Do tada su, naime, korisnici bili isključivo ovisni o tastaturi i bezbroj “shortcutsa” kako bi mogli napraviti bilo kakav posao.
Anticipirao miša
Engelbart je miša napravio nakon detaljne analize već postojećih uređaja i njihovih karakteristika. Kako je jednom objasnio, sve tada postojeće uređaje poredao je onim redoslijedom kakav je već dugo postojao u periodičnom sustavu elemenata, te je na isti način napravio tablicu za gadgete. Isto kao što tablica elemenata s određenim načinom korištenja dovodi do saznanja o novim elementima, tako je i ova tablica ukazala Engelbartu na uređaj koji još ne postoji, a to je bio miš.
- Originalni miš imao je kabel s prednje strane, ali smo ga brzo prebacili na zadnju jer je smetao pri radu. Bio je to jednostavan mehanički uređaj s dva diska na donjoj strani. Taj miš se mogao klikati i okretati čime su se na kompjuteru mogle nacrtati savršeno ravne
vodoravne i okomite crte. Većina miševa i dalje je mehanička, samo što umjesto diskova imaju kuglice. Više se ne sjećam tko je dao ime mišu, nitko iz laboratorija se ne može sjetiti tko je smislio taj naziv, ali sjećam se da nas je sve podsjetio na pravog miša, pa smo ga tako počeli zvati i na kraju je ostao miš - ispričao je Engelbart.
Od tada je miš doživio brojne promjene, a prva veća dogodila se oko 1980. kada je napravljen prvi optički miš. Uslijedilo je nekoliko varijanti optičkih miševa, zatim laserski miš, bežični, 3D, s više od dvije tipke... Broj modela miševa danas je teško nabrojati, jer svaka tvrtka koja se bavi tehnologijom ih proizvodi, a više nisu samo “pomagalo” za rad na kompjuteru, već se koriste i za igrice, što iziskuje modele s pet ili više tipki. Upravo je broj tipki izazvao najveće kontroverze oko miša i to nakon što je Apple sve svoje kompjutere opremio s mišem koji ima samo jednu tipku.
Različit broj tipki
Apple je promovirao takav miš s argumentom da je jednostavniji za korištenje, te su za miševe s više tipke rekli kako zbunjuju korisnike, naročito nove. I danas se svi Appleovi miševi mogu koristiti samo s jednom tipkom, iako su u međuvremenu, točnije 2005. proizveli
miš s više tipki i nazvali ga “mighty mouse”. No, s druge strane, oni koji su podržavali korištenje miševa s više tipki upozoravali su kako je miš s jednom tipkom nespretan za rad, jer da bi se napravila neka kompliciranija funkcija uvijek se mora kliknuti jedna tipka na tastaturi, najčešće “ctrl” ili “alt”, pa su tako stalno obje ruke zauzete.
Međutim, proizvođači su nastavili vrijedno proizvoditi miševe s pet i više tipki, koje korisnicima omogućavaju razne funkcije, ovisno o kompjuterima na kojima rade. Takvi su miševi najpopularniji za igrice, jer dozvoljavaju igračima akcije koje neki drugi mogu izvesti samo na tastaturi, pa su tako igrači s naprednim miševima u prednosti prilikom igranja. Čak je i “otac” miša Engelbart više puta naglašavao da će uvijek podržavati ideje koje uključuju što veći broj tipki. Naime, njegov prototip koji je kasnije poslužio za dizajniranje današnjih miševa bio je napravljen tako da je podržavao tri tipke, ali Engelbart je kazao kako je to bilo samo zato jer nisu znali gdje bi stavili dodatne tipke.
Kao i sa svakim gadgetom, tako je i s mišem došao dodatni “accessory”, a najpopularniji je podloška za miš, nešto što u Engelbartovo vrijeme nije bilo niti zamislivo. Ne zato jer se nitko toga nije mogao sjetiti, već zato što je njegov miš bio napravljen tako da se s njim moglo raditi na bilo kakvoj podlozi.
|
Prototip miša iz 1968. podržavao je tri tipke, a rodio se u doba kada kompjutori nisu bili u širokoj upotrebi. |
Kada ga je 1968. pokazao svojim kolegama, s tim da prvi miš ni najmanje ne sliči današnjim miševima, svi su bili iznenađeni što je Engelbart uopće odlučio napraviti takav gadget, jer u to vrijeme ni kompjuteri nisu bili u nekoj široj upotrebi. Dakle, suprotno mišljenjima mlađe generacije, miš nije došao ni iz Microsofta ni iz Applea, već s instituta u Stanfordu. Ime je dobio jer zaista izgleda kao pravi miš, iako je s vremenom napravljeno toliko modela da je pitanje kako bi ga nazvali da je prvi izgledao kao primjerice novi Logitechov bežični Air Mouse.
Miševi kakve danas koristimo prvi su počeli proizvoditi dizajneri u Xeroxu i smatraju se jednim od najvećih izuma u kompjutorskom svijetu, obzirom da je njegova pojava uvelike proširila upotrebu kompjutera. Do tada su, naime, korisnici bili isključivo ovisni o tastaturi i bezbroj “shortcutsa” kako bi mogli napraviti bilo kakav posao.
Anticipirao miša
Engelbart je miša napravio nakon detaljne analize već postojećih uređaja i njihovih karakteristika. Kako je jednom objasnio, sve tada postojeće uređaje poredao je onim redoslijedom kakav je već dugo postojao u periodičnom sustavu elemenata, te je na isti način napravio tablicu za gadgete. Isto kao što tablica elemenata s određenim načinom korištenja dovodi do saznanja o novim elementima, tako je i ova tablica ukazala Engelbartu na uređaj koji još ne postoji, a to je bio miš.
 Najčešći standarni miš |
 Microsoftov bežični miš s pet tipki |
- Originalni miš imao je kabel s prednje strane, ali smo ga brzo prebacili na zadnju jer je smetao pri radu. Bio je to jednostavan mehanički uređaj s dva diska na donjoj strani. Taj miš se mogao klikati i okretati čime su se na kompjuteru mogle nacrtati savršeno ravne
 Inovator Doug Engelbart (desno) s kolegom iz Logitecha |
Od tada je miš doživio brojne promjene, a prva veća dogodila se oko 1980. kada je napravljen prvi optički miš. Uslijedilo je nekoliko varijanti optičkih miševa, zatim laserski miš, bežični, 3D, s više od dvije tipke... Broj modela miševa danas je teško nabrojati, jer svaka tvrtka koja se bavi tehnologijom ih proizvodi, a više nisu samo “pomagalo” za rad na kompjuteru, već se koriste i za igrice, što iziskuje modele s pet ili više tipki. Upravo je broj tipki izazvao najveće kontroverze oko miša i to nakon što je Apple sve svoje kompjutere opremio s mišem koji ima samo jednu tipku.
 Microsoft surface |
 iMouse |
Različit broj tipki
Apple je promovirao takav miš s argumentom da je jednostavniji za korištenje, te su za miševe s više tipke rekli kako zbunjuju korisnike, naročito nove. I danas se svi Appleovi miševi mogu koristiti samo s jednom tipkom, iako su u međuvremenu, točnije 2005. proizveli
 Appleov ‘mighty mouse’ iz 2005. godine |
Međutim, proizvođači su nastavili vrijedno proizvoditi miševe s pet i više tipki, koje korisnicima omogućavaju razne funkcije, ovisno o kompjuterima na kojima rade. Takvi su miševi najpopularniji za igrice, jer dozvoljavaju igračima akcije koje neki drugi mogu izvesti samo na tastaturi, pa su tako igrači s naprednim miševima u prednosti prilikom igranja. Čak je i “otac” miša Engelbart više puta naglašavao da će uvijek podržavati ideje koje uključuju što veći broj tipki. Naime, njegov prototip koji je kasnije poslužio za dizajniranje današnjih miševa bio je napravljen tako da je podržavao tri tipke, ali Engelbart je kazao kako je to bilo samo zato jer nisu znali gdje bi stavili dodatne tipke.
Kao i sa svakim gadgetom, tako je i s mišem došao dodatni “accessory”, a najpopularniji je podloška za miš, nešto što u Engelbartovo vrijeme nije bilo niti zamislivo. Ne zato jer se nitko toga nije mogao sjetiti, već zato što je njegov miš bio napravljen tako da se s njim moglo raditi na bilo kakvoj podlozi.
bglavac
irida
edin.kecanovic
