Piše: Ida Borovac
(Fotolia)Internet bi jednog dana mogao i steći svijest
Šansa da netko jednom isključi internet, gotovo je nikakva, smatraju stručnjaci.
- Jedna vrlo moćna vlada mogla bi snažno ograničiti internetski promet u svojoj zemlji, no to ne bi imalo učinka u svjetskim razmjerima - kaže Militon Mueller iz Međunoraodnog projekta za upravljanje internetom. Smatra da je teško uopće zamisliti razlog zašto bi netko htio ugasiti internet. Čak i najveći hakerski napadi rade manje ekonomske štete nego što bi to učinilo gašenje interneta. Osim toga, zlonamjerni pokušaji samo potvrđuju koliko je to teško: najveći hakerski napad, u veljači 2007., većina ljudi nije ni primijetila. Od 13 napadnutih poslužitelja, 11 je ostalo posve netaknuto. Čak i fizički napadi ne bi mogli proći mnogo bolje. Da bi se učinila veća šteta, trebalo bi postaviti bombe da se onesposobe podzemni kablovi, te raketama napasti servere diljem svijeta. A to bi značilo svjetski rat, u kojem bi nestanak interneta bio najmanji problem. No ako
Internet će jednoga dana možda i steći vlastitu svijest. Postoje velike sličnosti između ljudskog mozga i interneta jer i jedno i drugo čuva, obrađuje i prenosi informacije.
- Internet se ponaša poput uma, a možda već i ima neku svijest - kaže Ben Goerzel, predsjednik Instiuta za istraživanje umjetne inteligencije. No, to neće nužno biti ista vrsta svijesti poput ljudske: npr, teško da će se pitati tko je. Takva će mreža možda raditi na vlastitom usavršavanju, popunjavajući rupe u svom znanju i sposobnostima. No, hoće li do toga doći, ovisi o trendovima. Ako bi se trud koji se trenutno ulaže u razvijanje društvenih mreža uložio u razvijanje internetske svijesti, do toga bi moglo doći za manje od deset godina.
Posjet sumnjivim web stranicama, poput onih pornografskih, može nakrcati računalo crvima ili virusima. No tu su i “crne rupe”. Ako vam e-mailovi naglo nestanu, ili vam omiljeno web sjedište naglo postane nedostupno, možda ste naletjeli na jednu od njih. To su zapravo mjesta gdje podaci nestaju zbug prekinutih veza ili drugih pogrešaka. Računalni znanstvenici s Washingtonskog Sveučilišta od 2007. godine otkrili su najmanje 1,5 milijuna crnih rupa. Većina njih traje dva sata, teško je predvidjeti gdje će se pojaviti, pa ih prosječni surfer teško može izbjeći.
Za neopipljiva zemljišta i predmete koji postoje samo na internetu, poput onih u virtualnom svijetu Second Life, ljudi su spremni izdvojiti pravi novac. No, dolaskom recesije postali su štedljiviji. Ipak, više vremena provode u tim svjetovima, pa se i tržište virtualnim zemljištem oporavlja.
Čak 78 posto mailova su spam, neželjena pošta poput oglasa za povećanje penisa i bogaćenje.
Najvećim postotkom spojenih na internet ponosi se Grenland. Ondje 92 posto ljudi ima pristup mreži.