Piše: Tanja Rudež
Istraživanje je vodio dr. Manfred Kayser sa Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj, a ono je naposljetku rezultiralo genetskom mapom Europe koja pokazuje stupanj srodnosti među različitim narodima.
- Ovaj je rad pokazao da su europski narodi po genetskom sastavu vrlo slični, a da genetske razlike koreliraju samo s geografskom udaljenošću, a ne s pretpostavljenim povijesnim strodstvom. Nadalje, istraživanje je pokazalo da su južnoeuropske populacije u prosjeku genetski heterogenije od sjevernoeuropskih - pojasnio je dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen.
Genetska mapa rezultat je višegodišnje analize DNK uzoraka 2500 pojedinaca iz različitih krajeva Europe, uključujući i 58 osoba s prostora bivše Jugoslavije. Iz istraživanja, međutim, nije jasno iz kojih su država bivše Jugoslavije ti pojedinci nego se cijeli prostor razmatra kao jedna cjelina.
- Tih 58 pojedinaca s prostora bivše Jugoslavije objedinjeno je u jedan uzorak jer se radi o starim biološkim uzorcima prikupljenima prije petnaestak godina kod imigrantskog stanovništva u Švicarskoj. Zbog toga rad ne govori ništa o njihovim međusobnim sličnostima i razlikama, nego ih kao cjelinu uspoređuje s ostalim populacijama. Za skup od tih 58 pojedinaca rezultati pokazuju da je relativno heterogen, no po genetskom sastavu vrlo blizak okolnim narodima u regiji poput Mađara, Rumunja i Grka - rekao je dr. Lenhard, naglasivši da cilj studije nije bio istraživati genetsku strodnost naroda na Balkanu.
- Ovaj je rad pokazao da su europski narodi po genetskom sastavu vrlo slični, a da genetske razlike koreliraju samo s geografskom udaljenošću, a ne s pretpostavljenim povijesnim strodstvom. Nadalje, istraživanje je pokazalo da su južnoeuropske populacije u prosjeku genetski heterogenije od sjevernoeuropskih - pojasnio je dr. Boris Lenhard sa Sveučilišta Bergen.
Genetska mapa rezultat je višegodišnje analize DNK uzoraka 2500 pojedinaca iz različitih krajeva Europe, uključujući i 58 osoba s prostora bivše Jugoslavije. Iz istraživanja, međutim, nije jasno iz kojih su država bivše Jugoslavije ti pojedinci nego se cijeli prostor razmatra kao jedna cjelina.
- Tih 58 pojedinaca s prostora bivše Jugoslavije objedinjeno je u jedan uzorak jer se radi o starim biološkim uzorcima prikupljenima prije petnaestak godina kod imigrantskog stanovništva u Švicarskoj. Zbog toga rad ne govori ništa o njihovim međusobnim sličnostima i razlikama, nego ih kao cjelinu uspoređuje s ostalim populacijama. Za skup od tih 58 pojedinaca rezultati pokazuju da je relativno heterogen, no po genetskom sastavu vrlo blizak okolnim narodima u regiji poput Mađara, Rumunja i Grka - rekao je dr. Lenhard, naglasivši da cilj studije nije bio istraživati genetsku strodnost naroda na Balkanu.
bglavac
edin.kecanovic
