Digitalni reket - kupi ‘ciglu’ za nenapadanje!
Piše: Marinko Brkić-Tot
Foto: Željko Šop / Cropix
http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2008,7,12,,126302.jl
Hrvatski su internet portali sve izloženiji ucjenama hakera koji u zamjenu za poštedu od svojih napada traže novac. Samo u posljednja dva mjeseca ucijenjen je i srušen erotski portal smokva.com, a prijetnju je potvrdio i index.hr od kojeg su hakeri tražili 5000 eura u zamjenu za “nenapadanje” njihova blog servisa bloger.hr.
Krajem lipnja, napadnuti su i posao.hr, oglasnik.hr, auti.hr i nekretnine.net. Prema našim izvorima, slične su kriminalne ucjene zaprimili gotovo svi vodeći hrvatski portali, no samo su spomenuti službeno potvrdili reketarenje.
S druge strane, isti izvori tumače kako je dugoročno isplativanije platiti nego se kockati s povjerenjem korisnika i potencijalnim gubitkom novca od marketinga, a slično stajalište potvrđuju i stručnjaci Ministarstva unutarnjih poslova.
“Ako javnost sazna da je neki portal bio žrtva napada to u pravilu rezultira padom prometa, otkazivanjem ugovora i smanjenjem poslovanja portala, što spada u takozvanu sivu zonu i vrlo se teško detektira”, stoji u odgovoru MUP-a gdje se također navodi da je takozvana “tamna brojka”, odnosno broj kaznenih dijela iz područja informatičkog kriminala, vrlo velika, no “realnu je procjenu teško dati uprao zbog neprijavljivanja incidenata”.
U MUP-u napominju da su bili upoznati s takozvanim Denial of Service (DOS i DDOS) napadima, no donedavno se nisu susreli sa slučejavima digitalnog reketa.
Naime, u domaćem web prostoru prvi zabilježeni takav slučaj odigrao se krajem travnja, kada je nakon sedmodnevne opsade “pala” smokva.com. Poduzetnik i pokretač tog portala Željko Raukar je ucjenu prijavio PU primorsko-goranskoj, što je rezultiralo međudržavnom suradnjom i prijavom MUP-u BiH pa je policija kasnije u Tuzli uhitila 17-godišnjeg S. M. Haker je policiji ispričao da on i njegova ekipa raspolažu sa 26 tisuća botova - slikovitno rečeno kompjutora zombija koje kontroliraju hakeri.
Krajem lipnja, napadnuti su i posao.hr, oglasnik.hr, auti.hr i nekretnine.net. Prema našim izvorima, slične su kriminalne ucjene zaprimili gotovo svi vodeći hrvatski portali, no samo su spomenuti službeno potvrdili reketarenje.
S druge strane, isti izvori tumače kako je dugoročno isplativanije platiti nego se kockati s povjerenjem korisnika i potencijalnim gubitkom novca od marketinga, a slično stajalište potvrđuju i stručnjaci Ministarstva unutarnjih poslova.
“Ako javnost sazna da je neki portal bio žrtva napada to u pravilu rezultira padom prometa, otkazivanjem ugovora i smanjenjem poslovanja portala, što spada u takozvanu sivu zonu i vrlo se teško detektira”, stoji u odgovoru MUP-a gdje se također navodi da je takozvana “tamna brojka”, odnosno broj kaznenih dijela iz područja informatičkog kriminala, vrlo velika, no “realnu je procjenu teško dati uprao zbog neprijavljivanja incidenata”.
U MUP-u napominju da su bili upoznati s takozvanim Denial of Service (DOS i DDOS) napadima, no donedavno se nisu susreli sa slučejavima digitalnog reketa.
Naime, u domaćem web prostoru prvi zabilježeni takav slučaj odigrao se krajem travnja, kada je nakon sedmodnevne opsade “pala” smokva.com. Poduzetnik i pokretač tog portala Željko Raukar je ucjenu prijavio PU primorsko-goranskoj, što je rezultiralo međudržavnom suradnjom i prijavom MUP-u BiH pa je policija kasnije u Tuzli uhitila 17-godišnjeg S. M. Haker je policiji ispričao da on i njegova ekipa raspolažu sa 26 tisuća botova - slikovitno rečeno kompjutora zombija koje kontroliraju hakeri.
Hakeri su napali i ucijenili smokvu. com, indexov bloger.hr, posao.hr, oglasnik.hr, auti.hr te nekretnine.net
Takva računala bez znanja korisnika neprestano šalju zahtjev za otvaranje neke web stranice simulirajući milijune živih korisnika. Ako je internetska stranica pod odlučnim napadom, usporava se i na koncu postaje nedustupna za korisnike.
Iako informatički stručnjaci navode kako se uz kvalitetnu opremu otpornost portala može povećati, a kao jedna od mogućih obrana navodi se i filtriranje lažnih zahtjeva što u pristupu može onemogućiti i prave korisnike
- Lagodno surfanje usporenim stranicom nije moguće, što rezultira odlaskom korisnika na neki drugi site - navode informatički i marketinški stručnjaci s kojima smo tijekom pripreme teme razgovarali. Oni dodaju kako dio odgovornosti leži iz na operaterima, te na tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem servera.
Denial of service napadi u svijetu nisu novost te potencijalno mogu ugroziti i cijele države, poput visokoinformatizirane Estonije čija su vladina web sjedišta ruski hakeri napali u svibnju 2007. godine. Unatoč prijavi policiji i uhićenju hakera, napadi na smokvu nastavili su se i Raukar je platio reket, što ga čini jedinim koji je to priznao.
- Platio sam tisuću eura i više ne napadaju. Nažalost, za dugoročni opstanak portala to je najbolja opcija - rekao je Raukar te dodao kako ga je dosad zbog razmjene iskustava kontaktiralo nekoliko domaćih portala. Navodi kako je čuo i da su neki bosanski portali “prepoznali mogućnosti” DOS napada te pokušali unajmiti hakere da bi uništili konkurenciju.
Andreja Hudika, glavna urednica indexa.hr, koji je također primio prijetnju, navodi da se ona zasad nije ostvarila.
Iako informatički stručnjaci navode kako se uz kvalitetnu opremu otpornost portala može povećati, a kao jedna od mogućih obrana navodi se i filtriranje lažnih zahtjeva što u pristupu može onemogućiti i prave korisnike
- Lagodno surfanje usporenim stranicom nije moguće, što rezultira odlaskom korisnika na neki drugi site - navode informatički i marketinški stručnjaci s kojima smo tijekom pripreme teme razgovarali. Oni dodaju kako dio odgovornosti leži iz na operaterima, te na tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem servera.
Denial of service napadi u svijetu nisu novost te potencijalno mogu ugroziti i cijele države, poput visokoinformatizirane Estonije čija su vladina web sjedišta ruski hakeri napali u svibnju 2007. godine. Unatoč prijavi policiji i uhićenju hakera, napadi na smokvu nastavili su se i Raukar je platio reket, što ga čini jedinim koji je to priznao.
- Platio sam tisuću eura i više ne napadaju. Nažalost, za dugoročni opstanak portala to je najbolja opcija - rekao je Raukar te dodao kako ga je dosad zbog razmjene iskustava kontaktiralo nekoliko domaćih portala. Navodi kako je čuo i da su neki bosanski portali “prepoznali mogućnosti” DOS napada te pokušali unajmiti hakere da bi uništili konkurenciju.
Andreja Hudika, glavna urednica indexa.hr, koji je također primio prijetnju, navodi da se ona zasad nije ostvarila.
Platio sam 1000 eura i više ne napadaju. To je dugoročno najbolja opcija, kaže vlasnik smokve. com Željko Raukar
- Reakcija policije mora biti brza i oštra jer je riječ o ozbiljnom prekršaju koji može napraviti golemu štetu tvrtki koja posao temelji na internetu - ističe Hudika. U MUP-u navode da u kontektsu globalnog povećanja broja hakerskih napada treba “puno više ulagati u opremu, edukaciju i ljudski faktor. Trebali bi se formirati specijalizirani timovi a uz policiju specijalizacijom bi trebalo obuhvatiti Državno odvjetništvo i sudove”.
Prema postojećem kaznenom zakonu, za “onemogućavanje ili otežavanje rada ili korištenja” računalne komunikacije može se dobiti do pet godina zatvora. Stručnjaci CERTA-a (Carnetovog centra za računalnu sigurnost) ističu kako povećanjem broja korisnika brzog interneta raste i rizik od napada.
- Najbolja je obrana educirani korisnik sa “svježim” antivirusnim i vatrozidnim programima od kojih se neki mogu besplatno pronaći na internetu. - tumači voditelj CERTA-a Nino Jogun i dodaje kako je jedna od funkcija te organizacije upravo edukacija korisnika koji savjete mogu pronaći na stranici www.cert.hr.
- Zaboravite romantične predodžbe koje su o hakerima nastale kroz filmove, riječ je o kriminalcima 21. milenija - upozorio je Jogun i dodao kako u zadnjih nekoliko godina nije bilo većih hakerskih napada kojima je cilj bio rušenje cijelog interneta jer se to naprosto više nikome ne isplati.
Prema postojećem kaznenom zakonu, za “onemogućavanje ili otežavanje rada ili korištenja” računalne komunikacije može se dobiti do pet godina zatvora. Stručnjaci CERTA-a (Carnetovog centra za računalnu sigurnost) ističu kako povećanjem broja korisnika brzog interneta raste i rizik od napada.
- Najbolja je obrana educirani korisnik sa “svježim” antivirusnim i vatrozidnim programima od kojih se neki mogu besplatno pronaći na internetu. - tumači voditelj CERTA-a Nino Jogun i dodaje kako je jedna od funkcija te organizacije upravo edukacija korisnika koji savjete mogu pronaći na stranici www.cert.hr.
- Zaboravite romantične predodžbe koje su o hakerima nastale kroz filmove, riječ je o kriminalcima 21. milenija - upozorio je Jogun i dodao kako u zadnjih nekoliko godina nije bilo većih hakerskih napada kojima je cilj bio rušenje cijelog interneta jer se to naprosto više nikome ne isplati.
| MUP: Potrebno više edukacije “Premalen naglasak stavlja se na edukaciju korisnika računala, a to se podjednako odnosi na sve razine obrazovnog sustava, edukaciju korisnika u poduzećima u kojima se računala koriste te onih koja se bave pružanjem usluga na internetu”, stoji u komentaru MUP-a koji smo primili. U nastavku MUP navodi kako je začuđujuće koliko se malo korisnika brine o svojoj sigurnosti pri surfanju. “Ako nema brige, razumljivo je da nastaju štete, a broj i kvaliteta tragova na računalima koji mogu dovesti do počinitelja zanemarivi su pa je razumljivo da postupanja pravosudnih tijela ne daju odgovarajuće rezultate”, stoji u komentaru MUP-a. |
| 40 milijuna kuna oglasa Udruga za interaktivni marketing procjenjuje kako je u oglašavanje na internetu tijekom 2007. uloženo 40-ak milijuna kuna, a godinu dana prije uloženo je samo 12 milijuna kuna.- U 2008. očekujemo još veći porast oglašavanja na internetu koji je interaktivan, ali i najmjerljivij medij - kaže Mladen Mileusnić iz Udruge i dodaje da je najveća prednost takvog oglašavanja što se cilja određena skupina potrošača. U online ogla-šavanju postoje dva osnovna modela : banneri na stranici i oglašavanje na tražilicama. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
