Svaki dio tijela sada se može umjetno stvoriti
Piše: Tanja Rudež
http://www.jutarnji.hr/j2/znanost/clanak/art-2008,7,15,,126560.jl
Britanski su liječnici nedavno u očnoj bolnici Moorfields ugradili bioničko oko dvama slijepim pacijentima. Argus II, kako se zove prvo bioničko oko na svijetu, još je u fazi kliničkih ispitivanja, a u Americi je dosad toj operaciji podvrgnuto sedamdesetak slijepih pacijenata koji sada mogu vidjeti svjetlo, oblike i pokrete.
- Kada odem na hokejašku ili nogometnu utakmicu svojih unuka, mogu vidjeti u kojem se smjeru odvija igra. Mogu gađati koš sa svojim unukom ili gledati unuku kako pleše na pozornici. To je prekrasno - izjavila je Linda Morcroft, koja je oslijepila prije desetak godina zbog nasljedne bolesti retinis pigmentosa.
No, ponovno je progledala zahvaljujući bioničkim očima. Argus II sastoji se od silicijskog čipa umetnutog u oko kako bi se ponašao kao mrežnica. Čip je povezan s videokamerom i odašiljačem koji se nalaze na naočalama. Pritom kamera snima slike koje se prevode u električne signale, a oni se bežično prenose do umetka. Elektrode u čipu zatim sliku prevode u električne signale koji se preko optičkog živca prenose do mozga.
Bioničko oko posljednje je u nizu umjetnih inačica koje s uspjehom zamjenjuju prirodne organe. Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije danas gotovo i nema dijela tijela koji nije moguće nadomjestiti bioničkim umetkom. Jedan od najstarijih dijelova bioničkog čovjeka svakako je kohlearni implantat, umjetno uho koje se na tržištu pojavilo još 1969., ali je u međuvremeno u više navrata usavršeno. Bioničko uho sadrži digitalni mikroprocesor koji šalje signal u mozak gluhe ili osobe kojoj je sluh jako oštećen. Prema magazinu New Scientist, kohlearni implantat danas koristi 100.000 ljudi diljem svijeta.
Zubi, kukovi i kralježični diskovi ne samo da mogu biti nadomješteni, nego i napravljeni prema mjeri individualnih pacijenata. Sada smo i korak do bioničkog jezika koji su najavili znanstvenici Medicinskog sveučilišta Luebeck. Bionički jezik napravljen je od mišića grkljana, povezan je s izvorom koji emitira živčane signale na sličan način kao srčani pacemaker, a dosad je testiran na svinjama.
Prije dvije godine svjetskoj su javnosti predstavljeni prvi ljudi s bioničkim rukama, Claudia Mitchell te Jesse Sullivan koji su u prometnoj nesreći ostali bez ruke. Njihovim živcima iz ramena, koji su nekad bili povezani s izgubljenim rukama, tijekom operacije “promijenjena je ruta” pa su povezani s prsnim mišićima. Kada se Claudiju i Jessea dodiruje po prsima, oni imaju osjećaj da im netko dodiruje izgubljenu ruku. Bionička ruka radi na baterije i ima šest motora koji omogućavaju otvaranje i zatvaranje šake, savijanje lakta i ručnog zgloba.
U nadomještanju izgubljenih organa veliki je napredak posljednjih godina postignut kod umjetnih nogu. Uspješno se razvijaju bioničke noge za ljude koji su iz različitih razloga ostali bez jedne ili obje noge. Koliko je uznapredovala tehnologija umjetnih nogu, najbolji govori slučaj Oscara Pistoriusa, mladog južnoafričkog atletičara s invaliditetom. Pistorious, kojemu su prije prvog rođendana zbog urođenih deformacija amputirane obje noge, jedva je dobio specijalnu dozvolu da se natječe u kvalifikacijama za Olimpijske igre u konkurenciji sportaša bez invaliditeta. Naime, dio znanstvenika smatra da Blade Runner, kako mediji zovu Oscara, zahvaljujući svojim umjetnim nogama Cheetah troši manje energije nego atletičari bez hendikepa.
Dok se o umjetnim udovima namijenjenih osobama amputiranih nogu dosta piše, malo se zna o razvoju bioničkih nogu koje bi služile kao pojačanje osobama bez invaliditeta u situacijama kada se od njih očekuju izvanredni napori. Tako američka vojska razvija projekt bioničkih nogu Bleex koje bi koristilo pješaštvo u izuzetno zahtjevnim akcijama koje uključuju iscrpljujuće uspone.
Na popisu uspješnih bioničkih nadomjestaka za naše organe nalazi se i AbioCor, umjetno srce napravljeno od titana i plastike, a teško svega 900 grama. Kada je u srpnju 2001. AbioCor presađen prvom pacijentu Amerikancu Robertu Toolsu, stručnjaci su taj pothvat usporedili s prvom transplantacijom srca što ju je 1967. obavio južnoafrički kardiokirurg Christian Barnard.
Tools je s umjetnim srcem živio svega 151 dan. AbioCor, čija je cijena veća od 200.000 dolara, namijenjen je pacijentima kod kojih su iscrpljene sve druge opcije liječenja. Kako taj uređaj ima “životni vijek” najviše 18 mjeseci, kompanija Abiomed radi na njegovom usavršavanju. Tako bi ove godine trebali početi klinički pokusi s AbioCor II, bioničkim srcem koje bi trajalo i do pet godina.
Dakako, najveći izazov u stvaranju bioničkih organa jest čovjekov mozak. Znanstvenici su posljednjih godina demonstrirali nekoliko slučajeva pacijenata kojima su ugrađeni elektronički implantati u mozak. Najpoznatiji takav umetak svakako je BrainGate, čip površine četiri četvorna milimetra, koji se umeće na moždani korteks. Na listi umjetnih organa nalazi se i bionička jetra, bionički stomak i bionički anus. Action Neosphincter, kako se zove bionički anus, namijenjen je pacijentima koji pate od teških oblika fekalne inkontinencije.
- Kada odem na hokejašku ili nogometnu utakmicu svojih unuka, mogu vidjeti u kojem se smjeru odvija igra. Mogu gađati koš sa svojim unukom ili gledati unuku kako pleše na pozornici. To je prekrasno - izjavila je Linda Morcroft, koja je oslijepila prije desetak godina zbog nasljedne bolesti retinis pigmentosa.
No, ponovno je progledala zahvaljujući bioničkim očima. Argus II sastoji se od silicijskog čipa umetnutog u oko kako bi se ponašao kao mrežnica. Čip je povezan s videokamerom i odašiljačem koji se nalaze na naočalama. Pritom kamera snima slike koje se prevode u električne signale, a oni se bežično prenose do umetka. Elektrode u čipu zatim sliku prevode u električne signale koji se preko optičkog živca prenose do mozga.
Bioničko oko posljednje je u nizu umjetnih inačica koje s uspjehom zamjenjuju prirodne organe. Zahvaljujući napretku znanosti i tehnologije danas gotovo i nema dijela tijela koji nije moguće nadomjestiti bioničkim umetkom. Jedan od najstarijih dijelova bioničkog čovjeka svakako je kohlearni implantat, umjetno uho koje se na tržištu pojavilo još 1969., ali je u međuvremeno u više navrata usavršeno. Bioničko uho sadrži digitalni mikroprocesor koji šalje signal u mozak gluhe ili osobe kojoj je sluh jako oštećen. Prema magazinu New Scientist, kohlearni implantat danas koristi 100.000 ljudi diljem svijeta.
Zubi, kukovi i kralježični diskovi ne samo da mogu biti nadomješteni, nego i napravljeni prema mjeri individualnih pacijenata. Sada smo i korak do bioničkog jezika koji su najavili znanstvenici Medicinskog sveučilišta Luebeck. Bionički jezik napravljen je od mišića grkljana, povezan je s izvorom koji emitira živčane signale na sličan način kao srčani pacemaker, a dosad je testiran na svinjama.Prije dvije godine svjetskoj su javnosti predstavljeni prvi ljudi s bioničkim rukama, Claudia Mitchell te Jesse Sullivan koji su u prometnoj nesreći ostali bez ruke. Njihovim živcima iz ramena, koji su nekad bili povezani s izgubljenim rukama, tijekom operacije “promijenjena je ruta” pa su povezani s prsnim mišićima. Kada se Claudiju i Jessea dodiruje po prsima, oni imaju osjećaj da im netko dodiruje izgubljenu ruku. Bionička ruka radi na baterije i ima šest motora koji omogućavaju otvaranje i zatvaranje šake, savijanje lakta i ručnog zgloba.
U nadomještanju izgubljenih organa veliki je napredak posljednjih godina postignut kod umjetnih nogu. Uspješno se razvijaju bioničke noge za ljude koji su iz različitih razloga ostali bez jedne ili obje noge. Koliko je uznapredovala tehnologija umjetnih nogu, najbolji govori slučaj Oscara Pistoriusa, mladog južnoafričkog atletičara s invaliditetom. Pistorious, kojemu su prije prvog rođendana zbog urođenih deformacija amputirane obje noge, jedva je dobio specijalnu dozvolu da se natječe u kvalifikacijama za Olimpijske igre u konkurenciji sportaša bez invaliditeta. Naime, dio znanstvenika smatra da Blade Runner, kako mediji zovu Oscara, zahvaljujući svojim umjetnim nogama Cheetah troši manje energije nego atletičari bez hendikepa.
Dok se o umjetnim udovima namijenjenih osobama amputiranih nogu dosta piše, malo se zna o razvoju bioničkih nogu koje bi služile kao pojačanje osobama bez invaliditeta u situacijama kada se od njih očekuju izvanredni napori. Tako američka vojska razvija projekt bioničkih nogu Bleex koje bi koristilo pješaštvo u izuzetno zahtjevnim akcijama koje uključuju iscrpljujuće uspone.
Na popisu uspješnih bioničkih nadomjestaka za naše organe nalazi se i AbioCor, umjetno srce napravljeno od titana i plastike, a teško svega 900 grama. Kada je u srpnju 2001. AbioCor presađen prvom pacijentu Amerikancu Robertu Toolsu, stručnjaci su taj pothvat usporedili s prvom transplantacijom srca što ju je 1967. obavio južnoafrički kardiokirurg Christian Barnard. Tools je s umjetnim srcem živio svega 151 dan. AbioCor, čija je cijena veća od 200.000 dolara, namijenjen je pacijentima kod kojih su iscrpljene sve druge opcije liječenja. Kako taj uređaj ima “životni vijek” najviše 18 mjeseci, kompanija Abiomed radi na njegovom usavršavanju. Tako bi ove godine trebali početi klinički pokusi s AbioCor II, bioničkim srcem koje bi trajalo i do pet godina.
Dakako, najveći izazov u stvaranju bioničkih organa jest čovjekov mozak. Znanstvenici su posljednjih godina demonstrirali nekoliko slučajeva pacijenata kojima su ugrađeni elektronički implantati u mozak. Najpoznatiji takav umetak svakako je BrainGate, čip površine četiri četvorna milimetra, koji se umeće na moždani korteks. Na listi umjetnih organa nalazi se i bionička jetra, bionički stomak i bionički anus. Action Neosphincter, kako se zove bionički anus, namijenjen je pacijentima koji pate od teških oblika fekalne inkontinencije.
bglavac
edin.kecanovic
