PROČITANO

1164

PUTA

Sveti dimak

Ukus i miris su neutralni i blagi te može tijekom blažih zima i zimi poslužiti kao izrazito zdrava divlja salata, prepuna minerala i vitamina.

Sveti dimak

lat. Crepis sancta

Nazivi: zečevac, rascijepani dimak, sveti dimak, dimak

Ovo je samo jedna vrsta od mnogobrojnih vrsta iz roda dimak (Crepis). To je rod jednogodišnjeg, dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodice glavočika. Rod je raširen po velikim dijelovima Euroazije, Sjeverne Amerike i Afrike s preko 200 vrsta. U Hrvatskoj raste tridesetak vrsta. Vrsta Sveti dimak (lat. Crepis sancta) je možda najčešća vrsta koju ćete sresti na ovim prostorima.

Visoka je do 50 cm s prizemnom rozetom sastavljenom od duguljastih, duboko perasto urezanih listova. Stabljika je u gornjem dijelu razgranjena i na vršcima nosi žute cvjetne glavice.

Na donjoj slici se vidi kako biljka izgleda prije cvatnje. Ima izraženu rozetu listova iz koje se naziru pupoljci. Kroz nekoliko dana biljka poprima sasvim drukčiji izgled. Izbijaju stabljike s pupoljcima, a rozetno lišće stagnira. Transformacija je ogromna i brza pa je mnogima zato teško prepoznati biljku.

Biljka je svjetla (podnosi polusjenu), termofilna, vrlo prilagodljiva na uvjete okoline. Nalazimo je uz putove, kuće, zidove, u voćnjacima, vinogradima, kamenjarima, rjeđe travnjacima, suhim livadama. Vegetacija je kratka i završava kroz 5. mjesec, a cvjeta od (2) 3-5 mjeseca. Mladi listovi počinju već u jesen s razvojem. U rano proljeće travnati rubovi uz ceste zažute od ovog dimka.

Naziv ˝crepis˝ dolazi od grč. krepis=papuča, sandala (oblik ploda), a ˝sancta˝= sveta (jer je posebno brojna u ˝svetoj˝ zemlji, Palestini). Izuzetno je brojna u rano proljeće i oboji okolinu u žuto, a interesantno je da su mladi listovi jestivi kao salata. Ukus i miris su neutralni i blagi te može tijekom blažih zima i zimi poslužiti kao izrazito zdrava divlja salata, prepuna minerala i vitamina.

Da li korijenje djeluje povoljno na želučane tegobe ili čaj od listova na upale mokraćnih putova, nije sa sigurnošću dokazano, ali rabili su je u navedene svrhe narodni medicinari. Kod ove biljke moramo paziti na zagađenja koja proizlaze iz lokaliteta, jer u gradovima prepunim kućnih ljubimaca i smoga nijedna lisnata biljka nije zdrava, ali zato na selima itekako možemo upotrijebiti ovu biljku.