Trenutno u svijetu postoji više od 55 milijuna ljudi koji boluju od demencije, a svake godine dijagnosticira se gotovo 10 milijuna novih slučajeva demencije . Kognitivni pad postao je tako sveprisutan problem u modernom društvu; postalo je normalizirano u cijelom političkom spektru. Neki od današnjih vladinih dužnosnika pokazuju ozbiljan kognitivni pad, pa čak i de facto predsjednik Sjedinjenih Država rutinski tetura uokolo u stuporu, slušajući savjete od rukovatelja i povremeno nesuvislo mrmljajući.
Kognitivni pad je ozbiljan zdravstveni problem u cijelom svijetu, ali u mnogim slučajevima postoje načini da se poništi šteta, spriječi smrt neurona i regeneriraju neuronski putovi. Gljiva lavlje grive važna je ljekovita namirnica koja može pospješiti biosintezu faktora rasta živaca i učinkovito se boriti protiv demencije.
Gljiva lavlja griva potiče biosintezu faktora rasta živaca
Studija objavljena u časopisu Mycology otkriva da gljiva lavlja griva (Hericium erinaceus) sintetizira dva vrlo važna spoja za rast živaca – hericenone i erinacine. Ovi spojevi potječu iz plodnog tijela i micelija gljive. Oba spoja potiču biosintezu faktora rasta živaca (NGF) i stoga imaju vrijednost u prevenciji i liječenju demencije.
Znanstvenici su izolirali dva derivata erinacina i dva diterpenoida erinacina (Cyatha-3 i 12-dien s izomerom) koji potiču NGF. Znanstvenici su također demonstrirali NGF-stimulirajuću aktivnost triju drugih spojeva u Lavljoj grivi – hericenonima C, D i E. Jedan od spojeva, 3-Hydroxyhericenone F, pokazao je zaštitnu aktivnost protiv smrti stanica Neuro2a ovisne o endoplazmatskom retikulumu.
Dvije druge vrste gljive sadržavale su nekoliko spojeva koji potiču faktor rasta živaca. Sarcodon scabrosus (AF) i Sarcodon cyrneus (AI, P, Q, J, R, K) obećavaju za prevenciju i liječenje kognitivnog pada.
Zanimljivo je da su i hericenoni i erinacini spojevi niske molekularne težine koji s lakoćom prolaze krvno-moždanu barijeru. Gljiva lavlje grive osmišljena je na molekularnoj razini kako bi pozitivno utjecala na mozak i liječila živčani sustav, pospješujući regeneraciju perifernih živaca i unaprjeđujući sposobnosti učenja do starije dobi.
Visoka razina šećera u krvi otvrdnjava arterije, povećavajući rizik od demencije
Iako postoje načini za preokrenuti kognitivni pad uz pomoć ljekovite hrane, prevenciji demencije uvijek treba pristupiti kroz holističku perspektivu . Kada se liječi demencija, jednako je važno eliminirati kemikalije koje potiču kognitivni pad. Poznato je da visoke razine šećera u krvi očvršćuju arterije, povećavajući rizik od začepljenja u mozgu. Opstrukcija protoka krvi u mozgu može spriječiti opskrbu živčanih stanica krvlju, što dovodi do oslabljene funkcije mozga.
Studija objavljena u časopisu Nutrition Journal otkrila je povezanost između redovite konzumacije slatkih pića i rizika od demencije. Studija je pokazala da slobodni šećeri u pićima mogu povećati rizik od demencije za više od 39 posto. Studija je uključivala analizu prehrane 186.622 sudionika iz britanske skupine Biobank. Analiza je obuhvatila 206 vrsta hrane i 32 vrste pića konzumiranih tijekom 10,6 godina. Analizom je utvrđena korelacija između fruktoze, glukoze i saharoze (stolnog šećera) i rizika od demencije. Slobodni šećeri u gaziranim sokovima, voćnim napitcima i pićima na bazi mlijeka bili su snažno povezani s rizikom od demencije, dok su šećeri u čaju i kavi pokazali minimalan rizik.
Biljni čajevi – uključujući ali ne ograničavajući se na: zeleni čaj, kamilicu, lavandu i matičnjak – sve su to prekrasne alternative pićima punim šećera. Ovi napici, kada su zaslađeni biljnim ekstraktom stevije, također tijelu daju antioksidanse, polifenole i teaflavine koji se bore protiv slobodnih radikala i stoga štite mozak.
Demencija ne mora mučiti stanovništvo i zaglupljivati ljude koji vode našu vladu i institucije. Napredno učenje može se nastaviti u starijoj dobi. Biljni čajevi mogu zamijeniti slatke napitke u prehrani i tako zaštititi mozak. Ljekovita hrana poput gljive lavlje grive može izliječiti oštećene neurone i pritom pospješiti rast novih neurona.
irida
edin.kecanovic
