Piše: Goranka Jureško

Premda mnogi jedva čekaju zimu i snijeg kako bi uživali u čarima skijanja ili sanjkanja, kronični bolesnici uglavnom se boje hladnog vremena. Iako nam se ovih dana, na temperaturama iznad nule čini da smo najgore izgurali, meteorolozi nam najavljuju još mnogo vrlo hladnih dana. A, hladnoća kod mnogih bolesti donosi pogoršanje, a poglavito starijim ljudima kojima je cirkulacija narušena. Niske temperature još dodatno sužavaju krvne žile i pogoršavaju simptome bolesti. Stručnjaci su suglasni da niske temperature traže dodatni oprez, a po potrebi i konzultaciju s liječnicima. Neke kronične bolesti osobito se pogoršavaju tijekom zime. Riječ je primjerice o bolestima srca i krvnih žila, zatim o astmi i KOPB-u, reumi te kožnim bolestima. No, liječnici ističu da puno možemo učiniti sami tako da si pomognemo dok ne zasjaju prve proljetne sunčane zrake koje će mnogi jedva dočekati.

Astma i KOPB - šal štiti pluća

Kronične bolesti dišnih putova gotovo se u pravilu pogoršavaju tijekom zimskih mjeseci jer hladnoća iritira sluznicu, kaže prof. dr. Fadila Pavičić iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Niske temperature negativno utječu na male krvne žile i dišne putove. Također, mogu izazvati razne upale, što je za kronične bolesnike jedan problem više. To se primjerice odnosi i na astmu i na kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB) koja je posljedica dugogodišnjeg pušenja, kao i na upalu sinusa. Osobito je opasan izlazak iz tople prostorije na otvoreno jer ta nagla promjena temperature najviše iritira osjetljivu sluznicu dišnih putova.

Takvim se bolesnicima preporučuje da prije izlazka na hladnoću stave šal preko lica jer će se na taj način primjerice temperatura zraka koju udišemo s minus 10 povećati na iznad nule i neće biti opasna za dišne putove, kaže prof. dr. Pavičić. To treba činiti čak i kad se ne hoda po hladnoći nego samo treba prijeći nekoliko metara od kuće do automobila.

Reumatske bolesti i kostobolja  - traže se tople čarape

Kod svih pacijenata s reumatskim bolestima, kako kod upalnih tako i kod degenerativnih, situacija se pogoršava tijekom zime. Izuzetak je vrlo mali broj pacijenta kojima hladnoća bolje odgovara, kaže fizijatrica dr. Biserka Štambuk iz Poliklinike za fizikalnu medicinu Štambuk. Napominje također da su razlog vjerojatno biokemijski procesi koje u organizmu izazivaju niske temperature. Također, nevolja sa zglobovima dolazi zbog lošije cirkulacije jer hladnoća sužava krvne žile, što znači da se primjerice koljeno i drugi zglobovi brže ohlade i više bole. Zbog toga je tijekom zime vrlo važno paziti na odjeću koja se nosi. Ona mora biti topla da bi se zglobovi što manje hladili. Također, kaže dr. Štambuk, nije dobro naglo zagrijavanje primjerice raznim grijačim tijelima kad se dođe kući nakon boravka na hladnoći, nego se valja utopljavati dekom ili vunenim čarapama jer su nagle promjene temperature također loše za reumatske bolesti.

Zima nije dobra ni za one koji imaju promjene na kostima poput bolesnika s osteoporozom. Za njih je najveća opasnost da se ne poskliznu pa se preporučuje da takvi bolesnici ne izlaze na poledicu. Naime, opasan je mogući pad koji kod osteoporoze može završiti teškim lomom kuka ili zapešća, što kod starijih osoba može biti čak i smrtonosno.

Srčani i moždani udari - važni su lijekovi

Zima nije dobra ni za osobe koje imaju problema sa srcem i krvnim žilama, kaže neurologinja prof. dr. Vida Demarin iz Klinike za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica. Naglašava da primjerice stariji ljudi imaju i inače slabije prohodne krvne žile koje se zbog zime dodatno stežu. To znači da je otpor cirkulaciji krvi veći, a time se dodatno povećava krvni tlak, što znači da zimi češće dolazi do moždanog ili srčanog udara kod osoba s povišenim krvnim tlakom. Osobita je opasnost kod promjene tlaka zraka odnosno izmjene ciklone i anticiklone, kaže prof. dr. Demarin.

Zato se kroničnim srčanim bolesnicima preporučuje da kad vladaju velike hladnoće što manje izlaze, a ako to već moraju, trebaju se dobro utopliti. Za njih je najbolji boravak u toplim prostorijama, a moraju uzimati i dosta tekućine. Po potrebi liječnici će im prilagođavati i doze lijekova za povišeni krvni tlak.


Sve to potvrdila je i nedavno objavljena francuska studija. Naime, znanstvenici su na 8000 ispitanika starijih od 65 godina dokazali da je tlak kod većine pacijenta bio viši za pet miligrama žive u odnosu na ljetni period. - Nedvojbeno smo potvrdili da vanjske temperature zraka značajno utječu na krvni tlak - kažu istraživači iz Nacionalnog instituta za zdravlje u Parizu.

Psorijaza, neurodermitis i ekcemi - fototerapija olakšava zimu

Kod većine kožnih bolesti zimi se stanje pogoršava, kaže nam dr. Maja Ceković iz ambulante Dermangio. Posebno se to odnosi na psorijazu, neurodermitis i razne ekceme. Naime, zimi ima manje sunčanog svjetla, vrijeme je vlažno i hladno, a sve to nije dobro za kožne bolesti, kaže dr. Ceković. Osim toga, zimi je lošija cirkulacija, što znači da su kapilare oslabljene i, dakako, ogleda se to i na koži pacijenata.

Ne bi li prezimili sa što manje nevolja, osobe koje imaju spomenute kožne bolesti trebaju si same ili uz pomoć liječnika dodatno pomoći. Tako primjerice uz primjenu lokalne terapije (kreme i masti) ponekad treba uzimati i lijekove, a nije loša niti fototerapija odnosno liječenje uz pomoć posebnog svjetla, kaže dr. Ceković. Na sreću, s prvim zrakama sunca obično se situacija poboljšava.

Naspavajte se, izbjegnite prehladu Ne spavate li dobro, lakše ćete se prehladiti, kažu znanstvenici sa sveučilišta Carnegie Mellon u SAD-u. U studiji na 153 zdrave žene i muškaraca prosječne dobi od 37 godina utvrdili su da oni koji noću spavaju manje od sedam sati imaju tri puta veće šanse dobiti prehladu kada su izloženi virusima. Sudionici studije bilježili su koliko su sati spavali svake noći tijekom dva tjedna, koliko su vremena provedenog u krevetu doista spavali, a procijenili su i koliko su se uspjeli odmoriti. Autori smatraju da je moguće objašnjenje za ovu vezu prehlade i spavanja to što premalo sna utječe na regulaciju proupalnih citokina, histamina i drugih tvari koje tijelo otpušta reagirajući na infekciju. (HealthNews) Beskorisni pripravci Malo je dokaza da biljni pripravci olakšavaju simptome menopauze. Neki mogu biti i opasni - kaže analiza objavljena u stručnom časopisu Drug and Therapeutics Bulletin koji izdaje Britanska medicinska asocijacija. Znanstvenici su analizirali niz studija o sigurnosti i učinkovitosti biljnih lijekova koji žene uzimaju da bi olakšale valunge, noćno znojenje i slabljenje libida prouzročenih padom razine estrogena. Analiza je obuhvatila pripravke na bazi cimicifuge, crvene djeteline, anđelike, noćurka i ginsenga. Mnogi pogrešno misle da im “prirodni” pripravci ne mogu štetiti, upozoravaju znanstvenici. Dodaju kako je dokaza o učinkovitosti “prirodnih preparata” malo, istraživanja nisu dovoljno rigorozna u procjeni sigurnosti i učinkovitosti, uzorci su premaleni, a često se u studijama ne prati znanstvena metodologija i druga pravila struke. Zato s biljnim lijekovima treba biti izuzetno oprezan, baš kao s onim koje proizvodi farmaceutska industrija. (Nutraingredients) Uistinu dragocjeno ulje Novi dokazi pokazuju da maslinička kiselina, tvar iz maslinova ulja, može pružiti prirodnu zaštitu od raka. Znanstvenici sa Sveučilišta Granada i Barcelona u Španjolskoj pokazali su da ta kiselina, triterpenoidna tvar koja regulira rast stanica, može biti korisna u liječenju raka debelog crijeva. Triterpenoidi sprečavaju karcinogenezu, nastanak zloćudnih stanica. U laboratoriju je maslinička kiselina izazvala uništenje stanica raka debelog crijeva kod čovjeka. Rezultati studije mogli bi pridonijeti razvoju lijekova protiv raka na bazi masliničke kiseline, ali i preventivi. (Ivanhoe Newswire) Crne maline bez mane Ne samo da im je okus savršen, nego i štite od raka. Studija u Ohiu, SAD, pokazala je da crne maline sadrže antocijane, tvari iz skupine flavonoida koje mogu spriječiti nastanak raka grla kod štakora. Također, pokazalo se i da je sasvim svejedno dobivaju li štakori ekstrakt (60 grama dnevno) ili jedu same plodove - učinak je bio jednak. - Sada kad znamo da su antocijani iz bobica podjednako aktivni kao bobice same, nadamo se da ćemo moći spriječiti rak kod ljudi koristeći standardiziranu mješavinu antocijana - pišu u stručnom časopisu Cancer Prevention Research. Također, želimo pronaći bolje načine unosa tih tvari u tkiva, da bi se poboljšala  učinkovitost. ( Medical News Today)

www.jutarnji.hr