Utjecaj emocija na kiselost organizma
Svi smo do sada čuli o značaju alkalno-kisele sredine u našem tijelu da bismo održali zdravlje. Uglavnom su dostupne informacije fokusirane na utjecaj naše prehrane i svakodnevnih namirnica koje unosimo u organizam na kiselinsko-alkalni balans, odnosno takozvani pH našeg tijela. Stanje pH našeg tijela se može mjeriti u krvi, u mokraći ili pljuvački. Unošenjem alkalnih namirnica reguliramo stanje povećane kiselosti. Ovdje se ne bismo fokusirali na hranu i njezin utjecaj na pH organizma, nego na ono što je mnogo manje poznato, a to je utjecaj emocija i naše percepcije na pH, tj. kiselost organizma.
Samo da se prvo podsjetimo značaja optimalnog stanja pH.
Dr Otto Warburg je 1923. dobio Nobelovu nagradu za otkriće da je korijenski uzrok raka kiselost organizma. On je otkrio da je osnovni uzrok karcinoma nedostatak kisika u tijelu, što stvara toksičnu sredinu. Stanice karcinoma su anaerobne i ne mogu preživjeti u sredini s visokim sadržajem kisika. Kancerozne stanice ne mogu opstati u alkalnoj sredini. Ukoliko se u tijelu već nalaze kancerozne stanice, one proizvode mliječnu kiselinu i povećavaju tjelesnu kiselost pa je stoga preporučljivo korištenje alkalnih namirnica i sredstava koje mogu pomoći alkalizaciji, dok ujedno redovno radimo na obradi emocija koje dovode do kiselosti tkiva.
Pogledajmo kako to utječu emocije na pH. Malo je poznato da emocije utječu na biokemiju tijela, posebno na pH balans tijela. Prema dr Robertu O. Jangu, negativna mentalna stanja dovode do većeg stepena metaboličke kiselosti u tijelu nego što se proizvede lošim izborom namirnica. On kaže da neka osoba može kreirati dva do tri puta više metaboličke kiseline svojim mislima i mentalnim stanjem nego samim unošenjem namirnica koje su kisele po svojoj prirodi, čak i ako su to mliječni proizvodi ili proteini životinjskog porijekla koji inače imaju jak zakiseljavajući efekt u našem tijelu. Zato je kontrola naših misli i emocija kritična, jer ukoliko to ne uspijemo, direktno utječemo na zdravstveno stanje. Način na koji misli utječu na zdravlje je sljedeći:
Stanice mozga koriste energiju tijela da proizvode misli kreirane umom. Što smo više opterećeni mislima, to više energije se koristi. Stanice mozga koje stalno koriste energiju neminovno proizvode kiseli biološki otpad. U ovisnosti o intenzitetu misli, stupanj proizvodnje metaboličke kiseline može biti veći nego onaj koji nastaje tijekom fizičkih vježbi. Ovi produkti metabolizma se normalno eliminraju kroz različite kanale eliminacije, uključujući mokrenje, znojenje, disanje i defekaciju. Ukoliko se stvara velika količina ove metaboličke kiseline, ona se ne može efikasno ukloniti. Ove kiseline se raspoređuju kroz tijelo u vezivno i masno tkivo. Ovakva sredina pogoduje mnogim bolesnim stanjima. Ono što je zanimljivo je to da pozitivne i negativne emocije mogu koristiti istu količinu energije. Razlike je u tome što pozitivne emocije kao što su ljubav, radosti, zahvalnost i oproštaj stvaraju alkalnu sredinu u tjelesnim tkivima.
Negativne emocije kao što su bijes, mržnja i strah imaju vrlo toksičan efekt u tijelu. Posebno su štetni strahovi, a od njih je strah od nepoznatog najštetniji jer stvara najizraženiju kiselinsku reakciju. Čak i s alkalnom ishranom, netko s konstantnim strahom u svom životu ima veliku šansu da razvije ozbiljne zdravstvene komplikacije ako se ne učini ništa s postojećim negativnim emocijama. Koliko su štetne jake negativne emocije pokazuje sljedeći eksperiment: uzeti su uzorci krvi osoba koje su bile izložene jakom bijesu ili strahu, a zatim su ubrizgani u zamorčiće, koji su uginuli u roku od 2 minuta. Iako mi nećemo odmah umrijeti od jakih emocionalnih intenziteta, ovaj eksperiment dovoljno govori o štetnosti jakih negativnih emocionalnih stanja.
Što je više metaboličke kiseline uskladišteno u tijelu, to je veći nivo pH u tijelu. Kisela sredina tijela je podloga za mnoge bolesti, a ono što je idalno je blago alkalna sredina. Ne samo da se u takvoj blago alkalnoj sredini osjećamo bolje i izbjegavano brojne zdravstvene probleme, već se povećava šansa i efikasnost oporavka od degenerativnih oboljenja. Ako smo u negativnim emocionalnim stanjima koja vode tijelo u kiselost, to otežava tijelu da se oporavi od bolesti i regenerira, jer mnoge bolesti cvjetaju u kiseloj tjelesnoj sredini, a posebno karcinom.
Kontroliranjem pH nivoa, pravimo tranziciju ka alkalnoj sredini. Karcinom nije isključivo rezultat kiselosti tijela, ali postoji visok stupanj korelacije, kao što postoje jaki naučni dokazi da gdje kod je prisutan karcinom, postoji i jaka kiselost organizma. Iz tog razloga mnogi smatraju kiselost tkiva uzrokom karcinom, mada su druge vrste istraživanja pokazala da svaki karcinom ima svoj specifičan uzrok i da je sredina koja je kisela samo izuzetno dobra podloga za razvoj bilo kojih problema koji su ovisni o osetljivosti određene individue.
Stoga, da bismo doveli sebe u što bolje pH stanje tijela, prvi korak bi bio rad na svemu što nas stresira i stvara loše emocije, kao i korigiranje prehrane ukoliko nije alkalna. Bez toga se ne može ići dalje i gajiti u sebi emocije radosti, zahvalnosti i ljubavi. EFT kao najrasprostranjenija i najrazvijenija oblast energetske psihologije, jest alat bez premca koja osvaja svijet brzinom munje. Preporučuje se svakom da je nauči bar na osnovnom nivou ako ne i više jer će time omogućiti sebi brži napredak ka zdravijem tijelu, umu i boljem kvalitetu života. Dobri grupni EFT tretmani su odlični za mentalnu higijenu uma i poboljšanje emocionalno stanja a time i popravljanje pH vrednosti ka optimalnoj, tj. blago alkalnoj. Kombinacija tretmana i samostalnog redovnog rada na sebi omogućava najbrži osobni rast i razvoj a ujedno stvara preduvjete dobrog zdravlja.
Za one koji imaju dijagnozu karcinoma, ili su preživjeli karcinom, program “Biram život“ nudi upravo rad na emocionalno mentalnom nivou i oslobađanje brojnih negativnih emocija direkno i indirektno relevantnih onima koje je karcinom dotakao. Time se organizam dovodi u neuporedivo bolje stanje i stvaraju se mnogo bolji uvjeti koji doprinose aktivaciji procesa samoiscjeljenja.
Jasmina Kovačev